Connect with us

Upišite traženi pojam

Top Tema

Plenković uvjeren da bi HDZ imao i do 10% veći rejting kada bi mediji objektivnije pratili rad njegove Vlade

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je, gostujući u povodu 10. obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji, u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija, da je za nama sjajno desetljeće u kojem se zemlja snažno razvijala, a prema jeseni, unatoč globalnim krizama, gledamo – optimistično.

“Mislim da je ovih deset godina bilo sjajnih deset godina za razvoj Hrvatske”, rekao je Plenković podsjetivši da je Hrvatska među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU-u, Schengenu i europodručju.

“Ne možemo biti više u jezgri nego što jesmo. To je bila odlučnost naše proeuropske politike, prije svega HDZ-a kao glavne stranke u vladajućoj koaliciji, i svih reformi koje smo poduzeli ovom sedmogodišnjem mandatu”, istaknuo je.

“Znam da moramo još puno učiniti u nizu područja, ali to moraju svi. Imaju i drugi problema, i oni koji su osnivači imaju problema.”

Kazao je kako je Hrvatska dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće lovljenja koraka sa zemljama srednje i istočne Europe.

Po njegovim riječima, 2016. godine apsorpcija prošlog financijskog okvira je bila 9 posto, danas je 124. Što se tiče Fonda solidarnost, alokacija je bila milijardu i tri milijuna eura, a Hrvatska je sada na milijardu i 400 milijuna eura.

Ponosni na naša postignuća, napravili smo jako puno

 Podsjetio je i da je Hrvatska je krenula među najbržima s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti reakcija EU-a na veliku krizu COVID-a. Danas je Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom eurozone, europskim stabilizacijskim mehanizmom, zaštitom vanjske šengenske granice u jednom sasvim drugom položaju.

 “Mislim da možemo biti ponosni na naša postignuća. .Vrijeme je za podvući crtu i reći: Mislim da smo napravili jako puno”, dodao je premijer.

 Govoreći o krizama koje su se u međuvremenu dogodile poput pandemije, brexita, migrantske krize, terorističkih napada i velike financijske krize iz 2008. godine gdje je EU naučila lekciju, Plenković je rekao da su krize unutar EU-a stalne.

 Tu je i brutalna ruska agresija na Ukrajinu koju Hrvatska najsnažnije osuđuje, a koja je prouzročila energetsko-prehrambenu krizu i inflatorne pritiske, kazao je.

 “Mislim da ćemo mi tek s vremenom razumjeti što znači članstvo u europodručju za Hrvatsku, što znači europski stabilizacijski mehanizam. Međutim, postoji načelo solidarnosti koji drži na okupu članice EU-a i ta činjenica će pomoći Hrvatskoj u bilo kakvoj krizi i suočavanju s vanjskim šokovima”, istaknuo je premijer, dodavši da smo u energetskoj krizi imali najjeftinije cijene struje, plina, subvencionirane cijene naftnih derivata.

 „Pogledajte razloge inflacije, nijedan nisu energenti. Mi smo kao država učinili ono što se od nas očekuje da očuvamo socijalnu koheziju i spriječimo socijalnu frakturu. Dio uloženih sredstava od ukupno 6,8 milijardi eura u pet paketa pomoći, naslonjeno je na europska sredstva, a to je zato jer smo osnažili svoj međunarodni položaj. Zato je važno da cijenimo gdje jesmo, jer da nismo – imali bi manje. Pogledajte u susjedstvu kako se snalaze s krizama, puno teže nego mi“, poručio je premijer.

Nije realno povećanje plaća za 400 eura

Nerealnim je ocijenio zahtjev pravosudnih službenika i namještenika da im se plaća poveća za 400 eura te ih pozvao za „malo strpljenja“ i da shvate kontekst o kojem se radi.

„U mjesecu kad će većina njih dobiti 100 eura veću plaću, oni žele povećanje od 400 eura. Tko to može napraviti? To jednostavno nije realno“, ocijenio je premijer.

„Pozivam ljude koje poštujem, za malo strpljenja i da shvate kontekst o kojem se radi“, kazao je i dodao kako nikad nije vidio veći apsurd da oni koji će dobiti veću plaću od 100 do 60 eura, danas štrajkaju protiv te iste vlade koja im povećava plaću. Vidimo jasan trend, da se broj ljudi koji štrajkaju smanjuje, on je negdje na 2300 ljudi (od oko sedam tisuća), poštujem pravo na štrajk, ali ovdje idemo s povećanjem i jasnim smjerom da će svi novim zakonom i novim uredbama imati veće plaće, rekao je Plenković.

Naglasio je i da će temeljno načelo novog Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi biti približno ista plaća za približno isti rad.

„Moramo zadržati načelo pravednosti i osjećaj za realnost“, rekao je.

Komentirao je i različit medijski pristup štrajkačima.

Kada je prije nekoliko mjeseci zagrebačka Čistoća išla u prosvjed, napali su ljude koji štrajkaju da su uhljebi, a danas Benčić (Možemo) napada mene jer podržava službenike i namještenike u pravosuđu, primijetio je premijer.

U jesen realistično i na temelju postignuća

„Mi u jesen idemo veoma realistično na temelju ogromnih postignuća“, odgovorio je na upit što građani mogu očekivati na jesen s obzirom na strah od inflacije, pada životnog standarda…

 Ta su postignuća, podsjetio je, ulazak u euro zonu, Schengen, Pelješki most, završetak koridora 5C, slijedi probijanje druge cijevi tunela Učka, autocesta do Siska, kreće neradna nedjelja.

 „Mi realiziramo ono što smo planirali i ono što smo obećali hrvatskim biračima“, ocijenio je.

Raditi pritisak na one koji nerealno dižu plaće

 Upitan za skok cijena, koji ‘pojede’ povećanje plaća, premijer izrazio nezadovoljstvo što su brojni akteri na tržištu, koji su bili korisnici svih mogućih potpora, odlučili dizati cijene više nego je to realno te poručio da u tom pogledu treba raditi pritisak.

 Tržišna ekonomija je sustav u kojem trebamo raditi pritisak, a pritisak treba raditi udruga za potrošače, mediji, kazao je.

 Poručio je i kako će zima biti bolja za stradalnike od potresa na Banovini.

 Za dva i pol mjeseca kontejnerska naselja više neće postojati, svi će imati fiksni smještaj i zato će zima biti bolja nego što je bila prije, objasnio je premijer, zadovoljan i zbog skorog završetka višestambenih zgrada u Petrinji, te korištenjem sredstava za obnovu.

 Izbori u roku, na njih idemo na temelju postignuća i vizije za dalje

 Upitan kada će se u super izbornoj 2024. održati parlamentarni izbori, premijer je kazao d a će oni biti u roku te poručio da on i HDZ na njih idu „samopouzdano“ i na temelju postignuća i vizije za dalje.

 Podsjetio je kako će za nekoliko dana biti tri godine od zadnjih parlamentarnih izbora na kojima je HDZ pobijedio.

 „Spreman sam tražiti povjerenje građana na temelju onoga što ljudi znaju da smo napravili, ne dolazim pred birače kao enigma, nego kao netko s koferom rezultata, a oni (oporba) mogu sa demagogijom i željama“, kazao je Plenković.

Poručio je i kako je ovo vrijeme da se naprave tri velike „piste“ budućeg razvoja Hrvatske, a to su digitalna transformacija, održivi razvoj, te demografska revitalizacija, koja je srž opstanka hrvatskog naroda.

 „Ove tri piste bit će najvažnije za cijelo desetljeće, a druge preduvjete smo osigurali“, rekao je premijer.

Na novinarsku opasku da HDZ po anketama uživa povjerenje 25 do 30 posto građana, te da to nije dovoljno za većinu, Plenković je uzvratio kako bi uz objektivnije praćenje svega što rade, imali sigurno 10 posto više.

Ako smo u sedam godina vlasti i ovoliko kriza na 30 posto, onda valjda nešto dobro radimo, uzvratio je, upitavši se što bi to bila alternativa svemu što su njegove dvije vlade napravile i kuda vode zemlju, a da bi bilo bolje?

 „Sigurno mogu reći da ne vidim koji je to drugi smjer koji bilo koja druga politička opcija nudi, a za koji kao građanin mogu reći ‘vi ste puno bolji, imate neku hiperpametnu ideju za razvoj Hrvatske“, rekao je predsjednik Vlade.

Na linku poslušajte snimku gostovanja.

izvor: vlada.gov.hr

Povezane vijesti

Top Tema

Bačić i Butković su najaljkaviji u odgovorima Pet mjeseci od konstituiranja XI. saziva Sabora premijer Andrej Plenković ne duguje odgovor na niti jedno zastupničko...

Politika

Hrvatska će Ukrajini isporučiti dio svojih tenkova i borbenih vozila istočne proizvodnje, a za iznos financijskih sredstava koje će RH dobiti od SR Njemačke...

Top Tema

Načinom na koji osvaja Kvarner Peter Lürssen podsjeća na Ivicu Todorića i nosi istu vrstu javnog rizika za cijelu regiju, tvrde kritičari  Demontažom dizalica...

Politika

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je u radnom posjetu Bosni i Hercegovini tijekom kojega se sastao i s ministrom vanjskih...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori