“Nije ocean taj koji nas treba – mi smo ti kojima je on potreban. Njegov dah regulira našu klimu, hrani naša gospodarstva i nadahnjuje naše kulture. Ali danas taj dah jenjava. I ako ne djelujemo, mogao bi utihnuti. Hrvatska je spremna, bilateralno, unutar Europske unije i na globalnoj sceni, poduzeti odlučne mjere kako bi ocean ponovno mogao disati. Neka ocean diše kako bi život ponovno mogao napredovati, a čovječanstvo doći do daha”, poručio je premijer Plenković danas na 3. Konferenciji Ujedinih naroda o oceanima.
Konferencija se održava u Nici, a predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na plenarnoj sjednici na temu “Neka ocean diše – kako bi čovječanstvo moglo napredovati”. Uz predsjednika Vlade je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
U svom govoru tom prigodom premijer Plenković istaknuo je da se radi o ključnom trenutku za budućnost naših oceana.
“U Lisabonu 2022. godine ponovno smo potvrdili našu zajedničku odgovornost i cilj: zaštititi morski okoliš u interesu i čovječanstva i planeta.
Danas se nismo okupili samo kako bismo procijenili naš napredak. Ovdje smo kako bismo pojačali našu predanost – djelovali sa svrhom i hitno.
Ovdje smo kako bismo otvorili pluća našeg planeta – pustili ocean da diše, kako bi život na Zemlji mogao nastaviti napredovati.
Oceani u krizi – Planet koji se bori za dah
Naši oceani su pod opsadom višestrukih, isprepletenih prijetnji: klimatskih promjena, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i gubitka bioraznolikosti. Ostaju bez zraka.
Morski ekosustavi propadaju. Vode postaju sve kiselije. Riblji fond je u opadanju.
Posljedice su dalekosežne: poremećeni hranidbeni lanci, povećana ranjivost obale, ekonomska nestabilnost i slabljenje ključne uloge oceana u regulaciji klime.
Za Hrvatsku ovo nije daleka briga, to je životna stvarnost.
Smještena u srcu Jadrana, s više od 1200 otoka i jednom od najrazvedenijih obala na Mediteranu, hrvatski je identitet isprepleten s morem.
Ono je naša prirodna baština, naš gospodarski motor, naša kulturna duša.
Mi smo čuvari Jadrana, svjedoci ne samo njegove trajne ljepote, već i njegove rastuće krhkosti.
Tijekom protekla tri desetljeća, naši oceani apsorbirali su toplinu ekvivalentnu pet do šest bombi na Hirošimu – svake sekunde.
Ova ogromna akumulacija topline, iako uglavnom nevidljiva, remeti oceanske struje, desetkuje ekosustave i gura klimatski sustav prema nestabilnosti.
Ali more nije bezdan. Njegova ravnoteža je nestabilna. Njegova otpornost je konačna. I došlo je vrijeme da mu se ponovno dopusti disanje.
Zaštićena morska područja – stvaranje prostora za povratak života
Danas s ponosom objavljujem da je Hrvatska povećala svoja zaštićena morska područja s 12% na 32% svog pomorskog prostora.
No, samo označavanje nije dovoljno.
Prava zaštita mora biti dinamična, prilagodljiva i utemeljena na otpornosti.
U tu svrhu pripremamo nacionalni plan obnove prirode, usmjeren na rehabilitaciju degradiranih morskih ekosustava.
Razmotrimo kotlinu Jabuka/Pomo u središnjem Jadranu: u manje od desetljeća, odgovorno upravljanje omogućilo je oporavak ribljih stokova. To je živi dokaz da se, kada mu se da prostor i vrijeme, ocean može oporaviti.
Plavi rast – Gospodarstvo u skladu s ekologijom
Održivost je u središtu hrvatskog razvojnog modela.
Rangirana na osmom mjestu u svijetu među 193 zemlje u provedbi Ciljeva održivog razvoja, Hrvatska pokazuje da zeleni i plavi rast nisu samo kompatibilni — oni se međusobno osnažuju.
Naš BDP porastao je za 3,6% dok smo istovremeno smanjili naš ekološki otisak.
Usklađivanjem našeg gospodarskog pulsa s ritmom oceana gradimo budućnost u kojoj prosperitet i planetarno zdravlje napreduju zajedno.
Ribarstvo – Hranjenje bez iscrpljivanja
Ribarstvo je temelj hrvatskog gospodarstva, osobito za naše male obalne zajednice. Ali morski resursi nisu neograničeni.
Zalažemo se za robusno, znanstveno utemeljeno upravljanje, pravednu regulaciju i snažnu podršku malim ribarima – često najranjivijima, ali i najvažnijim akterima.
Hrvatska je angažirana članica regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i žestoki protivnik nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova – u skladu s prioritetima EU-a i nacionalnim prioritetima.
Također smo podržali Preporuku OECD-a za ukidanje štetnih subvencija koje doprinose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu.
Pomorsko prostorno planiranje – Davanje prostora moru
Hrvatska modernizira svoje pomorsko prostorno planiranje putem pristupa temeljenog na ekosustavu, potkrijepljenog digitalnim tehnologijama i ažuriranim pravnim okvirom.
Zalažemo se za održivi obalni turizam, potičući posjetitelje i tvrtke da smanje svoj utjecaj na okoliš.
Također unapređujemo obnovljive izvore energije na moru i dekarbonizaciju pomorskog prometa, osiguravajući da ocean postane središnji dio klimatskog rješenja.
Pomorska sigurnost – Zaštita krhke arterije
Svake godine više od 70 milijuna tona opasnih materijala prođe kroz Jadransko more.
Jedan jedini incident mogao bi imati razorne ljudske i ekološke posljedice.
Zato Hrvatska, u partnerstvu sa susjedima, razvija transnacionalnu mrežu pomorske sigurnosti – uključujući novu rezoluciju IMO-a i obvezni sustav prijavljivanja plovila u jadransko-jonskoj regiji.
Pomorska sigurnost nije opcionalna. Ona je ključna.
Zagađenje plastikom – Odčepljenje arterija oceana
Plastični otpad guši krvožilni sustav oceana. Od mikroplastike do plutajućeg otpada, gušimo more.
Zato podržavamo usvajanje smjelog, pravno obvezujućeg globalnog ugovora na sljedećoj sjednici Međuvladinog pregovaračkog odbora – onog koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike, od proizvodnje do odlaganja.
Samo odčepljenjem arterija oceana možemo mu vratiti sposobnost disanja.
Zajednički odgovor za zajednički resurs
Suočeni s trostrukom planetarnom krizom – klimom, onečišćenjem i bioraznolikošću – nacionalni napori moraju biti popraćeni ambicioznom multilateralnom suradnjom.
Ugovor o otvorenom moru – Sporazum o bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ) . predstavlja povijesnu priliku za zaštitu otvorenog mora, pravih pluća našeg planeta.
Hrvatska je igrala aktivnu ulogu u pregovorima i snažno se zalaže za brzo stupanje ugovora na snagu.
Završili smo proces ratifikacije i danas ćemo predati instrument o ratifikaciji.
Čestitamo Europskoj komisiji i našim kolegama iz država članica EU-a na Europskom paktu o oceanima, koji Uniju pozicionira kao globalnog lidera u održivom upravljanju oceanima.
Ali ovo vodstvo mora potaknuti globalni pokret, jer ocean ne poznaje granice pa ne bi trebali ni naši napori.
Neka ocean diše
Dame i gospodo,
Mi ne posjedujemo ocean. Ovisimo o njemu.
Nije ocean taj koji nas treba – mi smo ti kojima je on potreban.
Njegov dah regulira našu klimu, hrani naša gospodarstva i nadahnjuje naše kulture. Ali danas taj dah jenjava.
I ako ne djelujemo, mogao bi utihnuti.
Hrvatska je spremna – bilateralno, unutar Europske unije i na globalnoj sceni – poduzeti odlučne mjere kako bi ocean ponovno mogao disati.
Neka ocean diše – kako bi život ponovno mogao napredovati, a čovječanstvo doći do daha.”
Europski pakt o oceanima nova prilika za očuvanje oceana i mora
Nakon plenarne sjednice predsjednik Vlade sudjelovao je na predstavljanju Europskog pakta o oceanima.
U svojoj je intervenciji naglasio da taj Pakt predstavlja nužan korak u pružanju sveobuhvatnog okvira za koordiniranu akciju svih sektora i razina vlasti.
“Vjerujem da će taj strateški okvir pružiti novu priliku za očuvanje oceana i mora, osobito unutar Europske unije”, kazao je.
Naveo je da je jedan od najvažnijih zadataka našeg vremena graditi održivu plavu ekonomiju te dodao da taj sektor u Hrvatskoj zapošljava više od 140 tisuća ljudi i prihodi više od 3 milijarde eura bruto dodane vrijednosti.
Izdvojio je prvo hrvatsko autonomno plovilo Faust V., nazvano prema hrvatskom izumitelju Faustu Vrančiću, pionira budućnosti pomorskih inovacija, koje kombinira umjetnu inteligenciju, ekološku održivost i naprednu digitalizaciju kako bi odgovorilo na ključne okolišne izazove.
Spremni smo nastaviti zajednički raditi s europskim i globalnim partnerima, znanstvenom zajednicom, privatnim sektorom i civilnim društvom na ovom transformativnom putu kako bismo osigurali inovativno financiranje i dijeljenje tehnologije.
Naveo je da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja s posebnim zakonodavnim okvirom posvećenom razvoju otoka.
Inicijativa triju mora i EU Med-9 važne za daljnja ulaganja u naša obalna područja
U izjavi za medije premijer Plenković kazao je kako su današnji paneli i glavna konferencija bili prigoda da podsjete na hrvatsku jadransku i mediteransku orijentaciju te naše napore u zaštiti mokrog okoliša, očuvanju bioraznolikosti, ulaganju u hrvatske luke i otoke.
Podsjetio je da Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, a dogodine će preuzeti predsjedanje Inicijativom EU Med-9.
“Naši ciljevi su da osnažimo našu jadransku, pomorsku i ribarsku orijentaciju i mislim da će Europski pakt za oceane, koji je danas predstavljen, biti prilika da kroz takav strateški okvir više ulažemo u naša obalna područja”, poručio je.
Takvi europski i međunarodni okviri itekako povoljni za stvaranje još boljeg ozračja za razvoj gospodarstva orijentiranog na more, koje daje ogroman doprinos hrvatskom BDP-u.
Vlada je u zadnja tri mandata uložila 3 milijarde eura u razvoj otoka, podsjetio je premijer Plenković i dodao da je otocima prilagođen Instrument Kohezijske politike tako da su izdvojena posebna sredstva za otoke i sedam obalnih županije, povrh drugih instrumenata.
Na taj ćemo način omogućiti i bolju povezanost i bolji ekonomski razvoj otoka, dodao je.
