Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

Nevjerojatan napad izumitelja: Kako je Mate Rimac zbog jednog bezazlenog naslova napao kolege s Teleskopa. ”Smeća jedna lešinarska”

Naoko posve nebitni događaji ponekad dobiju začuđujuću moć da nam pomognu u otkrivanju nečeg zlokobnog i pokvarenog u karakterima ljudi koji uživaju status božanstva u dobrom dijelu javnosti. Takav je bio i prilično beznačajan naslov na tekst koji je Teleskop preuzeo iz Večernjeg lista u kojemu se slavi veliki uspjeh „svjetskog izumitelj i inovatora” Mate Rimca. Nakon godina pregalačkog rada i, ako je vjerovati njegovim izjavama, dosta neobjašnjivog kašnjenja, uspio je prodati svoju prvu Neveru bivšem svjetskom prvaku u Formuli 1 Nici Rosbergu i tako inkasirati, kako smo naknadno doznali, najmanje dva milijuna eura.

Veliki uspjeh za Matu Rimca, ali i za siromašnu i tehnološki zaostalu Hrvatsku koja od svoje bijede i sirotinje izdvaja više od 200 milijuna eura za potporu „poduzetničkoj zvijezdi” koja samo što nije skinula s trona genijalnog Elona Muska.

Teleskop je smatrao da bi bilo lijepo kada bi „inovator” Mate izvijestio hrvatsku javnost o tome koliko je utržio od prodaje s obzirom na to da su se, onako potiho i da se priča ne širi daleko, pojavile glasine da je cijeli posao samo dobra promidžba i da na “izumiteljevu” tvrtku neće sjesti nijedna kuna.

„Odite pitajte Pagani ili Koenigsegg (ili Bugatti) da vam daju informacije koliko im pojedinačni kupac plati za auto, smeća jedna lešinarska. Inače, Nico je platio punu cijenu auta bez popusta. Ne dobiva ni kunu od nas kao sponzorstvo/marketing”, poručio nam je u svom sramotnom komentaru „izumitelj” Rimac, a to je spremno lajkala vojska njegovih obožavatelja i dobar dio sitnih račundžija koji skupljaju mrvice od novca koji država njemu „baca iz helikoptera”.

Sramotan komentar Mate Rimca koji je uputio redakciji Teleskopa

Valjda „izumitelj” ima neke obveze prema lokalnoj zajednici jer ako je spreman uzeti više od 200 milijuna eura i veliko zemljište u Svetoj Nedelji, onda nikako ne bi trebao bježati od toga i da polaže neke račune. Ne može hrvatska država služiti za mužnju eura kad treba pomoći „ izumitelju ”, a onda, kada se nešto utrži, glumiti uvrijeđenu mladu i pitati se kako se netko uopće usuđuje takvo što predložiti i zavirivati u privatni poduzetnički džep. Kad je kao poduzetnik i inovator sklopio dogovor s državom i pritom objeručke prihvatio njezin novac, onda on u polaganju računa staje uz bok Plenkoviću i Milanoviću. Jednostavno mora biti spreman na pitanje: A gdje su pare? Ako se mladom „inovatoru” to ne sviđa, trebao je novac za razvoj svojih „genijalnih” projekata potražiti od privatnih ulagača.

Recimo, nešto je u njega mogao uložiti i „poslovni anđeo” Saša Cvetojević koji podržava Matu Rimca i njegov kočijaški napad na redakciju Teleskopa. Saša huška državu da ulaže u “izumitelja”, ali svoj novac valjda drži u dobro skrivenoj čarapi. Kada su njegovi u pitanju, sve im je oprošteno, a oni koji se usude nešto propitkivati dobit će svog boga na Facebooku.

I još su neki kvaziliberalni poduzetnici i kolumnisti podržali Rimčev primitivan i opasan napad na Teleskop i tako praktično otvorili sezonu lova na nas pa bi po toj njihovoj uvrnutoj logici svaka šuša, ako se prije toga dvaput javno zadivi inovatoru” i uzvikne da je Mate veći od Elona, imala pravo da se s nama obračunava, da nas vrijeđa i valjda po potrebi zatuče.

I zašto se od svih nas traži da bespogovorno prihvatimo taj PR-ovski narativ mladog poduzetnika za kojeg je do sada potvrđeno samo to da je jako manipulativan u javnim nastupima i prilično dobar u uzimanju državnog novca za svoje projekte. Nikako ne podcjenjujem takve sposobnosti, ali to je još uvijek daleko od onoga ideala kako nam ga žele predstaviti njegovi obožavatelji sa skrivenim interesima. Put od običnog smrtnika do kanonizacije prilično je dug i mukotrpan te traži rigorozne provjere i dokaze. Zasad imamo vrlo malo dokaza o Matinoj genijalnosti. Zašto nemamo više informacija o njegovim vrhunskim proizvodima koji bi trebali biti vidljivi i provjerljivi, a ne virtualni i s velikom dozom iritantnog PR-a. O Neveri se govori kao o nekom duhu koji se pojavi u neobičnim okolnostima i kada je obični smrtnik želi dotaknuti, ona misteriozno nestaje.

A javnost ima pravo biti pomalo i sumnjičava jer živimo u zemlji u kojoj su iznevjerena najljepša obećanja i u kojoj su propadali naši najveći „genijalni” poduzetnici. Neću reći da je Mate Rimac neka vrsta Ivice Todorića 2.0, ali nikako ne bismo trebali prihvaćati sve što dolazi iz njegove dobro organizirane sljedbe. Nećemo sad o sumnjama da je Rimac samo „protočni bojler” putem kojeg će veliki njemački proizvođač automobila dobiti hrvatski novac iz Europske unije.

Mate Rimac je već iznevjerio neka svoja velika obećanja. Sada je prodao prvu Neveru, a znamo da je prvih 150 automobila Rimac Concept Two trebao proizvesti još 2018. godine. Sjećamo se dobro da je odjedanput o tome prestao govoriti kad su prošli rokovi za njegova neispunjena obećanja i kada je trebao položiti račune.

Prošla je i 2020. godina, pa kad se ništa od toga nije realiziralo, 2021. godine uskrsnula je Nevera. A i ta Nevera kasni jer je lani bilo najavljeno da će sredinom ove godine biti prodano 150 automobila, a sada vidimo i da je samo Nico Rosberg „uhvatio” auto na koji, tako se barem može steći dojam od Rimčevih trabanata, najbogatiji ljudi svijeta čekaju u redu.

Umjesto proizvodnje i realizacije ambicioznih programa, Rimac se specijalizirao za prigodne derneke i pokazivanja auta u kontroliranim prilikama. Sada kada je napokon homologirana Nevera, nije jasno zašto ju je šlepao do Pelješkog mosta kada je mogao napraviti pobjednički Tour kroz Hrvatsku i provozati se do Pelješca te usput razdraganom narodu pokazati da njegov novac nije bačen u vjetar.

Hrvatski ured za osiguranje u svojoj evidencije nema potvrdu da je Nevera registarskih oznaka ZG1400KW, koja je bila na Pelješkom mostu, bila osigurana/ Foto: Hina

Nećemo si lagati, ozbiljni znalci sumnjaju u trajanje baterije Rimčeva „superauta” i upozoravaju, a ja ne kažem da su u pravu, da on jedva izdrži dionicu koliko je dug Pelješki most i da u jednom dahu ne može napraviti ozbiljnu kilometražu. A tu je pitanje sigurnosti i kako takva grdosija uopće stoji u zavojima. Drugim riječima, još uvijek je to poluproizvod i Rimac treba još puno „pure pojesti” do finalnog i poliranog proizvoda.

Puno je, dakle, racionalnih razloga zašto Mate Rimac, koji dobiva enorman novac iz državnog proračun, treba položiti račune. Nedavno je i Faktograf pisao da Hrvatski ured za osiguranje u svojoj evidencije nema potvrdu da je Nevera registarskih oznaka ZG1400KW, koja je bila na Pelješkom mostu, bila osigurana.

Kočijaška reakcija Mate Rimca odaje nesigurnog čovjeka koji je u svojevrsnoj panici, ne želi se suočiti s realnošću i to želi odgoditi pod svaku cijenu. A da biste skrili vlastite propuste i neispunjena obećanja, najlakše je napasti, vrijeđati pa i prijetiti onima koji postavljaju logična pitanja i traže odgovore.

Ne mogu se dovijeka davati obećanja koja se nikad ne ispunjavaju. Dokad ćemo ga morati čekati? A što ako se iza svega krije neka hrvatska inačica Ponzijeve sheme?

Na ovo pitanje odgovor bi trebao potražiti i premijer Andrej Plenković koji je bio tako velikodušan prema razmaženom „izumitelju i inovatoru”.

Foto: Hina

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Autor: Dražen Ćurić

Povezane vijesti

Politika

‘Sve smo to vidjeli već sa SDP-om’, ističe Katarina Peović iz Radničke fronte. Saborska zastupnica Radničke fronte i bivša zastupnica u Skupštini Grada Zagreba...

Politika

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u N1 Studiju uživo komentirao je aktualne događaje u susjednoj Srbiji. Osvrnuo se i na posljednji nastup srpskog predsjednika Aleksandra...

Politika

Transrodni muškarac Espi Tomičić, aktivist udruge KolekTIRV koja promiče prava transrodnih, interspolnih i rodno varijantnih osoba, komentirao je i javno djelovanje Ivana Pernara. „Ivana Pernara...

Politika

Ugledni novinar Boris Mišević komentirao je društvenu i političku klimu u Hrvatskoj. Iako nije izrijekom spominjao o čemu je riječ, razvidno je da je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori