Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: Hina

Politika

Nenad Bakić: Dobro je što ministar Fuchs nije poslušao ljevičarskog totalitarista Jokića i moju kolegicu s godine. Imali bi još lošije rezultate iz matematike

Kako donosi Teleskop HRVATSKI učenici našli su se u prosjeku zemalja OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dok su u matematičkoj i dalje ispod prosjeka, ali su mu se približili, pokazali su rezultati istraživanja PISA 2022 provedeni među učenicima 81 zemlje. Ove godine fokus je bio na matematičkoj pismenosti, a Hrvatska se u tom području s 455 bodova našla na 36. mjestu od 81 države. Nalazi se u najmanjoj razlici dosad u odnosu na prosjek zemalja OECD-a, koji se uzima kao referentan, rekao je Filipović.

Prvo mjesto u svim testiranjima, pa tako i u matematičkom zauzimaju Singapur, Kina – Hong-Kong i Makao, dok je od europskih zemalja u svemu najuspješnija Estonija.

Od nas su lošiji Island i Izrael. Od nama bliskih zemalja Slovenija je u prosjeku OECD-a, a ispod nas su Grčka, Rumunjska, Bugarska i Srbija. Rezultati su pokazali da je svaki treći učenik test riješio ispod razine postignuća. Dosad su dječaci bili nešto bolji kad je u pitanju matematička pismenost, no sada prvi put nema velike razlike između dječaka i djevojčica.

Hrvatski su učenici na čitalačkoj pismenosti zauzeli 26. mjesto od 81 zemlje. Po čitalačkoj pismenosti Hrvatska se nalazi u prosjeku OECD-a, zajedno s Latvijom, Španjolskom, Norveškom, Portugalom, Belgijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Izraelom, Mađarskom i Litvom.

Hrvatska je bolja i od Slovenije, koja se nalazi ispod prosjeka OECD-a. U skupini europskih, relevantnih zemalja koje su ispod prosjeka OECD-a još su i Nizozemska, Slovačka, Srbija, Island i Rumunjska. Najuspješniji u čitalačkoj pismenosti je Singapur, a od europskih zemalja Irska.Testove je ispod razine prolaznosti riješilo 23 posto učenika, dok je prosjek OECD-a 26 posto učenika ispod razine.

Djevojčice su znatno bolje u našim školama po čitalačkoj pismenosti od dječaka. Hrvatska se, istaknuo je Filipović, u čitalačkoj pismenosti praktički izjednačila s prosjekom zemalja OECD-a. Razlika je svega jedan bod u odnosu na 20 bodova koliko je bilo 2009. godine.

I u testovima prirodoslovne pismenosti Hrvatska se u ovome ciklusu našla u prosjeku OECD-a. Hrvatska je na 31. mjestu i ima dva boda manje od prosjeka OECD-a. OECD ima 485, a Hrvatska 483 boda. U toj grupi zemalja u prosjeku OECD-a su još Nizozemska, Francuska, Mađarska, Španjolska, Portugal i Litva.

Od europskih zemalja opet je najbolja Estonija. Od Hrvatske su lošije Norveška, Italija, zatim Izrael, Slovačka, a iz našeg okruženja, Srbija, Crna Gora i Kosovo.

Što se tiče trendova, u odnosu na OECD zaostajemo 2022. samo dva boda u odnosu na 2018. kad smo zaostajali 17 bodova.

Kada je u pitanju spol, ovdje imamo izvjesnu promjenu u odnosu na dosadašnje vrijeme, u smislu da je znatna razlika u korist djevojčica kada je u pitanju prirodoslovna pismenost, što dosad u tolikoj mjeri nije bilo.

“Ovo istraživanje radilo se u vrijeme COVID-a. Učenici u Hrvatskoj u vrijeme COVID-a izostali su iz nastave 2,5 mjeseca, a učenici u zemljama OECD-a 4,4 mjeseca. Ja bih rekao da mi držimo konstantu, a prosjek OECD-a je pao. Znači, možemo zaključiti da je zapravo Hrvatska dobro radila tijekom pandemije“, kazao je Filipović.

Poduzetnik i matematičar Nenad Bakić reagirao je na ovo najnovije istraživanje.

“Ogroman pad dosega u učenju tijekom pandemije, ali Hrvatska je čak malkice i napredovala – naizgled skoro nevjerojatno!

Ali što se dogodilo? Hrvatska je nakon brutalnih mjera u prvom valu prešla na ‘švedski model’ i škole su ostate otvorene, i čak i ukupno usprokos prvom valu ostale jedne od NAJOTVORENIJIH NA SVIJETU. I ne samo to, Hrvatska je ukupno prošla jedan od najmanjih oštromjeraških terora.

Gordan Lauc i ja smo odigrali važnu ulogu u analizama i razmatranjima koja su omogućila taj zaokret. Ponosan sam da smo imali priliku napraviti takvu stvar. Od samog početka smo shvatili da će oštromjeraši probati preko djece slomiti odgovor na pandemiju, pogledajte koja ja glavna naša tema bila od kraja 2020. – prvi komentar. Kako što se tiče pandemijskog odgovora, tako i cijepljenja – oštromjeraški fokus su bila djeca!

Upravo zato smo bili meta najodvratnijih napada, kako plaćenika (u znanstvenom i medijskom prostoru) tako i cijele poražene, gubitničke oštromjeraške scene – jer jedino u Hrvatskoj smo doživjeli prelazak s najoštrijih mjera na ‘švedski model’ (uz strašnu grešku potvrda, koje su bile osnova za teror ljudi i uzrok mnogih smrti u bolnicama).

Velike pohvale zaslužuje ministar Fuchs koji je bio jako važan da se otklone zathjevi oštromjeraša. Jako je zanimljivo kako su se NAPOKON na istoj strani našli Jokić i moja kolegica s godine bivša ministrica Divjak koji su tražili zatvaranje škola. Razumijem za ljevičarski totalitarni pristup g. Jokića, ali mislim da je Blaženku ponio njen projekt online nastave za koji je pomislili da je prilika da se iskaže i bude joj spomenik, ali svatko je mogao vidjeti da i u proljeće 2020. te video uratke nije gledao skoro nitko (po nekoliko pregleda) i da je online nastava – katastrofa!

Ne zaboravimo da su u čuvenom Apelu 26, koji je de facto bio pokušaj rušenja Vlade, tražene ‘najoštrije mjere koje gospodarstvo može izdržati’ što naravno uključuje i online ‘nastavu’. Čudno je kako su se svi ti oštormjeraši sa stranim adresama (Đikić, Rudan, Štagljar, Ban, Klepac, Trampuž…) sjedinili da namam pokušaju nametnuti takav teror. Zanimljivo je i da neki od najvidljivijih zagovornika lockdowna (pa stoga i prelaska djece na online nastavu) nemaju djece ili ih nisu imali u hrvatskim školama (Kolarić, Kaić, Nindža, Krafnožder, Tjesteninko, Ambriović Ristov…) – naročito je dubiozna pozicija naše najveće znanstvene institucije, IRB”, ističe Bakić.

Izvor: Teleskop

Povezane vijesti

Politika

glavnog državnog odvjetnika Katherine Jones u Melbournu, kojom prilikom je istaknuo važnost postizanja pravde za žrtve ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata. U tom...

Sport

Luka Dončić je protiv Ute odigrao prvu četvrtinu, poluvrijeme i utakmicu za povijest najjače lige svijeta. Tako je odveo Dallas i do povijesne pobjede,...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanoj sjednici u povodu Dana Grada Krapine. U svom govoru, premijer Plenković čestitao je, uime Vlade i osobno,...

Politika

S ponosom i odajući počast poginulim braniteljima i stradalim civilima Dubrovčani danas obilježavaju Dan branitelja i 32. obljetnicu herojske obrane grada u Domovinskom ratu....

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori