Connect with us

Upišite traženi pojam

Na slici Nina Obuljen Koržinek, foto HINA/ Mario STRMOTIĆ/ms

Kultura

Obuljen Koržinek o Zakonu o očuvanju kulturnih dobara: Ojačat će se sustav zaštite

Predstavljajući u Saboru prijedlog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poručila je u petak kako će se njegovim donošenjem ojačati sustav zaštite, učinit ga se transparentnijim te će se ubrzati postupci ishođenja dozvola.

“Dugo smo pripremali ovaj Zakon, više od 20 godina je bio na snazi sa 17 izmjena i dopuna, a brojne okolnosti su se promijenile i veseli me da ćemo ga napokon izmijeniti”, kazala je ministrica predstavljajući zastupnicima Zakon kojim se reformira način upravljanja kulturnom baštinom.

Izmjenama Zakona će se ojačati sustav zaštite, učinit će ga se transparentnijim za stručnjake i vlasnike kulturnih dobara te će se ubrzati postupci ishođenja dozvola, navela je Obuljen Koržinek.

Zakonom se sada precizno definiraju sve procedure, postupci i uvjeti za stjecanje statusa kulturnog dobra, a najvažnija reforma odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara. Time će za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola.

“Najvažniji dio odnosi se na izdavanje posebnih uvjeta, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru, to se sve detaljno propisuje i uvjerena sam da će se donošenjem ovog Zakona postupci ubrzati, a da će razina zaštite biti puno viša”, rekla je ministrica.

Privremeni status kulturnog dobra

Uređuje se i privremeni status kulturnog dobra, kao i planovi upravljanja cjelinama i pojedinačnim spomenicima, posebno arheoloških lokaliteta, a kad se gradi na arheološkom lokalitetu i kada je obveznik arheološkog istraživanja građanin koji gradi kuću za sebe, onda će taj trošak preuzimati država putem ministarstva.

“Imamo u Hrvatskoj preko 300 kulturno-povijesnih cjelina, oko 13 posto fonda zgrada nalazi se u kulturno-povijesnim cjelinama, tako da se ovo odnosi na jako velik broj naših građana”, naglasila je ministrica.

Uređuje se, istaknula je još, i pitanje rente i kazni za kršenje odredbi Zakona.

“Predugo su konzervatori bili jedini branitelji prostora. Prostorni planovi moraju uređivati prostor, a lokalne samouprave su uzmicale i to prepuštale konzervatorima. Ovaj Zakon potpuno će jasno propisati za zaštićene cjeline što je dopušteno, što nije, ali onda će urbanisti morati preuzimati odgovornost i štititi prostor”, naglasila je ministrica i dodala kako konzervatorske podloge postaju dio prostornog plana.

Kasnije je u replikama na pitanje zastupnika Domovinskog pokreta Frane Tokića pojasnila zašto se skraćuje rok na samo dvije godine za privremeni status kulturnog dobra, a čemu se protive konzervatori.

“Radi se  pravnoj sigurnosti. Naime, privremena zaštita se propisuje kad je neko dobro ugroženo, prije se znao taj rok produžavati do unedogled, a mišljenja smo da su konzervatori dovoljno dobro osposobljeni da u roku dvije godine naprave elaborat, koji uopće nije zahtjevan, a kako bi se dala stalna zaštita”, istaknula je ministrica.

O glavnom konzervatoru

Govoreći o mogućnosti vraćanja arhitektonskih natječaja za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara, Obuljen Koržinek je poručila kako je to pitanje Zakona o gradnji. “Mi se zalažemo za taj institut, no to traži ozbiljno interveniranje u Zakon o gradnji. Mi ćemo svakako biti za to”, odgovorila je zastupnici Možemo! Urši Raukar Gamulin.

Što se tiče koncesijskih odobrenja korištenja kulturnih dobara za gospodarsku djelatnost, nezavisnog zastupnika Ninu Raspudića zanimalo je zašto se sada produžuje taj rok do šest mjeseci bez javnog natječaja, ako je do sada bilo svega 30 dana, a ministrica je kazala kako se sva usklađenja odnose na krovni Zakon o koncesijama.

“Mi nismo ništa mijenjali vezano za rokove. Činjenica je da smo unijeli element o dodjeli koncesija za vrijeme pregovora pristupanja EU, no do sada nismo nikada provodili dodjelu koncesija”, rekla je.

Činjenica da je nešto zaštićeno kulturno dobro, ne znači da je za voditi brigu o tome zaduženo Ministarstvo kulture, uvijek je zadužen vlasnik, kazala je Mostovu Marinu Miletiću koji ju je pitao kada će ministarstvo uvesti sankcije samima sebi jer ne vodi brigu o objektima sa statusom kulturnog dobra, a o kojima bi po Zakonu trebalo.

Najavila je i kako će do kraja ovog mjeseca imenovati novog glavnog konzervatora. “Nema funkcije glavnog državnog konzervatora, to je jedan od službenika ministarstva. U procesu sam razgovora i do kraja mjeseca će vjerojatno netko biti, a služba normalno funkcionira”, poručila je na pitanje SDP-ove Marije Lugarić, koja je podsjetila na nedavni odlazak Davora Trupkovića s funkcije glavnog konzervatora kada se našao pod istragom Europskog javnog tužitelja u slučaju Geodezija.

Apelirala je i da se poštuje presumpcija nevinosti. “Ako niste, pročitajte priopćenje Europskog tužitelja pa ćete vidjeti da je suprotno od ovog što tvrdite, da je Ministarstvo spriječilo isplatu sredstava”, odgovorila je zastupnici DOSIP-a Daliji Orešković.

Povezane vijesti

Vijesti

Za turiste iz EU te domaće turiste ovog su ljeta po prvi puta osigurani dodatni timovi u domovima zdravlja, ugovoreni s HZZO-om, gdje će...

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje od 9. do 11. srpnja na samitu NATO-a u Washingtonu. Glavne su teme samita daljnja pomoć...

Politika

Strani turisti s područja Europske unije kao i domaći turisti, osiguranici HZZO-a, moći će tijekom ljeta dobiti zdravstvenu uslugu besplatno kod dodatnih timova u...

Politika

Plinska stanica Cerić u vukovarsko-srijemskoj općini Stari Jankovci investitora kanadske tvrtke Vermilion puštena je danas u rad, a u njoj bi se nakon priključenja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori