Connect with us

Upišite traženi pojam

Na fotografiji ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Politika

Ministar Erlić na sjednici Vlade u kontekstu smanjenja regionalnih razlika istaknuo da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu

Na jučerašnjoj sjednici Vlade nastavno na podatke o dinamici obnove nakon potresa, koje je u uvodnom obraćanju iznio premijer Plenković, potpredsjednik Vlade Tomo Medved istaknuo je postignuća u području zaštite od štetnog djelovanja voda i obrane od poplava na području Sisačko-moslavačke županije.

Na fotografiji potpredsjednik Vlade i ministar Tomo Medved, ministar Marko Primorac, premijer Andrej Plenković. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Naveo je da je za 21 projekt sanacije, rekonstrukcije i izgradnje nasipa te sanacije klizišta na tom području ugovoreno radova za više od 66 milijuna eura.

Posebno je naglasio da je u svrhu trajne obrane Hrvatske Kostajnice od visokih voda Une izgrađen najmoderniji sustav obrane od poplava napravljen od montažno-demontažnih elemenata, prvi takav u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan više od 3,6 milijuna eura te će uskoro,  nakon tehničkog pregleda, biti stavljen u uporabu.

”Ove aktivnosti zaštite od poplava provode se sustavno i kontinuirano te dodatno osnažuju i podupiru zacrtane ciljeve Vlade u pogledu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije”, poručio je Medved.

Ministarstvo graditeljstva u 2023. za obnovu isplatilo ukupno 251,2 milijuna eura

Državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš kazala je da je na treću obljetnicu razornog potresa na Banovini, 29. prosinca, obilježen završetak izgradnje osam višestambenih zgrada sa 128 stanova.

Obnova je na zagrebačkom i petrinjskom području u potpunosti završila na 11.156 objekata. Izgrađeno je 207 kuća, dok je njih 239 u postupku gradnje. Trenutno je u obnovi 1.437 gradilišta, od toga 1.109 privatnih zgrada i kuća te 328 zgrada javne namjene i gradilišta infrastrukture. U postupku nabave je još 1.516 lokacija.

Ministarstvo je u 2023. godini za obnovu isplatilo ukupno 251,2 milijuna eura. Po modelu samoobnove, gdje se sva sredstva potrebna za obnovu plaćaju unaprijed, na 453 zasebnih računa građana isplaćeno je 33,7 milijuna eura.

”Jedan od ključnih pokazatelja ubrzanja obnove je podatak kako je 2021. i 2022. godine za obnovu privatne imovine iz državnog proračuna potrošeno 72 milijuna eura, a u 2023. godini 187,2 milijuna eura”, navela je Magaš.

Potvrđen Sporazum o izgradnji cestovnog mosta na hrvatsko-slovenskoj granici

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić predstavio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenica između naselja Obrež (Republika Hrvatska) – Božakovo (Republika Slovenija) na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici.  

Sporazum je potpisan u Opatiji 29. ožujka 2023. temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje Sporazuma.

Predlaže se donošenje predmetnog Zakona kojim se potvrđuje Sporazum, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske  u iznosu od 450 tisuća eura.

Državni tajnik Gospočić istaknuo je da je Sporazum značajan radi postizanja sigurnog i nesmetanog prometa i prelaska granice svih putnika, a posebno stanovnika pograničnog područja.  

Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026.

Na fotografiji premijer Andrej Plenković nakon sjednice. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Vlada je donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoželjnije, naveo je ministar, ističu se potpore horizontalne prirode, što je i u skladu s praksom Europske unije.

To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. “Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora”, dodao je Primorac.

Na fotografiji ministar financija Marko Primorac. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

U Hrvatskoj se smanjuju regionalne razlike

Donesena je i Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da u odnosu na indeks iz 2018. godine, svi gradovi i općine bilježe rast u promatranom razdoblju po svim ključnim pokazateljima.

“Razlike između najviše razvijenih gradova i općina i onih najmanje razvijenih se smanjuju, što znači da naša politika učinkovitog regionalnog razvoja daje učinke – smanjuju se regionalne razlike, istovremeno raste broj iznadprosječno razvijenih gradova i općina i smanjuje se broj potpomognutih gradova i općina”, naglasio je.

U odnosu na indeks razvijenosti iz 2018., kada je u Hrvatskoj bilo 304 jedinice lokalne samouprave koje su bile ispodprosječno razvijene te 252 koje su bile iznadprosječno razvijene, prema novim indeksima razvijenosti, 287 jedinica lokalne samouprave ima indeks ispodprosječne razvijenosti, dok njih 269 ima indeks iznadprosječne razvijenosti.

Ministar Erlić je istaknuo da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu.

Pregovori za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora

Vlada je donijela i odluke o pokretanju postupka pregovora i imenovanju pregovaračkih odbora za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te za službenike i namještenike u javnim službama.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da se Vlada na to obvezala u prošlogodišnjim kolektivnim pregovorima, s obzirom na to da je na snagu stupio novi Zakon o plaćama.

Na sjednici je donesen Zaključak o odobrenju Zapisnika o XXV. zasjedanju Stalne hrvatsko-mađarske komisije za vodno gospodarstvo.

Ukupan izvoz iz slobodnih zona za 23,6 posto viši nego u 2021.

Na sjednici je prihvaćeno i Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2022. godini i upućeno Hrvatskome saboru.

Na fotografiji ministar Damir Habijan. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan izvijestio je da su tijekom 2022. godine tri slobodne zone prestale s radom jer im je istekla koncesija za osnivanje slobodne zone, a jedna slobodna zona je prestala s radom jer je okončan postupak likvidacije pokrenut 2016. godine.

Rekao je da je kraju 2022. godine poslovalo šest slobodnih zona i to dvije kopnene – Zagreb i Luka Rijeka – Škrljevo te četiri lučke u lukama Pula, Rijeka, Split i Ploče.

Naveo je da je u 2022. godini u slobodnim zonama poslovalo je 57 korisnika koji su zapošljavali 1.921 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 223,9 milijuna eura, što je više nego u 2021., a dobit je iznosila 25,4 milijuna eura, što je također više nego u 2021.

Habijan je istaknuo i da je ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i Europsku uniju, iznosio 158,15 milijuna eura, što je 23,6 posto više nego u 2021. godini.

Prihvaćeno je i Godišnje izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca za 2022., kao i Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2022. godinu.      

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Politika

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavio je inicijalni sastanak sa sindikatima javnih i državnih službi za 11. siječnja, izrazivši...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove...

Politika

Uskok je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podignuo optužnicu protiv HDZ-ova zadarskog župana Božidara Longina zbog sumnje da je u rujnu...

Intervju

Varaždinski župan, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a i član predsjedništva istoimene stranke u razgovoru za Objektivno.hr otkriva tko je povukao ključan potez u cilju rješavanja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori