Bressan je u emisiji Hrvatskog radija rekao da upute još nisu vidjeli i da on službeno još ništa nije dobio, prenosi HRT.
‘Je li netko negdje nešto objavio – ja zahvaljujući ovoj epidemiji nemam vremena surfati po internetu jer se moram baviti realno bolesnim pacijentima’, poručio je.
‘Nije to tek tako, onako već kao gotova priča da će se početi od ponedjeljka. Mislim da srljamo u vrlo opasnu situaciju razbuktavanja novih žarišta kroz naše ordinacije u širenju takve zaraze’, rekao je Bressan.
‘Na prvom mjestu u ovoj emisiji htio bih čestitati Ministarstvu, ministru i svim njegovim suradnicima na uspješnoj borbi protiv ove epidemije, jer smo sad, zahvaljujući takvom upravljanju krizom, prema broju umrlih, mislim, prekoračili čak i broj poginulih u Domovinskom ratu’, dodao je.
Bašić je uzvratio rekavši da onaj koji hoće nešto napraviti nađe način, a onaj koji neće – nađe razlog. ‘Zahvaljujući medijima, danas se informacije šire eksplozivno brzo i hvala Bogu da je tako jer svi građani dobiju informacije upravo na pravo vrijeme. Tako je bilo i sada’, rekao je Bašić.
‘Jasne upute će vrlo dobro doći. Kolegu Bressana, koji kaže da nema vremena surfati, podsjetit ću da je njegova obaveza da ujutro pogleda službene obavijesti koje mu dođu na kompjuter, tako da on jako dobro zna svoje obaveze i isto tako će ih ispuniti’, dodao je.
PCR i brzi antigenski testovi
Epidemiologinja iz HZJZ-a Tatjana Nemeth Blažić rekla je da je do sada u velikoj većini u upotrebi bio PCR test jer je s njim počelo, bio je prvi test koji se koristio za dijagnostiku COVID-a, a kasnije su došli brzi antigenski testovi. Osim toga, zbog administrativnih potreba, EU-COVID potvrda, bilo je potrebno potvrditi sve testove PCR testom jer su jedino oni bili priznati u tom protokolu.
‘Sada, kada smo vidjeli da imamo puno veći broj oboljelih, kapaciteti su ograničeni i ne mogu se svi na vrijeme testirati PCR testom, uvela se ova strategija jačeg naglašavanja da se koriste i testovi za samotestiranje i za brzi antigenski test u svim ovim preporukama i koracima koji su preporučeni’, rekla je Nemeth Blažić.
‘Međutim, to se službeno ne prizna za COVID potvrdu i za dijagnostiku, samo za osobnu informaciju i orijentir je li upućen na COVID-19, i tada osoba treba ići na potvrdu u zdravstvenu ustanovu da se testira brzim testom ili PCR-om’, rekla je Nemeth Blažić.
Bressan je rekao da je ta odluka o upotrebi brzih antigenskih testova dogovorena u Ministarstvu iza leđa liječničke struke. ‘To je vrlo jasna manipulacija sa stanjem i podacima jer sad pribrajamo i brze antigenske testove, prije ih nismo pribrajali. Očito je sad nekome politički oportuno i tu brojku pribrajati’, poručio je.
Bašić je rekao kako većina liječnika obiteljske medicine vrlo kvalitetno radi svoj posao i znaju što treba napraviti.
‘Svaki istup u medijima gdje se iznose poluistine, konfabulacije, neki individualni zaključci jednostavno narušavaju povjerenje građana i to trebamo izbjegavati’, rekao je Bašić, dodavši da im je svima u cilju dobrobit građana, bolesnika.
‘Ti pacijenti su nečija majka, otac, dijete, suprug, teta, tetak… Nedopustivo je da čovjek, moja majka ili moja teta, ili bilo čija majka, sedam ili deset dana čeka testiranje. To je nedopustivo. Mora se na neki način reagirati’, poručio je Bašić.
Ravnatelj zagrebačkog Doma zdravlja Zapad Miroslav Hanževački rekao je da je kapacitet PCR-a takav kakav jest i da je čekanje na njega jednostavno predugo da se kroz njega odradi sve što je potrebno.
‘Kad imamo situaciju da ne možemo zadovoljiti PCR-om kao zlatnim standardom sve što bi trebalo, onda je potpuno logično iskoristiti brzo antigensko testiranje u najširem mogućem rasponu, što je moguće više’, rekao je Hanževački.
Upitan mogu li pacijenti biti sigurni da će oni koji se testiraju za posao biti odijeljeni od onih koji su potencijalno bolesni, Hanževački je rekao da mogu i moraju, ali da je objektivna istina da je mogućnost kontakta velika.
‘Međutim, kad gledamo predviđanja i WHO-a i pogledamo u konačnici kakve su brojke novozaraženih u nama susjednim i sličnim zemljama u ovim danima, jednostavno moramo očekivati da vrlo brzo, i sljedeći tjedan, dosegnemo 20.000 zaraženih ili možda još puno više od toga, a to zapravo znači da je nemoguće odijeliti potpuno, jer od nas tu koji smo u studiju, bit će potpuno realno da bi nas barem dvoje bilo pozitivno’, rekao je Hanževački.
Govoreći o organizaciji punktova u njegovoj, Primorsko-goranskoj županiji, Bressan je rekao da njihove epidemiološke službe i KBC izvrše do 5000 testova dnevno. Nema naručivanja na testove, testira se od 8 do 16 sati, a rezultat stiže u roku od nekoliko sati, uvijek unutar 24 sata.
‘Nema naručivanja, nema čekanja na nikakve rezultate i to sve teče. Ne znam kako mi uspijevamo – mislim, znam kako mi uspijevamo, ali mi nije jasno zašto se u drugim dijelovima Hrvatske ne pogleda kako se može kvalitetno, brzo, efikasno raditi’, rekao je.
Nova prepirka Bressana i Bašića
Što se tiče Beroševa prijedloga da liječnici odvoje zadnjih sat vremena smjene za testiranje, Bressan je rekao da je zadnjih sat vremena rezervirano za obavljanje kućnih posjeta i kućnog liječenja. Bašić mu je uzvratio.
‘Kolega Bressan, koliko ste vi fizički pogledali bolesnika prosječno prošle godine? Ako ne znate, ja ću vam reći, vi volite brojke – manje od sedam dnevno! Manje od sedam dnevno. Kažete da je zadnjih sat vremena predviđeno za kućne posjete. Kolega Bressan, koliko ste vi prosječno pregledali pacijenata u kućnim posjetama prošle godine? Ja ću vam reći – manje od dva, dva mjesečno!’, rekao je Bašić.
‘Mislim da bih svima nama poželio takvu veliku sreću u mjesecima koji nam idu s ovakvim rukovođenjem u Ministarstvu’, odgovorio je Bressan.
Izvor: HRT/N1
