Connect with us

Upišite traženi pojam

foto: vlada.hr

Politika

Na sjednici Vlade utvrđen popis od 32 nekretnine od strateškog značaja za državu

Vlada je utvrdila popis od 32 nekretnine od strateškog značaja za državu, od kojih država u budućnosti očekuje ostvarivanje značajne financijske koristi, a nalaze se u deset županija i Gradu Zagrebu. Na sjednici je donesen i novi Etički kodeks državnih službenika i namještenika kojim se, između ostalog, u odnosu na stari jasnije reguliraju pravila njihova ponašanja, uspostavlja informacijski sustav eEtika, definiraju nadležnosti povjerenika za etiku. Usvojen je i Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za ovu godinu. “Tim programom šaljemo signal o sustavnoj skrbi kojom se država odužuje onima koji su dali najviše”, naglasio je premijer Plenković.

Na današnjoj, 59. sjednici Vlade utvrđen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona te je upućen Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku.

“Ovim izmjenama i dopunama Zakona stvaraju se pravne pretpostavke radi donošenja Odluke o produženju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine u skladu s Provedbenim odlukama Vijeća Europske unije te donošenja akta strateškog planiranja za provedbu sustava upravljanja azilom i migracijama i Odluke o vrsti, načinima i uvjetima primjene mjera solidarnosti, a sukladno Uredbama (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024.”, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Aktivacija nekretnina od kojih se očekuje financijska, razvojna i društvena korist

Vlada je utvrdila popis od 32 nekretnine od strateškog značaja za državu, od kojih država u budućnosti očekuje ostvarivanje značajne financijske koristi, a nalaze se u deset županija i Gradu Zagrebu.

Najviše ih je u Istarskoj županiji – 8, Zadarskoj – 6, Primorsko-goranskoj  – 4, Dubrovačko-neretvanskoj – 3,  a po dvije nekretnine su u Krapinsko-zagorskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibenskog kninskoj županiji i Gradu Zagrebu, dok je po jedna nekretnina u Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je da su to nekretnine od čije se uporabe, korištenja i raspolaganja očekuje značajna financijska, gospodarska, razvojna i društvena korist.

“Jedan od temeljnih kriterija zašto smo upravo u ovom prvom odlukom odabrali ove nekretnine svakako je bio njihov veliki potencijal za aktivaciju”, rekao je, dodavši da su za sve te nekretnine gotovo u cijelosti riješeni imovinsko pravni odnosi.

Odlukom se u prvom naletu, provom koraku, kako je istaknuo, utvrđuju 32 lokacije, a za raspolaganje svakom od njih bit će potrebna odluka Vlade. Uz potencijal za aktivaciju, kazao je Bačić, kod određivanja popisa vodili smo se i drugim kriterijima, poput regionalne distribucije pojedinih projekata a time su htjeli, objasnio je, obuhvatiti područje čitave Hrvatske.

Jedan od kriterija bio je i raznolikost korištenja tih lokacija u budućoj namjeni, a ti projekti predstavljati svojevrsnu urbanu regeneraciju tih jedinica lokalne samouprave, istaknuo je potpredsjednik Vlade.

U Istarskoj županiji država će ulagati u Stanciju Grande, Turističko razvojno područje Sv. Mikula, Rakalj, Marčana, Campanož, Medulin, Turistička zona Peroj, Vodnjan, kao i u Savudriju, Hidrobazu, Muzil, Saccorgianu, Tvrđavu Valmarin Bradamonte u Puli.

Turistička zona Privlaka, Golf Ladina u Novigradu, Kamp Peruštine Diklo, Šepurine Nin, Vrata Zadra te Mačjak – Šumljak u Lukoranu na otoku Preko nekretnine su od strateškog značaja u Zadarskoj županiji.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji od strateškog značaja su nekretnine Jurjeva luka, Lastovo, Perna na Orebiću te Krmača na otoku Korčula, a u Krapinsko-zagorskoj županiji Spomen dom Kumrovec i Bivša vojna nekretnina Rezervni položaj Kanjiža, Stubica. U Primorsko-goranskoj županiji su to Vila Svežanj, Kostrena, HŽ neboder u Rijeci, Poslovna zona Kukuljanovo u Bakru te bivši vojni kompleksi Velebit V2 i Velebit V3 u Delnicama.

U Zagrebu su to zgrada Vjesnika i Kamp Jarun, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji Dječje selo Promajna te Hotel Krvavica u Baškoj Vodi. U Brodsko-posavskoj županiji je to Gospodarska proizvodno-poslovna zona Zapad u Slavonskom Brodu, a u Šibensko-kninskoj Poslovna zona Podi u Šibeniku te Otok Smokvica, Rogoznica. U Sisačko-moslavačkoj županiji je to zemljište nekadašnje Valjaonice cijevi Sisak, a u Virovitičko-podravskoj Poduzetnička mega zona Virovitica.

Osnovano Nacionalno inovacijsko vijeće

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je Odluku o osnivanju Nacionalnog inovacijskog vijeća, kazavši da Nacionalno inovacijsko vijeće i dalje ostaje krovno tijelo inovacijskog sustava i djeluje kao glavno koordinacijsko tijelo za politike istraživanja i inovacija te središnje tijelo za upravljanje Strategijom pametne specijalizacije do 2029.

Dodao je da formiranje Nacionalnog inovacijskog vijeća ujedno predstavlja ispunjenje jednog od tematskih uvjeta Europske komisije, a vezano uz provedbu europskih fondova.

Zadaće Vijeća uključuju koordinaciju strategija i politika u području istraživanja, razvoja i inovacija, upravljanje provedbom Strategijom pametne specijalizacije te poticanje procesa poduzetničkog otkrivanja.

Predloženi članovi Nacionalnog inovacijskog vijeća su ministri nadležni za znanost i gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove EU-a, rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku, financije, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, pravosuđe, upravu i digitalnu transformaciju te predstavnici Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Uprave HAMAG-BICRO-a, upravitelj Hrvatske zaklade za znanost te predsjednici Tematskih inovacijskih vijeća.

Ministar je rekao da za sudjelovanje u radu Vijeća članovi i zamjenici članova ne primaju naknadu.

Nastavak preventivnih sistematskih pregleda branitelja

Usvojen je i Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za ovu godinu koji je usmjeren na prevenciju i rano otkrivanje kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih i onkoloških bolesti. Tim programom, naglasio je u uvodu sjednice premijer Andrej Plenković, šaljemo signal o sustavnoj skrbi kojom se država odužuje onima koji su dali najviše.

Od listopada 2016. do 31. prosinca prošle godine preventivnom sistematskom pregledu pristupilo je ukupno 122.909 osoba, a u ovoj godini je za 14.600 pregleda planirano izdvajanje od 2.290.000 eura.

Unaprjeđenje suradnje hrvatske i mađarske policije

Vlada je upoznata s Memorandumom o razumijevanju između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije, Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“ i Sveučilišta za javnu službu Ludovika, Fakulteta za provedbu zakona o jačanju suradnje u području edukacije i istraživanja, potpisanim u Zagrebu 4. prosinca 2024.

Ministar Božinović istaknuo je da je cilj ovog Memoranduma prvenstveno unaprijediti i ojačati bilateralnu suradnju hrvatske i mađarske policije u području edukacije te stručnog i znanstvenog istraživanja kroz razmjenu stručnjaka i znanja, što uključuje razmjenu predavača i polaznika te organizaciju stručnih obuka i projekata usmjerenih na razvoj novih programa i kurikuluma, specijaliziranih seminara i nastavnih materijala.

Novi Etički kodeks državnih službenika i namještenika

Na sjednici je donesen i novi Etički kodeks državnih službenika i namještenika kojim se, između ostalog, u odnosu na stari jasnije reguliraju pravila njihova ponašanja, uspostavlja informacijski sustav eEtika, definiraju nadležnosti povjerenika za etiku.

