S obzirom na veliko iskustvo prethodno stečeno na polju prostornog planiranja i graditeljstva u rodnom Karlovcu, izbor 50-godišnje arhitektice Martine Furdek Hajdin kao kandidatkinje za županicu, za HDZ je bio više nego logičan i dobitan potez. Brojnim ambicioznim i pomno promišljenim projektima, uz zalaganje za bolju prometnu povezanost Karlovca s ostatkom Hrvatske kojim će se dodatno ojačati gospodarski sektor – županica iz dana u dan opravdava dano joj povjerenje. Pred kakvim se ostalim zahtjevnim izazovima još nalazi, posebice u pogledu ulaganja u obrazovanje djece i mladih s ciljem njihovog ostanka u županiji – pročitajte u nastavku.
Kako napreduje projekt ulaganja u prometnu infrastrukturu obnova cesta i željeznice?
Područje Karlovačke županije je i povijesno i danas – izrazito tranzitno. Ali mislim da su ti važni prometni koridori koji ovuda prolaze naša snaga i prilika, a ne opterećenje. Zato nam je iznimno važno ulaganje u prometnice i u željeznicu, tu vidimo našu šansu za daljnji razvoj.
Dugi niz godina čekamo na rekonstrukciju željezničke pruge i izgradnju drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac koja počinje ovu jesen. Riječ je o projektu vrijednom 2,7 milijardi kuna, a dugoročno iznimno nam je važan i nastavak te pruge prema Rijeci. Zato nas veseli i ohrabruje najava i opredjeljenje Vlade Andreja Plenkovića o ulaganjima u željeznicu.
Kada je riječ o prometnicama, čekamo izgradnju treće trake Auto ceste Zagreb Karlovac i novog čvora u Karlovcu, za što je nedavno izrađena studija izvodljivosti koja je potvrdila opravdanost tog projekta. Mi jesmo blizu Zagrebu, ali zbog velike opterećenosti te autoceste, i gužvi, osobito ljeti, ponekad smo prilično daleko. Stoga nam je taj projekt od presudne važnosti.
Rekla bih da su ta dva projekta – željeznički i cestovni – naši pelješki mostovi.
Puno smo dobili izgradnjom mosta preko Kupe, koji spaja Ozalj i Karlovac. Ozalj je, inače, tradicionalno okrenut poduzetništvu, gospodarski iznimno živahan i aktivan gradić, a izgradnjom tog mosta ozaljski gospodarstvenici sada štede na stotine tisuća kuna koje su godinama gubili na znatno dulji i neadekvatan transport.

Gradi se brza cesta Mostanje -Vukmanićki Cerovac, odnosno obilaznica Turnja, što je također još jedan projekt koji nam život znači. Već je pušten u promet rotor u naselju Logorište koji je promet na državnoj cesti D1 učinio protočnijim. Budući da su nam tu smještene dvije poslovne zone, Logorište i Mala Švarča, ne treba ni govoriti koliko to znači za sve poslovne subjekte, njihove partnere i zaposlenike, ali naravno i sve one koji prema moru putuju takozvanom „starom cestom“, a ne autocestom.
Potrebno je i dalje ulagati u postojeće ceste na čitavom području županije, posebno u izgradnju pješačko-biciklističkih staza, autobusnih ugibališta, javne rasvjete, itd. Neke se dionice planiraju kao potpuno nove trase te bih izdvojila par kapitalnih: poveznica čvora autoceste Novigrad s općinom Netretić i gradom Duga Resa, te obilaznica Ogulina, kojom bi se tranzitni promet izmjestio iz centra grada, a dvije poslovne zone povezale s autocestom. Zatim južna obilaznica Karlovca, brza cesta Popovača-Sisak-Glina-Slunj-Ogulin, cesta Saborsko – Rakovica. Mogla bih nabrajati…
Bolja prometna povezanost važna je zbog povezivanja gospodarstva u i izvan županije kao i van granica naše domovine. Osim toga, dnevne migracije zaposlenika, učenika i studenata nisu iznimka, pa će ti projekti omogućiti i bolju poduzetničku klimu kao i bolje uvjete školovanja naših učenika i studenata.
Sigurna sam da ćemo naš prometni položaj u godinama koje slijede znati još bolje iskoristiti. Jer, ako ste tako blizu Zagrebu i tako blizu moru, kao što smo mi u Karlovačkoj županiji, to je prednost koju treba kapitalizirati. Uz niz drugih mjera koje uspješno provodimo, mislim da je to i ključ demografskog oporavka. Da nam se ljudi ne iseljavaju, nego da nam se doseljavaju – to želimo, to nam je cilj. A postići ćemo ga, među ostalim, i ulaganjima u prometnu i željezničku infrastrukturu, jer ceste i pruge su nama ovdje, još od Austro-Ugarske, donosile napredak i razvoj.
Je li završena obnova karlovačke gradske jezgre te može li županija u većoj mjeri profitirati od NP Plitvice u turističkom smislu?
Obnova karlovačke Zvijezde u punom je jeku.
Iza nas je prenamjena nekadašnjih vojarni u Trgovačko ugostiteljsku školu i Veleučilište te studentski dom. Već je to staroj gradskoj jezgri vratilo život, ali kada završe projekti na kojima sada radimo Zvijezda će zbilja blistati.
U tijeku je prenamjena zgrade Oružane u suvremeni Regionalni centar kompetentnosti strukovnog obrazovanja, što je projekt vrijedan 105 milijuna koji će u Zvijezdu dovesti učenike više srednjih škola.
U takozvanoj Vojnoj ambulanti uređuje se Centar za socijalnu skrb, a u planu je i prenamjena Vojne bolnice u novi studentski dom te Bosanskog magazina u restoran i interpretacijski centar s obnovom Josipova bastiona.
Započelo je uređenje tzv. zgrade Kamod-a uz Mali plac na Trgu bana Josipa Jelačića, uređuju se zgrade vjerskih zajednica stradalih i u Domovinskom ratu i u potresu – samostan i crkva Presvetog Trojstva te parohija u Radićevoj ulici.
Veliki i dugo pripremani projekt, koji će sigurno izmijeniti preduvjete za život i rad ali i cijelu sliku Zvijezde, konačno započinje ovih dana. Radi se o cjelovitom uređenju kompletne infrastrukture, energetske i komunalne, u sklopu projekta Aglomeracija Karlovac – Duga Resa.
Što se tiče blizine Nacionalnog parka Plitvička jezera, mislim da smo to u turističkom smislu već iskoristili na najbolji mogući način. Mi smo ponovno po turističkom prometu najbolja kontinenta županija, odmah iz Zagreba. I ti rezultati nisu slučajni. Već godinama naši poduzetnici, uz podršku županije, države i lokalnih vlasti, sustavno i kontinuirano ulažu u kvalitetu smještaja, ali i u mnoge druge sadržaje i ponude koje privlače turiste. Od početka godine do 5. rujna Karlovačka županija bilježi 236.805 dolazaka i 462.507 noćenja, što je veliki rast: više od 40 posto u dolascima i nešto manje od 40 posto u noćenjima. Tako da očekujem da ćemo ove godine dostići predpandemijsku brojku od pola milijuna noćenja u Karlovačkoj županiji. Mi se sada borimo za dan više, podižemo kvalitetu, nudimo priču i sadržaj. Sve više prepoznati smo kao destinacija aktivnog turizma, a naše manifestacije, poput Karlovačkog ljeta, Štrudlafesta, Ogulinskog festivala bajki i naravno Dana piva, postale su prepoznatljive i veliki su mamac za turiste.
Tako da mogu reći da smo pametno iskoristili blizinu Plitvica, jer gotovo polovica našeg turističkog prometa doista je vezana za Plitvice, ali ni slučajno se nismo zadržali samo na tome.
Jesu li snažne industrije poput mliječno prehrambene proizvodnje, tvrtke HS produkt te pivovare u koju su investirali strani vlasnici dovoljni za ostanak mladih u županiji iz koje se odlazi zbog mogućnosti bolje zarade?
Velika gospodarska snaga ovog područja je prerađivačka industrija koja je opstala u svim tranzicijama koje smo posljednjih desetljeća proživljavali. Metaloprerađivačka, prehrambena, drvna industrija, proizvodnja građevinskog materijala, tiskara…svi oni zamašnjaci su našeg razvoja. Njihove poslovne bilance, rast prihoda u javnom sektoru, a posebno rast broja zaposlenih – potvrda su snage i daljnjeg potencijala za razvoj. Četvrta smo županija po visini neto/bruto plaće što je dodatna potvrda za ovo što govorim.
Budući da se neke od tih tvrtki doista ubrzano razvijaju, u skoroj budućnosti trebat će im osigurati još više obrazovanih i stručnih radnika. Zato nam je od velike važnosti Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Već sam spomenula da se gradi u nekadašnjoj Oružani na Trgu bana Jelačića, gdje će biti Regionalni centar kompetentnosti za sektor elektrotehnike i računalstva, te za podsektor strojarstva. Nositelj za ova dva sektora i podsektor je Tehnička škola Karlovac. Također, u Oružani će se nalaziti i praktikumi Trgovačko ugostiteljske škole Karlovac, koja je partner u Regionalnom centru kompetentnosti u sektoru ugostiteljstva. Napominjem da Karlovačka županija sudjeluje u još jednom RCK, onom u sektoru poljoprivrede, gdje je naša Prirodoslovna škola također partner.
Kada ti centri zažive, doživjet ćemo transformaciju našeg strukovnog obrazovanja, koje će postati mnogo modernije i tijesno povezano s gospodarstvom i tržištem rada. Djeca će iz srednjih škola izlaziti spremna za posao, jer u RCK sudjeluje 88 partnera iz gospodarskog sektora, koji će biti integrirani u rad RCK.
Ono gdje vidim veliki neiskorišteni potencijal jest – poljoprivreda. Imamo usitnjen i neujedinjen sektor bez uslužne infrastrukture, kao što su sušare, hladnjače, skladišta…Stoga mi na županijskoj razini moramo uložiti dodatan napor, moramo kao javni sektor biti snažna potpora poljoprivrednicima da bi oni mogli postati konkurentni. Zato smo osmislili tri velika projekta: projekt Regionalnog distributivnog centra za voće, povrće i industrijsko bilje u Cetingradu te projekte klaonice i mljekare u Krnjaku.
Jako nam je važan ravnomjeran razvoj svih područja županije, želimo da u svakom kutku ljudi imaju dobre uvjete za život, jer to je jedini način i jedini put da nam ljudi ne odlaze, već da nam se doseljavaju. Na tom tragu, imamo dvije odlične mjere, koje su se u praksi pokazale kao najbolji poticaj demografskom oporavku.
To je otvaranje vrtića u ruralnim sredinama i stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, također na ruralnom području.
Što se tiče vrtića, Karlovačka županija ima jedinstveni program: otvaranje vrtića, odnosno jedinica predškolskog odgoja, u osnovnim i područnim školama. Kada smo započeli taj projekt 2019. godine, samo je 5 od 17 naših općina imalo vrtiće, sada imaju sve osim jedne općine. S terena nam dolaze izvrsne reakcije, jer možete zamisliti koliko ljudima znači to što imaju kome ostaviti dijete i otići bez brige na posao.

Također, osigurali smo milijun kuna za pomoć mladim obiteljima koji se žele doseliti na potpomognuta područja naše županije. Oni za kupnju, adaptaciju ili izgradnju kuće mogu od županije dobiti od 80 do 100 tisuća kuna. Tako da već imamo niz obitelji koje nam se doseljavaju.
Mislim da nema drugog puta za demografski oporavak: ljudi će ostati ovdje ili će čak doći ovdje živjeti ako im ponudite ugodan život. A danas su se kriteriji, naravno, promijenili. Nisu više dovoljni asfalt, struja i voda. Ljudima treba pristojan posao, krov nad glavom, ali i brzi internet, vrtić, dobro opremljena škola, dostupna ambulanta, društveni život.
Sve to promišljamo, radimo na tome, otvaramo vrtiće, opremamo škole i dvorane, ulažemo u naše dislocirane ambulante. Ne ide preko noći, naravno, kao što ni demografski problemi nisu nastali preko noći. Ali, jako sam optimistična, na dobrom smo putu, sigurna sam.

Ima li prema vašem mišljenju dovoljno žena na istaknutim funkcijama s obzirom da ste gđa. Antonija Jozić i vi jedine županice?
Naša županija se u ovim mandatima nacionalne i lokalne javne vlasti prilično ističe po udjelu žena na vodećim funkcijama, međutim udio spola ne bi trebalo gledati kao kriterij uspješnosti, već bi kriteriji trebali biti rezultati rada, opći standard i zadovoljstvo svakog pojedinca. Moram napomenuti da u našoj županiji i u privatnom sektoru ima vrijednih i kvalitetnih žena koje vode, upravljaju velikim i malim, vrlo uspješnim gospodarskim subjektima.
U kakvim ste odnosima sa bivšim županom Damirom Jelićem te je li točno da je postao persona non grata u HDZ-u pošto slovi kao ”Karamarkov čovjek”?
Damir Jelić 13 godina bio mi je posredno i neposredno nadređeni rukovoditelj. Sustavom i projektima rukovodio je vrlo angažirano, a u radu s ljudima bio je izvrstan mentor i veliki motivator. Takav je bio prema svim članovima svog tima. Neki su to prihvatili i razvijali se, napredovali, a neki nisu. Svjesna sam da danas dužnost županice obnašam jednim dijelom zahvaljujući toj i takvoj suradnji, te iskustvu koje sam stjecala godinama. U radu Damira Jelića na nacionalnoj stranačkoj razini nisam sudjelovala i ne mogu to uopće komentirati.
