Državni tajnik u resoru poljoprivrede, Tugomir Majdak u razgovoru za Objektivno.hr naglašava kako ove, ali i proteklih godina, situacija nije nimalo laka svima onima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom stoga je resorno ministarstvo pripremilo niz mjera koje će dugoročno povećati konkurentnost poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i uravnotežen razvoj ruralnih krajeva. Koje su sve mjere u pitanju – doznajte u nastavku razgovora.
Koji su trenutno najveći izazovi s kojima se suočavaju poljoprivrednici?
Kriza izazvana pandemijom “Covid-19” bila je početak niza nepovoljnih godina i utjecaja na hrvatsku, ali i europsku te poljoprivredu globalno. Inflacija te ruska agresija na Ukrajinu dodatno su pospješili negativne čimbenike koji posljednjih godina ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju i dohodak poljoprivrednika u RH. Protekle, te poglavito ove godine, izrazito je naglašen negativan učinak vremenskih neprilika i nepogoda, sve je krenulo s poplavama i mrazevima tijekom ranog proljeća, a nastavilo se olujnim i orkanskim vjetrovima te tučom. Ove godine jedino još ne bilježimo sušu koja je znatno utjecala na prinose kukuruza i drugih jarih kultura prošle godine.
Uslijed ovih prirodnih nepogoda koje će utjecati na smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura, ali i nestabilnosti po pitanju cijena poljoprivrednih proizvoda na tržištu, Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede usmjeriti će dodatne mjere potpore prema poljoprivrednicima.
Što ispred Ministarstva sve poduzimate kako bi im olakšali u ovim kriznim vremenima?
Ministarstvo reagira pravovremeno kao što je pravovremeno reagiralo i proteklih godina kako bi poljoprivrednici sanirali dobar dio izgubljenih prinosa, prihoda, ali i materijalne imovine. Vlada RH je donijela odluku kojom povećava potporu vezano za saniranje i ublažavanja učinka prirodnih nepogoda, ali je zaključkom definirala i dodatne EU natječaje za ulaganja u poljoprivredu.
Programom potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda financijskim sredstvima u ukupnom iznosu od 10 milijuna eura osigurat će se potpora za nadoknadu štete na prinosima kod poljoprivrednih kultura, koja je nastala kao posljedica prirodnih nepogoda u 2023. godini. Iznos od 4 milijuna eura biti će isplaćen u 2023. godini za sve štete koje će u Registru šteta biti unesene na dan 31. kolovoza 2023. godine. Preostalih 6 milijuna eura biti će raspoređen po završenoj prijavi svih šteta od prirodnih nepogoda na prinosima poljoprivrednih kultura u 2023. godini u Registru šteta. Navedena potpora dodijeliti će se svim poljoprivrednim proizvođačima sa štetom na prinosu poljoprivrednih kultura većom od 30%.
Dodatno, osigurano je i 5 mil. eura u svrhu pomoći poljoprivrednim proizvođačima u obavljanju preventivnih aktivnosti u svrhu nabavke opreme za jačanje otpornosti protiv klimatskih nepogoda, ali i 2 mil. eura u okviru Natječaja za provedbu podmjere 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“ za tip operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (u daljnjem tekstu: Natječaj). Natječaj je objavljen 18. srpnja 2023. godine. Podnošenje zahtjeva za potporu trajati će od 4. rujna do 6. studenog 2023. godine.
Naravno kako osiguravamo i dodatna nacionalna sredstva kako bi osnažili pomoć poljoprivrednom sektoru u poteškoćama, prošle godine realiziran je program potpore vezano za ublažavanje posljedice prirodne nepogode suše u iznosu od 100 mil. kuna uz dodatna sredstva za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda olujnog nevremena i klizišta u iznosu od 54 mil. kuna.
Strateški plan nadalje, omogućuje dodjelu potpore za sufinanciranje premije osiguranja za police osiguranja kroz 70,2 milijuna eura vrijednu intervenciju 76.01. „Osiguranje poljoprivredne proizvodnje“, sve kako bi poljoprivrednici lakše prebrodili poremećaje u proizvodnom ciklusu. Prihvatljivi korisnici su aktivni poljoprivrednici, a intenzitet potpore iznosi do 70 % vrijednosti premije osiguranja. Potrebno je imati ugovorenu policu osiguranja koja pokriva isključivo štete koje su nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje.
U javnosti se u posljednje vrijeme najavljuje uvođenje uzajamnog poljoprivrednog fonda. Po kojem principu bi taj model trebao funkcionirati?
Naglašavam kako se s Hrvatskom poljoprivrednom komorom, ali i drugim partnerima u provedbi poljoprivredne politike razmišlja o uvođenju novog načinu potpore vezano za ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda u poljoprivredi, odnosno uspostavi Uzajamnog fonda kako bi se povećala ukupna sredstva za prirodne nepogode.
Dostavili smo partnerima iz Hrvatske poljoprivredne komore koji su kriteriji te kakve su prakse u nekim drugim zemljama. Vjerojatno ćemo ići prema uspostavi navedenog Uzajamnog fonda gdje će poljoprivrednici uplaćivati novac, a drugi dio bi se osigurao putem državnog proračuna. Već prve reakcije su pozitivne nakon dostavljenih kriterija. Poljoprivrednici su rekli kako im se to više isplati, nego samo osiguranje poljoprivrednih usjeva i domaćih životinja.
Koje sve modele ulaganja u poljoprivredu s ciljem preveniranja šteta njenim korisnicima kanite provesti?
I u programskom razdoblju 2023. – 2027. značajna sredstva izdvojiti će se za ulaganja u sustave javnog navodnjavanja s ciljem odgovarajućeg odgovora na sve učestalije suše koje smanjuju prinose poljoprivrednih kultura. U razdoblju 2016. – 2022. relizirana su 3 natječaja za sustave javnog navodnjavanja gdje su županije krajnji korisnici. Ukupno je ugovoreno 19 projekata na području 7 županija u iznosu od 104.809.711,46 eura, a poljoprivredna površina obuhvaćena ugovorenim sustavima javnog navodnjavanja kroz sva 3 natječaja iznosi 8.148,70 ha. Predviđeno je kako će se ukupno 557 krajnjih korisnika priključiti na navedene sustave javnog navodnjavanja. Realizirali smo nedavno i jedan natječaj za ulaganja u opremu za navodnjavanje gdje su krajnji korisnici poljoprivrednici. Osim nužnog navodnjavanja u područjima RH gdje je ono nužno jamstvo za stabilne prinose u poljoprivredi, nužna je i odvodnja u pojedinim krajevima uslijed suviška vode koje na površini također negativno utječe na prinose.
Kakvo ste stanje zatekli obilaskom stradalih područja?
U društvu splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana boravio sam u svibnju u Vrgorcu, gdje smo s gradonačelnikom Milom Hercegom obišli poplavljena polja Jezero i Rastok. Već se tada krenulo raditi na izradi projektne dokumentacije i studije okoliša za izgradnju odvodnog tunela koji se planira za programsko razdoblje do 2027. godine. Realizator projekta će biti Hrvatske vode koje će u tom razdoblju riješiti problem odvodnje viška vode, nakon čega neće biti opasnosti za poljoprivrednike, a time će se i povećati poljoprivredne površine na ovom području.
Ovog ljeta obišao sam i poljoprivrednike u Moslavini i Slavoniji nakon ovoljetnih olujnih i orkanskih vjetrova, te razgovarao i sa stočarima stradalim uslijed pojave afričke svinjske kuge. Osim gore navedenih mjera potpore temeljem Zaključka Vlade RH, u ministarstvu će se temeljem obilazaka te potrebnih analiza, pripremiti i dodatni program, mjere i natječaji potpore hrvatskim poljoprivrednicima, kako i sektoru poljoprivrede koji je u poteškoćama.
Nedavno sam obišao i povrtlare u Gradu Zagrebu te se uvjerio u posljedice razornog nevremena na OPG-u Mateja Novak, odnosno štetu na plastenicima u kojima se uzgaja povrće ovog ekološkog OPG-a. OPG Mateja Novak je korisnik Mjere 4 i 6 Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., a kako je razorno nevrijeme srušilo u potpunosti jedan plastenik dovedena je u pitanje realizacija EU mjere. Imamo definirano rješenje koje ne dovodi u pitanje funkcionalnost ulaganja, odnosno dovršetak ovog kvalitetnog projekta, a s Uredom za poljoprivredu Grada Zagreba je komunicirano kako će se osigurati dodatna sredstva u proračunu za poljoprivredu te putem modela nacionalne potpore realizirati naknada oštećenih poljoprivrednih gospodarstava na području grada.
