Hrvatski LNG terminal odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti opskrbe plinom za cijelu Jugoistočnu Europu. Osigurana je opskrba zamjenskim pravcima u dovoljnim količinama za zemlje članice koje su najviše ovisile o plinu iz tranzitnog pravca preko Ukrajine. Osigurani su i skladišni kapaciteti, što dodatno učvršćuje stabilnost energetskog sustava kako za Hrvatsku, tako i za širi europski prostor.
Republika Hrvatska i Europska unija pokazale su iznimnu otpornost u osiguravanju stabilnosti opskrbe plinom unatoč prekidu tranzitnog pravca ruskog plina preko Ukrajine s jučerašnjim danom.
U Republici Hrvatskoj opskrba plinom ostaje stabilna i bez poremećaja. Zahvaljujući strateškoj ulozi LNG terminala na Krku, Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu od samog početka rada terminala. Plin se osigurava iz tri glavna izvora: LNG terminala, domaće proizvodnje i podzemnog skladišta PSP Okoli, čije su zalihe trenutno na razini 60 % kapaciteta čime su zadovoljeni svi nacionalni energetski zahtjevi, a osigurana je i značajna podrška zemljama u regiji.
Hrvatski LNG terminal odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti opskrbe plinom za cijelu Jugoistočnu Europu. Osigurana je opskrba zamjenskim pravcima u dovoljnim količinama za zemlje članice koje su najviše ovisile o plinu iz tranzitnog pravca preko Ukrajine. Osigurani su i skladišni kapaciteti, što dodatno učvršćuje stabilnost energetskog sustava kako za Hrvatsku, tako i za širi europski prostor.
Ukupna godišnja potrošnja plina u Republici Hrvatskoj postupno se smanjivala posljednjih godina pa je tako 2020. godine iznosila je 3,040 milijarde m³, 2021. godine 2,9 milijardi m³, 2022. godine 2,53 milijarde m³, a 2023. godine 2,59 milijardi m³. Na raspolaganju je 2,9 milijardi m³ plina godišnje samo s LNG terminala, što premašuje ukupnu godišnju potrošnju svih kupaca u Hrvatskoj i dodatno jamči sigurnost opskrbe.
Od početka rada LNG terminala, u hrvatski plinski sustav dostavljene su količine plina sa 108 LNG brodova, pretežito iz SAD-a, ali i drugih zemalja poput Trinidada i Tobaga, Alžira i Egipta. Ukupno je uvezeno 15,062 milijarde m³ plina, od čega je dio izvezen u zemlje regije.
Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesena je odluka kojom je projekt “Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal” proglašen strateškim investicijskim projektom. Vrijednost projekta iznosi 534 milijuna eura bez PDV-a i uključuje ključne plinovodne pravce, uključujući Omišalj-Zlobin i interkonekciju prema Sloveniji.
Proširenjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu m³ i izgradnjom novih plinovoda Hrvatska se pozicionira kao energetski hub za regiju i Europsku uniju, osiguravajući neovisnost, kontinuitet i sigurnost opskrbe plinom.
Hrvatska je sa svojim LNG terminalom ključan partner u osiguravanju stabilne opskrbe plinom za regiju i Europu, dok Ministarstvo gospodarstva nastavlja pratiti situaciju i poduzimati sve potrebne korake za stabilnost opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj i podrške u očuvanju energetske sigurnosti.
izvor: MINGO/Vlada