Novi Etički kodeks donosi se temeljem Zakona o državnim službenicima, a njime se definira pet etičkih načela. Jasnije se definira ponašanje državnih službenika i namještenika, primjerice, u javnim istupima, njihov način komunikacije, odijevanja, odnos prema građanima i međusobni odnos, postupanje s darovima i izbjegavanje sukoba interesa.

U svim oblicima pisane, usmene i neverbalne komunikacije u službi i u vezi sa službom, državni službenik se ne smije ponašati na nepristojan i neprimjeren način kojim se osobito smatraju prijetnje, upotreba pogrdnih i prostih riječi, fizički napad, spolno uznemiravanje i ponašanje kojim se želi ostvariti neželjeni fizički kontakt.

“Kako bi se osuvremenilo obavljanje poslova i olakšala međusobna komunikacija dionika, uvodi se obveza korištenja informacijskog sustava eEtika”, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Uvodi se etički povjerenik te se proširuje broj članova etičkog povjerenstvo. Sustav eEtika će povezati povjerenika za etiku, Etičko povjerenstvo i tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose

U svim državnim tijelima, čelnik tijela imenuje povjerenika za etiku iz reda državnih službenika, uzimajući u obzir njegovu stručnost, nepristranost, pristojnost, integritet i ustrajnost u poštivanju etičkih standarda. Povjerenikom za etiku ne može se imenovati državni službenik kojemu je izrečena kazna za povredu službene dužnosti ili mjera zbog povrede Etičkog kodeksa. Detaljno se uređuje njihova nadležnost te definira rok od 60 dana za rješavanje pritužbe od dana saznanja o nekom događaju, tj. od šest mjeseci od samog događaja.

Umjesto dosadašnjih šest, novim Etičkim kodeksom predviđeno je sedam članova etičkog povjerenstva, uvodi se mogućnost da osoba na koju se pritužba odnosila, a koja nije zadovoljna odgovorom čelnika tijela donesenog od strane nadležnog povjerenika za etiku, podnese pritužbu etičkom povjerenstvu, proširuje se njihova nadležnost na rješavanje pritužbi zbog neetičnog ponašanja rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada, a koji nisu čelnici tijela, te se uvodi i mogućnost da čelnik državnog tijela koji je državni službenik podnese pritužbu zbog neetičnog ponašanja službenika ili namještenika prema njemu.

Građani, dužnosnici i državni službenici mogu povjereniku za etiku podnijeti pritužbu na ponašanje državnog službenika za koje smatraju da je protivno odredbama Etičkog kodeksa uz koju prilažu odgovarajuće dokaze ako istima raspolažu.

Etički kodeks će se objaviti na mrežnoj stranici Vlade i mrežnim stranicama svih državnih tijela, a Vlada će donijeti odluku o imenovanju članova novog saziva etičkog povjerenstva u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Etičkog kodeksa.

Doneseno 17 uredbi o unutarnjim ustrojstvima pojedinih ministarstava i državnih tijela

Vlada je donijela i 17 uredbi o unutarnjim ustrojstvima pojedinih ministarstava i državnih tijela, kao i o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova te o mjerilima za plaće i drugim materijalnim pravima diplomatskih osoba Ministarstva obrane, vojnodiplomatskih osoba i osoba upućenih na rad u međunarodne organizacije.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Showbiz-Lifestyle

Mirela Priselac Remi iz grupe Elemental reagirala je nakon što je objavljeno kako je pjesma Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš što je bilo”...

Politika

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić danas je u Osijeku na sastanku s predstavnicima gradova i općina na tom području poručio da će 70...

Politika

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić osvrnuo se danas, u izjavi za medije, na prvu procjenu Držanog zavoda za statistiku o stopi inflacije za...

Politika

Zagrebački HDZ prozvao gradonačelnika Tomislava Tomaševića i Zagrebački holding zbog angažiranja vanjskih konzultanata za rješavanje osnovnih komunalnih problema, dok u Holdingu kažu da traže...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori