Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

Kolinda otkrila kako je pregovarala s Putinom: Razgovori su trajali satima i nisu bili nimalo jednostavni

Ženski i muški lideri, rat u Ukrajini, i NATO, sve su to teme za večerašnju gošću RTL Direkta Kolindu Grabar-Kitarović. Tko zna, da nije bilo rata u Ukrajini i da Jens Stoltenberg nije zbog toga produljio mandat, možda bi glavna tajnica bila bivša hrvatska predsjednica, a možda još uvijek stigne.

Ono što se činilo nemoguće do prije par mjeseci danas je stvarnost, Finska i Švedska ulaze u NATO. “Ja sam uvjerena da je Hrvatska bila članica NATO-a u vrijeme velikosrpske agresije protiv Hrvatske, da se to ne bi dogodilo. Gledajući što se danas događa u Ukrajini koja nema pravo na članak 5, odnosno kolektivnu samoobranu, ja bih na mjestu Finske i Švedske donijela tu odluku”, kazala je Grabar-Kitarović.

Europa s jedne strane misli da će to doprinijeti sigurnosti Europe i jačati NATO, ali koji će biti Putinov odgovor je trenutno najvažnije pitanje.

Bivša predsjednica kaže kako je Putinu oduvijek bilo jasno da je NATO obrambeni savez.

“Sjećam se summita u Rimu kada je uspostavljenu partnerstvo između Rusije i NATO-a, kada je Putin rekao da 50 godina Hladnog rata nikome dobroga nije donijelo”, prisjetila se Grabar-Kitarović.

NATO nema namjeru ulaziti u sukob s Rusijom, smatra Kolinda, te radi sve da bi se sukob smirio i da ne bi došlo do širenja. “Činjenica je da Ukrajina ima potpuno pravo na samoobranu, što je i osigurano Poveljom UN-a”, dodala je.

Puno puta je bivša predsjednica imala prilike razgovarati s Putinom. Razgovarali su i o proširenju NATO-a, on vam je govorio i da se Hrvatskoj LNG neće isplatiti.

“Oni koji tvrde da je širenje NATO-a izvor sukoba nisu u pravu. Razlog ovog sukoba je činjenica da je Putin pokrenuo ovaj rat, u mojem nekakvom uvjerenju, je da uspostavi neku rusku sferu utjecaja”, smatra Grabar-Kitarović i dodaje da je Putin 2000. godine kada je došao na vlast postavi cilj da ponovno obnovi rusku moć i ugled u svijetu.

Jedino rješenje može biti diplomatsko rješenje, kaže, no pitanje je koliko je druga strana spremna na to rješenje. “Nitko nema pravo nametati mir Ukrajini. Kao što bi se ja kao Hrvatica, tada 90-ih godina kada smo se mi borili, borila protiv bilokakvih nametanja rješenja kada je riječ o Hrvatskoj”, rekla je.

Na pitanje je li se Europa podijelila, na one koji žele da rat završi brzo i ove druge, koji misle da se treba nastaviti boriti, Kolinda je još jednom istaknula da Ukrajini nitko ne može nametati mir.

“Naravno da svi želimo da to sve što prije završi”, kazala je.

“Nemate uvijek sve informacije i ja doista mislim da on jest uvjeren da Zapad njemu predstavlja prijetnju, no treba biti razuman i treba ustrajati na zaštiti zajedničkih vrijednosti. Bilo bi dobro da se pregovori vode iz zatvorenih vrata jer sve što izađe u javnost sada je osuđeno na propast. No nisam sigurna u ovom trenutku je li predsjednik Putin spreman”, objasnila je Grabar Kitarović.

“Kad sam razgovarala s njime kao predsjednica, to su bili dugi i nejednostavni razgovori koji su trajali satima. moglo se tada s njime razgovarati i bio je razuman. Ni u jednom trenutku nije pokazao nepoštivnaje niti prema meni kao predsjednici niti kao prema ženi”, ispričala je.

Kaže kako se nisu slagali oko proširenja NATO-a, ali da se najviše nisu slagali oko LNG terminala na Krku i energetike.

“On je mene uvjeravao da LNG terminal na Krku neće biti ekonomski održiv i da će dignuti cijene plina. Hvala Bogu što je hrvatska Vlada ipak išla u realizaciju tog projekta to će nas spasiti u ovoj jeseni koja dolazi”, pojasnila je.

“U onim elementima o kojima smo raspravljali, posebno u Soči, sve ono što smo se dogovorili, no je održao svoju riječ, ja sam održala svoju riječ i tu smo napali zajednički pravac u kojem smo mogli djelovati dalje. Koliko je to moguće u toj situaciji, kada su ostrašćeni i jedna i druga strana, to je puno puno teže. Dakle, ne treba se nadati nekom brzom riješenu, ali treba apsolutno raditi na tome”, rekla je.

Na pitanje što bi osobno predložila Vladi vezano uz LNG, da je još uvijek predsjednica, Grabar Kitarović kaže da se nada da će se izgraditi potrebni plinovodi kao bi se zemljama u okruženju omogućilo da ne ostanu bez energenata.

“Kada je počela otvorena ruska agresija razmišljala sam – pa zašto mi ne zaoremo sad ovu našu Slavoniju, i u Srbiji isto, i tražimo od EU neku hitnu pomoću i u ljudstvu, strojevima i svemu ostalome, kao bismo zasadili to žito. Trebamo podržavati proizvodnju žita iz Ukrajine, ali mislim da smo s našom panonskom ravnicom mogli uskočiti kao bismo spriječili rast cijena, posebno na hrvatskom tržištu, ali i drugima”, rekla je.

Upitana što misli o izjavi Borisa Johnsona koji je rekao da Vladimir Putin nikada ne bi napao Ukrajinu da je žena, Grabar Kitarović kaže ne može tvrditi decidirano je r sve u konačnici ovisi o osobi, no kako statistički gledano, žene su puno manje sklone sukobima, kriminalu i korupciji.

“I kada je riječ o mirovnim procesima, a na tome sam puno radila, kada su žene uključene, on ima puno veće šanse za uspjeh. Žene imaju jednu drugačiju perspektivu, one pokazuju viši stupanj empatije, uključivosti i brige za druge. Ja ne bih išla u to je li to biološki urođena karakteristika, po meni je to više rezultat životnog puta koji smo prošle i koji pokazuje da smo uvijek morale uložiti malo više napora kako bi nas se shvatilo jednako ozbiljno kao i muškarce i onda to projiciramo i na druge”, rekla je.

A pokazalo se i kako su u pandemiji bolje prošle one države kojima su na čelu bile žene. Žene liderice tema je sutrašnje konferencije ‘Leadershe’, na kojoj će Grabar Kitarović govoriti.

“Općenito je problem u svijetu da se i mediji i javnost fokusiraju na pojavnost, izgled, težinu, frizuru. To postaje glavna tema koja podcjenjuje sve ostalo, i sposobnosti i obrazovanje, moram reći kako mi to nije previše smetalo. Imala sam svojih frustracija s težinom čisto zbog svog zdravlja, ali kad ste u toj poziciji, nemate niti izbora što ćete jesti ni kada ćete vježbati. Zanemarujete sebe po cijenu interesa. Ali ono što mi smeta je to neprestano podcjenjivanje sposobnosti. Imam osjećaj da se u svemu što sam radila tažilo što je krivo u tome. Koju krivu riječ sam rekla, koji krivi podatak i onda su se iz toga radili naslovi. Tragičan zaključak do kojeg dolazim je da bih puno bolje prošla da sam se ponašala onako kako društvo to od mene očekuje. Brini o izgledu, težini, frizuri, da stilisti biraju odjeću i da uglavnom šutim”, kazala je Grabar Kitarović.

“Kada bi ponavljala svoj mandat, ne bih puno toga mijenjala, ali bih puno više vjerovala sebi i svom instinktu, a ne nekim ljudima koji su bili oko mene i onda bih ja bila ta koja bi bila odgovorna za svoje postupke”, kaže.

Dodala je kako smatra da bi uz predsjednika i dužnosnike trebao postojati neki liječnički konzilij koji prati njihovo zdravstveno stanje, s obzirom na to da je sama iskusila zdravstvenih problema zbog ubrzanog tempa i velikog pritiska.

Povezane vijesti

Politika

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić danas je u Osijeku na sastanku s predstavnicima gradova i općina na tom području poručio da će 70...

Politika

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić osvrnuo se danas, u izjavi za medije, na prvu procjenu Držanog zavoda za statistiku o stopi inflacije za...

Politika

Zagrebački HDZ prozvao gradonačelnika Tomislava Tomaševića i Zagrebački holding zbog angažiranja vanjskih konzultanata za rješavanje osnovnih komunalnih problema, dok u Holdingu kažu da traže...

Politika

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić pohvalio se danas u saboru povlačenjem sredstava Hrvatske iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO)...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori