Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 11.01.2024. - Premijer Andrej Plenkoviæ tijekom izjava za medije poslije sjednice Vlade. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

Politika

Plenković: Inflacija u prosincu usporila na 4,5 posto, to je najniža stopa još od listopada 2021.

Otvarajući 277. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu, a izdvojio je i nekoliko važnih točaka koje su na današnjem dnevnom redu.
 
Prošli tjedan Državni zavod za statistiku objavio je da je stopa inflacije u prosincu 2023. usporila na 4,5 posto, što je najniža stopa inflacije još od listopada 2021.
 
U razdoblju od studenog 2022. do studenog 2023. inflacija je porasla za 4,7%, dok je prosječna neto plaća u tom razdoblju rasla za 14,6%, istaknuo je premijer Plenković argumentirano otklonivši tezu kako je rast inflacije “pojeo” rast plaća.
 
“To je potvrda da smo našim paketima pomoći vrijednim više od 7,2 milijarde eura u proteklim godinama te odlukama o ograničavanju cijena prehrambenih proizvoda i drugim mjerama pravovremeno reagirali i zaštitili naše građane”, poručio je.

Hrvatska čak 11 mjeseci na prvom mjestu među članicama EU prema Indikatoru ekonomske klime
 
Prije tri dana objavljen je podatak o mjesečnom kretanju Indikatora ekonomske klime (ESI – Economic sentiment indicator), koji prati kretanja BDP-a u zemljama članicama Europske unije.
 
Indikator mjeri koliki je optimizam anketiranih poduzeća u pogledu daljnjeg kretanja gospodarstva, pojasnio je premijer.
 
Istaknuo je da je najnoviji indikator potvrdio je pozitivne podatke i trendove za Hrvatsku ako se promatra razdoblje od zadnja 22 mjeseca, odnosno od početka ruske agresije na Ukrajinu te tijekom energetske krize i visoke inflacije.
 
“Hrvatska je u tom razdoblju čak 11 mjeseci bila na prvom mjestu, među državama Europske unije po tom indikatoru, uključujući i zadnja dva mjeseca prošle godine”, rekao je premijer.
 
Dodao je da je od ožujka prošle godine prosjek ESI indikatora za Hrvatsku bio je 106,5, što je najviše među državama članicama.
 
Hrvatska je jedina država Europske unije koja je baš svaki mjesec imala razinu ESI indikatora neprekidno iznad 100 što znači da je više ispitanika izrazilo pozitivna očekivanja u odnosu na one koji su izrazili negativna očekivanja.
 
“Indikator potvrđuje da je prepoznata jasan smjer politike Vlade koja se temeljila na odgovornom upravljanju javnim financijama kao i drugim mjerama koje smo poduzimali”, kazao je premijer.

Zagreb, 11.01.2024. – Premijer Andrej Plenković tijekom izjava za medije poslije sjednice Vlade. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

 Promet se s neradnih dana prebacio na radne dane, a u prvih devet dana ove godine iznos računa veći je za 95,5 milijuna eura
 

Od Nove godine, podsjetio je predsjednik Vlade, na snazi je puna primjena Zakona o trgovini od 16 radnih nedjelja koje su raspoređene na 12 mjeseci.
 
“Time smo regulirali rad nedjeljom u svrhu omogućavanja radnicima, prije svega u trgovini, da svoje nedjelje provode sa svojim obiteljima”, naglasio je.
 
Dodao je kako su propisane i iznimke zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnih potreba potrošača, a  vodeći računa i o tradiciji, običajima i potrebama jedinica lokalne i regionalne samouprave i građana. 
 
“Ovim zakonom željeli smo postići ravnotežu između sloboda i prava zaposlenih u trgovini u odnosu na poduzetničke slobode trgovaca”, kazao je premijer.
 
Sve zlouporabe Zakona i omogućavanje rada nedjeljom suprotno važećim odredbama idu na štetu radnika, dodao je.
 
Izvijestio je o podacima Ministarstva financija iz sustava fiskalizacije, u pogledu broja i iznosa računa za prvih devet dana 2024. u odnosu na iste dane 2023. za sve djelatnosti i djelatnost trgovine na malo, ocijenivši ih itekako indikativnima.
 
Naime, usporedbom podataka o izdanim računima u promatranom razdoblju, vidljivo je da je 5. siječnja 2024. u odnosu na 2023. izdan veći broj računa za 16,5 %, dok je iznos računa veći za 35%.
 
Iz podataka je evidentno da je u ponedjeljak 08. siječnja 2024., dan nakon neradnog vikenda, u odnosu na  08. siječnja 2023. zabilježen veći broj računa za 96,5 %, dok je iznos računa veći za čak 135,43%.
 
“Politička poruka ovoga što govorim je da se promet s neradnih dana prebacio na radne dane te u prvih devet dana ove godine imamo 817.927 veći broj računa odnosno, a iznos računa veći je za 95,5 milijuna eura”, naglasio je premijer Plenković poručivši da se, kao i u drugim državama, potrošači privikavaju na novi zakonski okvir.
 
Odlična suradnja s nacionalnim manjinama unutar parlamentarne većine
 
Od aktivnosti prošloga tjedna izdvojio je posjet Dubrovniku, gdje je otvoren jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u tom gradu u zadnjih 50 godina.
 
Riječ je o novouređenoj Lapadskoj obali, u čiju je rekonstrukciju i proširenje uloženo 9,3 milijuna eura.
 
Otvoreno je i 36. Europsko prvenstvo u vaterpolu ujedno, koje se ovih dana održava u Dubrovniku i u Zagrebu, kazao je premijer poželjevši Hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji uspjeh u nastavku njihovog puta prema medalji.
 
Krajem prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je u Parizu na komemoraciji za bivšeg predsjednika Europske komisije od 1985. do 1995. godine Jacquesa Delorsa.
 
Sudjelovao je i na primanju Srpskog narodnog vijeća u prigodi obilježavanja pravoslavnog Božića.   
 
“Poslali smo važne poruke o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj, o odličnoj suradnji u okviru parlamentarne većine u proteklih osam godina, o doprinosu posebno srpske nacionalne manjine u toj suradnji te o svemu što smo učinili za unaprjeđenje položaja manjina u hrvatskoj, a isto tako vrlo jasno postavili okvir i očekivanja za unaprjeđenje daljnjeg položaja Hrvata koji žive u Srbiji”, poručio je premijer Plenković.
 
Premijer Plenković podsjetio je da je Vlada osudila brutalan napad na maloljetnike u Vukovaru naglasivši kako očekuje da se u okviru daljnjeg procesa počinitelji primjereno kazne.
 
Proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika odvija se prema zakonskoj proceduri
 
Osvrnuvši se na proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika, premijer je kazao kako se on odvija onako kako je zakonski predviđeno.
 
Državno odvjetničko vijeće dalo je rok od mjesec dana za kandidature, a taj je rok zaključen krajem prosinca.
 
Četiri kandidata podnijela su odgovarajuće kandidature i ispunila formalne preduvjete, o čemu je Državno odvjetničko vijeće Vladi dostavilo dokumentaciju, a Vlada je dokumentaciju, sukladno Zakonu, proslijedila Hrvatskom saboru na daljnje postupanje nadležnog odbora za pravosuđe.
 
Nakon mišljenja toga Odbora, procedura se vraća u Vladu, koja će zatim obaviti intervjue s kandidatima te jednoga od njih predložiti Hrvatskom saboru za izbor.
 
Sutra u Đakovu sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem
 
U Splitu je prošli tjedan otvorena „Godina Marka Marulića“ kojom se obilježava 500. obljetnica smrti tog hrvatskog velikana.
 
“U ovoj jubilarnoj obljetnici prisjećamo se ključne uloge Marka Marulića u oblikovanju hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatske književnosti”, poručio je predsjednik Vlade.
 
Najavio je da će se sutra u Đakovu održati sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
 
Tom prigodom, naveo je, podsjetit će se na niz aktivnosti i projekata koje je Vlada provela u proteklih gotovo osam godina za razvoj pet slavonskih županija, kao i na aktivnosti u sklopu suzbijanja afričke svinjske kuge.
 
U tom je kontekstu naglasio kako je sada potpuno jasno da su prosvjedi lažnih svinjogojaca i poljoprivrednika bili u cijelosti politički orkestrirani.
 
Podsjetio je na mjere Vlade u suzbijanju te bolesti, protiv koje nema ni cjepiva ni lijeka, kao i na potpore svinjogojcima vrijedne više od 30 milijuna eura.
 
Epidemija se smanjila, naglasio je, te je sada omogućena i svinjokolja i trženje svježim mesom unutar Hrvatske.
 
Idućeg tjedna premijer će otputovati u Davos gdje će sudjelovati na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, najavio je.
 
“Ima niz važnih globalnih tema u godini kada čak 4,2 milijarde ljudi izlazi u različitim zemljama na izbore”, naglasio je.
 
Što se tiče današnje sjednice Vlade, premijer je izdvojio nekoliko važnih točaka.
 
Najopsežnije i najznačajnije promjene kaznenog zakonodavstva do sada, u cilju daljnjeg suzbijanja nasilja nad ženama i djecom
 
Govoreći o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, naglasio je da su sva ta tri zakona izraz političke volje usmjerene na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji.
 
“Ovo je čak treći krug izmjena u našem mandatu usmjerenih na borbu protiv nasilja, a on u svom sadržajnom pogledu uvodi i najopsežnije i najznačajnije promjene”, naglasio je.
 
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku znatno proširujemo i osnažujemo prava žrtava nasilja, naglasio je premijer Plenković.
 
Tako se, između ostaloga, uvodi pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje 100 metara kao minimalnu udaljenost prilikom nalaganja mjere opreza. Kod kršenja mjera opreza policija će imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak.
 
Uvodi se i niz drugih prava o kojima je opširnije izvijestio ministar Malenica u nastavku sjednice Vlade.
 
Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolno uznemiravanje i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, naglasio je premijer.
 
“Pooštravamo prekršajne kazne i propisujemo da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna”, dodao je.
 
Uvođenjem femicida šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva – da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato jer su žene, neprihvatljivo
 
Izmjenama Kaznenog zakona povisuju se kazne za kazneno djelo silovanja, teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zlouporabe djeteta.
 
Naglasio je da se ukida zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
 
“Ujedno, uvodimo posebno kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe to jest femicid- za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora”, naglasio je predsjednik Vlade.
 
U odnosu na članak koji je upućen u javno savjetovanje, pojasnio je, dorađeni su opis i obilježja ovog kaznenog djela, koje u Europskoj uniji danas imaju definirano u svojim kaznenim zakonima još samo četiri države članice – Cipar, Malta, Španjolska i Belgija.
 
Uz femicid, a u skladu s Istanbulskom konvencijom Vijeća Europe, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenu kaznenog djela.
 
“Uvođenjem femicida i definicije rodno utemeljenog nasilja šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva – da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato jer su žene, neprihvatljivo”, poručio je predsjednik Vlade.
 
Zahvalio je svim članovima Radne skupine i akademske zajednice koji su radili na ovim opsežnim izmjenama, a posebno brojnim nevladinim udrugama koje se svakodnevno bave problemom nasilja, na angažmanu i suradnji.
 
Novo kazneno djelo  “Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje” uvodi se s ciljem zaštite presumpcije nevinosti
 

Pored ovih izmjena Kaznenim zakonom uvodi se i novo kazneno djelo „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“, kojim se će se adresirati problem curenja informacija u nejavnoj fazi kaznenog postupka.
 
Ovaj prijedlog nastao je s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnosti sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak, pojasnio je predsjednik Vlade.
 
“Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda – da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana”, ustvrdio je premijer Plenković poručivši da su takve tvrdnje netočne te da ne proizlaze iz predložene zakonske norme.
 
Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka – a to nisu novinari već primjerice pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, svjedoci, vještaci, naglasio je.
 
Izrijekom se propisuje da počinitelji tog kaznenog djela ne mogu biti novinari
 

Kako bi se u potpunosti uklonile pogrešne interpretacije, u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari.
 
Osvrnuo se i na tvrdnje da se predloženom odredbom ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, koje su također netočne.
 
Pojasnio je da se ova odredba odnosi se na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom.
 
“U ovoj fazi javnost nema pravo uvida u sam sadržaj pojedinih dokaznih radnji, no podsjećam da potvrđivanjem optužnice kazneni postupak postaje javan”, naglasio je.
 
Međutim, u svim fazama postupka javnost ima pravo na provjerene i objektivne informacije, dodao je premijer.
 
To znači da ima pravo znati protiv koga se vodi istraga, koje kazneno djelo se toj osobi stavlja na teret te koje se radnje u postupku poduzimaju.
 
U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima, već pred nadležnim institucijama
 
“O svemu navedenom javnost treba biti informirana od strane tijela koje provode kazneni progon –  a to je nešto što uporno ponavljamo i zagovaramo –  proaktivniji pristup u pogledu komuniciranja od strane Državnog odvjetništva”, kazao je predsjednik Vlade.   
 
Premijer je naglasio kako propisivanjem ovog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući i zemlje najrazvijenijih demokracija poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske ili Luksemburga, koje čak kriminaliziraju curenje informacija iz istrage.
 
“U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima već pred za to nadležnim institucijama – to je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa”, poručio je predsjednik Vlade.
 
Od ostalih točaka, izdvojio je i važnu odluku koja se odnosi na inkluzivni dodatak izvijestivši kako će osnovica na temelju koje se izračunava njegov iznos biti 120 eura.
 
Tu su i tri odluke vezane uz poslovanje HEP-a, koji je podnio velik teret u provedbi mjera zaštite  i ograničenja cijena energenata.
 
O tim će odlukama, dodao je premijer, detaljnije na sjednici Vlade izvijestiti resorni ministri.

izvor: vlada.hr
 

Povezane vijesti

Politika

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da predložene koeficijente za liječnike smatra adekvatnima, da tzv. robovlasnički ugovori za specijalizante odlaze u povijest, a s...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković po završetku sjednice Predsjedništva HDZ-a dao je izjavu za medije u kojoj se osvrnuo na aktualne teme. Novinarima je kazao...

Politika

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je komentirao kako je Hrvatska iskoristila sredstva koja je...

Politika

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima proteklih je dana izvjestilo javnost da je protiv bivšeg ministra obrane Marija Banožića donijelo rješenje o provođenju istrage radi...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori