Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: N1

Politika

Pavle Kalinić: Trenutno mi Europska unija izgleda jednako loše kao Jugoslavija 1990.

Bivši pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić, komentirao je žestoki sukob između Hamasa i Izraela, kao i uvođenje kontrola na slovenskim granicama s Hrvatskom.

Broj žrtava raste iz dana u dan, kao i tenzije diljem arapskom svijeta. Posebno se to moglo osjetiti nakon napada na bolnicu Al-Ahli u kojoj je poginulo između 300 i 500 ljudi.

“Stvar je vrlo jednostavna, više zemalja ima satelitske snimke kojima se može utvrditi tko je kriv. Čak je šef kabineta Benjamina Netanyahua rekao da se u toj bolnici skriva Hamas i da će biti napadnuta. Kasnije je ta snimka izbrisana. Naravno da jedni druge optužuju. Nemamo dovoljno informacija da bismo donijeli zaključke, ali 2014. smo imali napad na školu u kojoj je Izrael tvrdio da ne stoji iza njega pa se istragom Ujedinjenih naroda utvrdilo da je”, kazao je Kalinić i nastavio:

“Mi smo za vrijeme Domovinskog rata bili optuženi za prekomjerno granatiranje Knina i kad to idete usporediti s ovime što se događa u Gazi, to je neusporedivo. Ali, očito međunarodno pravo i zakoni ne vrijede jednako za sve.”

Moglo bi biti i gore za Gazu i njene stanovnike kad krene izraelska kopnena ofenziva, ali ona je još uvijek “na čekanju”.

“Sve ovo počelo je osnivanjem Izraela 1948., jedan dan prije nego što je mandat prešao s Velike Britanije na Ujedinjene narode, koji su se pokazali maksimalno nesposobni riješiti ovaj problem. Ono što se uvijek govorilo jest da s bajunetom možeš raditi što god hoćeš, ali na njoj ne možeš sjediti. Ovo je prilika za Izrael da iz zatvora oslobodi Marwana Barghoutija, zamjenika Jasera Arafata, koji je osuđen na nekoliko doživotnih kazni zbog organiziranja prve dvije Intifade. On je posljednja šansa za spas Fataha”, javlja N1.

“S ovim posljednjim Hamasovim napadom, može se reći da je taj plan propao. Također, što se napada tiče, ne vjerujem da nisu postojale informacije o njemu”, smatra Kalinić i potom se osvrće na izraelskog premijera:

“Mislim da je Netanyahu jako podijelio Izrael i da je njegovo vrijeme prošlo. Zato smatram da bi na odlasku trebao pustiti Barghoutija iz zatvora i stvoriti temelje za mirno rješenje i kreiranje države Palestine.”

U svemu, ciljeve ima i Hamas, zato se odlučilo krenuti u onako brutalan i krvavi napad. Bilo je jasno da će odgovor na njega biti žestok.

“Pitanje je koliko je premrežen sa stranim obavještajnim službama. Zato, priča da Izraelci nisu znali za napad, ne vjerujem u to. Mislim da su presposobni. Kako su mogli dozvoliti da Hamas drži kibuce deset sati? Gdje je bila izraelska vojska? Ne vjerujem u to.”

Kalinić, kao i mnogi drugi, vjeruje da se napadom željelo spriječiti potpisivanje diplomatskih sporazuma između Izraela i Saudijske Arabije.

“Zaustavljen je taj sporazum, ali i demonstracije u Izraelu, koje su se održavale svakog tjedna. Po meni, jedino rješenje je dobiti dvije države, ali ne kroz granice iz 1967. jer je to premali prostor za Palestince. No, za dugoročni mir moraju biti uključeni svi – Rusi, Amerikanci, Kinezi, Indijci.”

Nažalost, već u samim počecima ovog sukoba moglo se vidjeti da je Europa direktno pogođena posljedicama. Svjedočili smo pojedinačnim ubojstvima ekstremista i već dobili odgovor na to kroz zatvaranje granica. Tako je ona na granici Slovenije i Hrvatske odsad pod posebnim nadzorom.

“Sad vidimo da nije istina govoriti o Europi kao sigurnom okruženju jer ona to nije. Pogledajte kolike granice ima Hrvatska. Nije ih u stanju sama kontrolirati. Za mene je ovo očekivano, ne samo od strane Slovenije nego i drugih. Pokušavaju spriječiti prolaz migranata, među kojima mogu biti infiltrirane skupine koje nisu zainteresirane za rad i bolji život nego izazivanje nereda. No, sve ovo je samo pokušaj prikazivanja da se nešto radi. U Londonu su izvedeni napadi ljudi koji su već treća generacija tamo. Trenutno mi Europska unija izgleda jednako loše kao Jugoslavija 1990.”, zaključio je Pavle Kalinić.

Povezane vijesti

Politika

Iran je ovog vikenda prvi put u povijesti izravno napao Izrael sa svog teritorija, pri čemu su lansirali više od 300 dronova te balističkih...

Sport

Srpski tenisač Novak Đoković lako je preskočio prvu prepreku na ATP Masters 1000 turniru u Parizu. U okršaju drugog kola pobijedio je Argentinca Tomasa...

Politika

Bristow je napisao pismo premijeru Rishiju Sunaku u kojem je apelirao da bi “trajni prekid vatre spasio puno života i omogućio da pomoć stigne...

Politika

Civilne žrtve moraju se izbjeći, a izraelski odgovor mora biti usmjeren na Hamas, a ne protiv palestinskog naroda u Gazi, rekao je, nakon jesenskog...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori