Connect with us

Upišite traženi pojam

Na slici Ivica Lukšić, Maja Grba-Bujević i Vili Beroš. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Politika

Ministar Beroš tvrdi da ne vidi razlog za najavu štrajka Hrvatskog liječničkog sindikata u trenutku kada su im se najviše do sada povećala materijalna prava

Ministar zdravstva Vili Beroš prisustvovao je danas početku edukacije posada hitne helikopterske službe, odnosno liječnika i medicinskih sestara i tehničara koji će biti članovi službe, čiji se prvi letovi očekuju početkom travnja.

Projekt edukacije je vrijedan 62 milijuna eura, a polazi ga stotinu polaznika, 50 liječnika i 50 sestara i tehničara.
 
“Nalazimo se na početku edukacije članova posade hitne helikopterske medicinske službe. To je složeni proces, moramo trenirati naše djelatnike, liječnike, te tehničare i medicinske sestre za novu funkciju u okviru helikopterske potpore sustavu civilne zaštite, odnosno HEMS-a”, kazao je Beroš.
 
Istaknuo je i da su završetak edukacije i početak prvih letova, prema ugovoru, planirani za prvi travanj ove godine.
 
Cilj projekta je omogućiti građanima hitno zbrinjavanje unutar “zlatnog sata”, kada se šansa za uspješnu medicinsku intervenciju značajno povećava.
 
Edukacija kroz pet modula osmišljena je prema smjernicama Europske unije, a provodi je zajednica ponuditelja EliFriulia S.p.A., Eliance Helicopter Global Services SL i Eli-Adriatik.
 
Proširenje mreže helidroma
 
Projektom su predviđene četiri baze, u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, ali Beroš najavljuje da će se raditi na projektu proširenja mreže helidroma s ciljem efikasnijeg sustava hitne službe.
 
Projekt helidroma je u tijeku, pa smo tako u Slavonskom Brodu krenuli u izgradnju helidroma u vrijednosti od 500.000 eura.
 
“Želimo sagraditi helidrome i na drugim mjestima, koja nisu uključena u sam projekt hitne helikopterske službe, kako bi dugoročno mogli i njih priključiti, jer ćemo na taj način ubrzati transport“, rekao je ministar zdravstva.
 
Ovo je prvi korak, koji neće riješiti sva pitanja, ali počinjemo graditi infrastrukturu za cjelovitu hitnu službu, istaknuo je ministar zdravstva, naglasivši kako je u periodu od 2016. u sustav hitne službe uloženo preko 2.2 milijarde eura.
 
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grbi-Bujević rekla je da je interes za edukaciju bio veliki, te je izrazila nadu u širenje sustava, kako bi se zadovoljio interes za ovom vrstom edukacije.
 
Polaznike se, kaže, želi u punini pripremiti na sve probleme i incidentne situacije s kojima će se suočavati u hitnoj helikopterskoj službi. Edukacije u Zagrebu i Osijeku bit će drugačija nego u Splitu i Rijeci, gdje će se polaznici dodatno educirati o izazovima rada iznad mora.
 
“Dodatno ćemo podučavati i medicinske tehničare, s obzirom na to da helikopteri neće imati kopilota, te će tehničari morati pomagati u raznim procesima kao što je polijetanje i slijetanje”, pojasnila je Bujević.
 
Sastanak Beroša s liječničkim sindikatom idući tjedan
 
Komentirajući najavu štrajka iz Hrvatskog liječničkog sindikata, ministar je izjavio kako ne vidi razlog za štrajk u trenutku kada se povećavaju materijalna prava, to povijesno najviše do sada.
 
Uvjeren je u konstruktivan razgovor sa sindikatima o prijedlogu novih koeficijenata, o kojima se sindikati trebaju očitovati najkasnije do 8. veljače.
 
Vjerujem da ćemo u za to predviđenom roku naći kompromis, rekao je Beroš, te dodao kako je  Vlada predvidjela nikad viđeno povećanje primanja u javnom i državnom sektoru, u ukupnom iznosu od milijardu i pol eura.
 
Želimo da svi građani žive bolje i imaju bolju zdravstvenu zaštitu, poručio je, ponovivši kako će prosječna neto primanja liječnika rasti 40 posto.
 
“Prosječna neto plaća prije ožujka za specijalista bila je 1771 eura, nakon primjene novog zakona i novih uredbi, ta bi plaća od travnja trebala biti neto 2500 eura. Uključujući dežurstva i prekovremene, ukupna neto primanja za specijalistu bila bi oko 3500 eura”, rekao je Beroš.
 
Za povećanje plaća 75 tisuća djelatnika u zdravstvu, na godišnjoj će se razini izdvojiti 190 milijuna eura, kazao je ministar, odnosno s plaćanjem prekovremenih  i dežurstava, 247 milijuna eura.
 
Povlačenje lijeka namijenjenog oboljelima od mišićne distrofije
 
Beroš je komentirao i povlačenje lijeka Translarne s europskog tržišta, namijenjenog oboljelima od Duchenneove mišićne distrofije.
 
U Hrvatskoj je sedam obitelji čija su djeca podobna za korištenje Translarne.
 
Članovi Udruge djece oboljele od Duchenneove mišićne distrofije i članova njihovih obitelji Hrvatska poslali su prošlog mjeseca apel kojim upozoravaju kako će Europska agencija za lijekove (EMA) preporučiti uklanjanje s tržišta jedinog lijek za liječenje spomenute bolesti.
 
Ministar je pojasnio kako je EMA, na osnovi znanstvenih spoznaja, došla je do toga da navedenom lijeku neće produžiti registraciju.
 
“To znači da s tim lijekom nije sve u redu, nije to odlučeno ni iz kakvog drugog interesa”, istaknuo je.
 
Riječ je o rijetkoj bolesti koja pogađa uglavnom mušku djecu, a lijek im je, kažu u udruzi oboljelih, omogućio da mogu dulje hodati i živjeti.
 
Iz hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) proteklih su dana  objasnili da je lijek Translarna imao uvjetno odobrenje, a nakon provedenih kliničkih studija njegova djelotvornost nije potvrđena.
 
Beroš je ustvrdio kako je riječ o kompleksnoj bolesti, ali i da postoje neke druge terapijske opcije, stoga je roditeljima oboljele djece poručio da će hrvatski zdravstveni sustav napraviti sve da nađe načina kako pomoći njihovoj djeci.
 
izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Politika

Vlada Republike Hrvatske je na 282. sjednici održanoj u srijedu 31. siječnja 2024. godine donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o interventnoj mjeri pomoći...

Politika

Otvarajući današnju, 282. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu. Zahvalio je ministrici Vučković na organizaciji...

Politika

U današnjoj izjavi za medije Piletić je kazao kako neće biti daljnjih postupanja Vlade u vezi donošenja uredbi o koeficijentima, dok se ne dobiju...

Politika

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić ovog je petka u Subotici najavio ulaganje 1,5 milijuna eura u ovogodišnji fond prekogranične suradnje...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori