Dnevnik navodi da su se, radeći na temi o korištenju službenih stanova i plaćanju najma za državne dužnosnike, posljednjih tjedana često susretali s praksom da se tijela javne vlasti pozivaju na Opću uredbu o zaštiti podataka, famozni GDPR, i da ne žele dostaviti informacije vezane uz trošenje novca iz proračuna.
Tako su ministarstva, Hrvatski sabor i Državne nekretnine odbili dati odgovore o tome tko su dužnosnici najmoprimci kojima se plaća najam stanova iz državnog proračuna te tko od ministara, državnih tajnika i saborskih zastupnika ne plaća na vrijeme režije i naknadu za najam službenog stana.
Zato su se obratili Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) s konkretnim upitom smiju li Državne nekretnine uskratiti informacije o državnim dužnosnicima koji duguju za režije i najam u službenim stanovima koje koriste.
Državne nekretnine tvrde da ne mogu dati podatke zbog GDPR-a
Državne nekretnine tvrdile su da “imena nisu u mogućnosti dati zbog primjene GDPR-a”. No, odgovor AZOP-a potpuno ih je demantirao, a državna agencija čija je javna uloga upravo zaštita osobnih podataka poslala je jasnu i nedvosmislenu poruku svim tijelima javne vlasti da ne zloupotrebljavaju famozni GDPR.
“S aspekta zaštite osobnih podataka ne čini se da u ovom slučaju prevladava pravo na zaštitu osobnih podataka te je moguće dostaviti podatke o dugovanjima državnih dužnosnika s osnove naknade za najam državnih stanova – ime i prezime dužnosnika te ukupno dugovanje za najam državnog stana”, odgovorili su iz AZOP-a.
U agenciji jasno napominju da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti, a jedno od njih je i pravo na pristup informacijama.
Izvor: HINA
