Connect with us

Upišite traženi pojam

Pavle Kalinić, Saša Zinaja/Nfoto
Pavle Kalinić, Saša Zinaja/Nfoto
Pavle Kalinić, Saša Zinaja/Nfoto

Top Tema

INTERVJU PAVLE KALINIĆ: Celakoski i njegov pomoćnik Tomašević se nažalost ne snalaze tamo gdje su se našli spletom nesretnih okolnosti po Grad Zagreb

Priznati stručnjak za sigurnost i Bandićev bivši pročelnik gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama za Objektivno.hr je dao svoj komentar na brojne goruće gradske teme te zašto je toliko kritičan na poteze koje vuče aktualna gradska uprava.

Kakvim ocjenjujete kvalitetu upravljanja u hitnim situacijama u gradu Zagrebu otkako je ukinut ured kojim ste rukovodili?

Nedavno smo svjedočili slanju pomoći Republike Hrvatske Turskoj i jedina prava oprema kojom raspolažemo je ona u vlasništvu Grada Zagreba i to oprema za izvlačenje iz ruševina i više od 25 potražnih pasa koji se nalaze u dvije udruge koje je grad sufinancirao te  u dobrovoljnim vatrogasnim društvima koja pružaju obuku tih pasa.

Problem je što tu opremu nitko nije koristio, zanima me koliko je ljudi tim iz Hrvatske spasio tom prilikom i što su u konačnici tamo uopće konkretno radili, to nisam imao priliku saznati. Prema mojim informacijama uputili su se na to područje 21 sat nakon potresa i do tamo su putovali 54 sata. Trebali su ići avionom i prenijeti tu svu korisnu opremu i sam tim ljudi koji je stigao je trebao biti samodostatan. Najviše se ljudi spasi u razmaku od 24-48 sati, iako ima slučajeva kada se žrtve potresa mogu izvući žive i nakon 200 sati – što spasa u Božje čudo.

Hrvatska ima dvije letjelice AN-B koje su konzervirane na vojnom aerodromu Pleso i nitko ih ne upotrebljava – očito se čeka da se od starosti jednog dana raspadnu.

Ne postoji infrastruktura kojom bi se nekome drugome moglo pomoći. Kada je bio potres u Petrinji, Grad Zagreb je poslao svoju opremu, a koliki je kaos tamo vladao najbolje svjedoči činjenica da je da su ekipe koje su pristigle u pomoć bile smještene na parkiralištu groblja u Petrinji te jednog trgovačkog centra jer se nigdje drugdje nisu mogli smjestiti. Što se tiče sadašnje gradske strukture, Celakoski i njegov pomoćnik Tomašević se nažalost ne snalaze tamo gdje su se našli spletom nesretnih okolnosti po Grad Zagreb. Zagreb više nema Ured za hitne intervencije, već uzimaju mrvice od onoga što je ostalo.

Koliko prema vašim saznanjima stoji izjava gradonačelnika Tomaševića da se za vrijeme mandata Milana Bandića nije gotovo uopće ulagalo u vodovodnu infrastrukturu te koliko utemeljena ima za najavljeno podizanje cijena vodnih usluga?

Svojedobno je kredit u iznosu od 300 milijuna eura bio podignut na londonskoj burzi. Prije nego određeni pojedinci počnu iznositi tvrdnje da su ta sredstva nenamjenski potrošena neka vide tko ih je to nenamjenski potrošio – da li je to bila ekipa oko Milana Bandića ili ih je potrošio netko drugi. Što se tiče ulaganja ili neulaganja, najbolje je pogledati što je sve izgrađeno u Zagrebu u zadnjih 20 godina, a što prethodnih godina. Nova garnitura je skoro već dvije godine na vlasti i što su napravili?! Jesu li produžili Branimirovu ili Jarunski most? Koliko su novih vrtića izgradili i da li uopće imaju razrađene projekte za njih? Nisu dovršili nijedan projekt koji su najavljivali, a sve ove obnove škola kojim se vole pohvaliti bile su pokrenute prije njih. U javnosti nedavno najavljen megalomanski projekt izdizanja pruge  kako se Zagreb ne bi razdijelio na južni i sjeverni dio se već najavljuje zadnjih 30-tak godina. Da iz Možemo! išta prate znali bi da su i u New York shvatili da im je izdizanje pruge bio pogrešan potez i da su ih trebali staviti pod zemlju. U Hrvatskoj također postoji prijedlog da se smjeste pod zemljom, međutim pitanje je da li se u Zagrebu s obzirom na konfiguraciju terena to može izvesti, zbog podzemnih voda i sl. To su sve pitanja za struku, ali politika ove vlasti je da se struku ništa ne pita i svi se zgražavaju na zapošljavanja preko veze, a sa svakim natječajem se zaposli netko tko dolazi iz Možemo! ili SDP-a. Da li u resoru kulture, muzeja ili zdravstvenih ustanova koja su u ingerenciji grada. Oni zapošljavaju jedino i isključivo preko veze, ma koliko oni o tome šutjeli ili koliko lagali da nije tako. Njihov sustav sada funkcionira puno gore nego onaj prethodni koji su toliko žestoko kritizirali, a nisu zadržali ni postojeću razinu već su otišli u još gori ekstrem, konstantno se želeći prikazati u drugom svjetlu.

U Hrvatskoj je sve moguće pa tako i da se usvoje djeca iz Konga u Zambiji i da sve bude čisto, a postavlja se pitanje kako je Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo te papire i na osnovu čega su djeca dobila domovnicu i putovnicu, na osnovu čega je takvu odluku donio sud u Zlataru. Prema dostupnim informacijama dva para navodno nisu uopće bili u programu programu stručne pripreme za posvojenje, a jedna osoba je k tome i transrodna te prema hrvatskim, ali i zambijskim zakonima kao takva ne može ni usvajati djecu. Ako je sve u konkretnom slučaju čisto zašto su djecu nisu usvojili u Kongu nego u Zambiji, zašto je nestao ravnatelj sirotišta, je li istina da mu kćer živi u Hrvatskoj? Također, Demokratska Republika Kongo ne dozvoljava posvajanje strancima još od 2017. godine. Jako je zanimljivo i zbog čega se ministar vanjskih poslova toliko zauzeo u ovom slučaju – možda bi tu i USKOK mogao nešto istražiti.

Je li u Zagrebu uopće moguće realizirati značajnije projekte?

Najznačajniji projekt u Gradu Zagrebu je bio projekt Zagreb na Savi, međutim realizacija tog projekta je trebala trajati između 12 i 15 godina i tko god bi došao na vlast morao bi po tom pitanju usko surađivati i s državnom razinom. Zagreb je jedna od rijetkih gradova koji se ne otvara prema svojoj rijeci, kao što primjerice postoje pozitivni primjeri Londona, Pariza i dr. Mi bježimo od rijeke jer se u sklopu tog projekta trebaju sagraditi četiri hidrocentrale koje bi prema nekim procjenama dale 25% potrebe električne energije. Kako bi se taj projekt realizirao ključno je produženje kanala Sava-Odra-Sava i kada bi se uz spomenute hidrocentrale to napravilo, mogli bi se ukloniti i nasipi te bi na taj način bi Grad Zagreb dobio 3.000 hektara uz Savu na kojima bi se mnogo toga moglo izgraditi. Također ne bi više postojala opasnost od pojave poplava.

U Hrvatskoj političari gledaju samo na ono što se može realizirati u četiri godine mandata jer sumnjaju da će i u narednim mandatima biti na vlasti i zato takvi projekti nikada ne zažive. Kod svih velikih projekata u Zagrebu se uvijek pružao snažan otpor, kao u slučaju fontana i žičara. Bolje da se gradi nešto nego ništa. Sada je na vlast došla garnitura koja umrtvljuje razvoj grada i tko dođe iza njih će se naći u velikom problemu.

Kako iz perspektive nekadašnjeg pročelnika Ureda za odgoj i obrazovanje gledate na odluku Visokog upravnog suda vezano uz mjeru roditelj odgojitelj?

Kada se prođu sve sudske instance u Hrvatskoj, taj će se proces ukoliko bude potrebno nastaviti i pred sudom u Strasbourgu. I dalje sam stava da je to bila dobro osmišljena mjera, uz eventualnu promjenu ili doradu određenih stvari. U svakom slučaju, u situaciji snaženja depopulacije čemu svjedoči podatak da nas je 1991. godine bilo gotovo 4.8 milijuna, a sada 3.8 treba poticati natalitet. Navedena mjera možda nije bila savršena, no nema razloga da se ne donese neka bolja kojoj bi se potaknulo ljude da imaju više djece.

Kako prognozirate nastavak političke sage u Zagrebu?

Ekipa koja je pobijedila na prošlim izborima je u silaznoj putanji, međutim i oni koji su glasali za njih, sada se ograđuju. No što se Zagreba tiče, nijedna stranka neće biti u stanju ostvariti pobjedu na idućim izborima već će to moći poći za rukom eventualno nekoj nezavisnoj listi koju bi podržalo više manjih stranaka i na kojoj bi trebali biti zastupljeni istaknuti pojedinci koji znaju nešto raditi. Da su se kojim slučajem tri mjeseca nakon izbora u Zagrebu, održali i oni na nacionalnoj razini, ovi aktivisti koji su se valjali po ulici bi svojom pobjedom i Hrvatsku dotukli. Teško je bilo preživjeti HDZ, a kombinacija HDZ-a i Možemo! bi tek bila ubitačna.

Povezane vijesti

Vijesti

Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić rekao je za N1 da je pad letjelice u Zagrebu veliki međunarodni incident koji je pokazao da je NATO...

Vijesti

O vojnoj industriji, eventualnoj kupnji američkih oklopnih vozila Bradley, odnosu predsjednika i premijera, ali i stanju u Zagrebu u Novom danu govorio je bivši...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori