Connect with us

Upišite traženi pojam

Marija Jelkovac
Marija Jelkovac
Marija Jelkovac

Top Tema

INTERVJU MARIJA JELKOVAC: Osnivanjem Visokog kaznenog suda unaprijedili smo sudstvo te rasteretili Vrhovni sud koji je prije toga bio preopterećen postupcima u kojima je on vršio funkciju drugostupanjskog suda

Diplomiranoj pravnici i zastupnici iz redova vladajućeg HDZ-a u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora dano je povjerenje predsjedavanja jednim od najvažnijih saborskih odbora, onog za zakonodavstvo, a također aktivno sudjeluje i u radu usko vezanog Odbora za pravosuđe te Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Stoga je zastupnica Jelkovac idealan sugovornik na niz najaktualnijih tema iz domene pravosuđa.

Možete li nam objasniti kako se najavljenim izmjenama ZKP-a namjerava zaustaviti curenje informacija iz sudskih postupaka, a da se pritom isto neće moći okvalificirati kao udar na slobodu medija čega se mnogi pribojavaju.

U pogledu najavljenih izmjena ZKP-a želim prije svega reći da će one biti šire od onog što je trenutno najviše okupiralo interes javnosti, a to je propisivanje posebnog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja dokaznih radnji, s naglaskom da bi se to odnosilo na dio kaznenog postupka koje je sadašnjim zakonom označen kao „nejavan“.  O tome mogu reći samo ono što je već istaknuo i sam ministar pravosuđa i uprave, g. Malenica jer drugih saznanja nemam. Dakle, na radnoj skupini koja radi na izmjenama ZKP-a otvorilo se pitanje problematike curenja informacija u kontekstu štete za probitke kaznenog postupka o kojem svi dionici trebaju voditi računa. Stoga se ide u smjeru propisivanja novog kaznenog djela kojim neće biti obuhvaćeni mediji jer oni nisu dionici kaznenog postupka. To se prije svega radi zbog samog očuvanja kaznenog postupka koji, podsjećam, ne završava kada se potvrdi optužnica te radi zaštite prava na privatnost i presumpcije nevinosti osoba protiv kojih se vodi kazneni postupak. I sam predsjednik Vrhovnog suda naglasio je da je loše i nedopustivo da npr. uhićenjima subotom ujutro prisustvuju mediji upravo iz tih razloga, te da svakako treba voditi računa o pravima koja ima osoba obuhvaćena kaznenim postupkom. Nije dobro da nam se postupci iz sudnica prebace na ulicu. Takvim izmjenama ZKP-a istraga neće postati tajna, a ponavljam, ne može se govoriti niti o udaru na slobodu medija jer tim novim kaznenim djelom ne bi bili obuhvaćeni novinari već isključivo osobe koje sudjeluju u postupku. Podsjetila bih da je Vlada, ali i Klub zastupnika HDZ-a u više navrata isticala važnost komuniciranja Državnog odvjetništva s javnošću odnosno s medijima upravo kako bi javnost imala informacije protiv koga se vodi postupak, zbog kojih kaznenih djela, naravno, u okvirima zakonskih mogućnosti jer se zbog samog tijeka kaznenog postupka ne mogu otkrivati detalji istrage. Smatram da je cilj koji se želi postići ovim izmjenama ZKP-a legitiman i u interesu je svih, i sudionika u postupku ali i cijelog društva koje želi snažnije i učinkovitije pravosuđe, a to možemo postići i jačanjem kaznenog postupka i mehanizama kontrole i odgovornosti unutar samog postupka.

Hoće li predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću biti potrebno dodatno pojasniti spomenute izmjene s obzirom da je najavio pomilovanja osuđenih osoba?

Kada me pitate o odnosu Predsjednika Milanovića prema institutu pomilovanja, mogu reći samo da se sjećam da je on mijenjao svoj stav i odnos prema tome treba li uopće postojati taj institut, pa se tako prvotno oštro protivio toj predsjedničkoj ovlasti, sve do slučaja zamolbe za pomilovanje Perkovića i Mustača kada je promijenio stav i najavio razmatranje tih zamolbi. Što se tiče eventualnih budućih pomilovanja koja je on najavio vezano na najavljeno novo kazneno djelo odavanja sadržaja dokaznih radnji, ne bih posebno komentirala. Mislim da je to bila politička izjava Predsjednika na što on ima pravo, a u konačnici Predsjednik će postupati u skladu sa svojim stavovima i ovlastima.

Kakvog ste stava po pitanju spekulacija da bi se određeni broj istraga koje je dosad vodilo tužiteljstvo bilo prepušteno policiji?

Glede spekulacija da bi se određeni broj istraga prepustio vođenju policije nemam informacije da se o tome u ovom trenutku ozbiljno razmišlja, iako je i ta mogućnost otvorena. Prema izvješću Glavne državne odvjetnice o kojem smo nedavno raspravili 53% dokaza prikuplja DORH samostalno, a u 47% slučajeva dokaze prikupljaju policija, vještaci i dr. što ukazuje da policija već sada radi istrage odnosno istražne radnje. Moj stav je općenito da nije poželjno često mijenjati način i pravila vođenja postupka, a kada se za to i odluči treba imati opravdan razlog.

Slažete li se s ocjenom predsjednika Vrhovnog suda RH Radovana Dobronića koji je prilikom podnošenja izvješća Hrvatskom saboru Financijsku agenciju označio kao jedan od najvećih problema hrvatskog pravosuđa?

Ne smatram da je FINA jedan od najvećih problema hrvatskog pravosuđa, iako je predsjednik Vrhovnog suda u svom izlaganju to izrekao. Međutim, kada se pročita njegova analiza, zaključuje se da on u FINI vidi problem stoga što je ona ta koja upravlja informatičkim sustavom koji u praksi dovodi do usporavanja u radu sudaca i sudskih službenika jer je ponekad usporen, a i traži unos puno podataka za koje on smatra da su nepotrebni. Dakle on smatra da taj sustav treba ubrzati i pojednostaviti. Međutim, Fina ne upravlja sustavom e-Spis niti je njezin vlasnik. Ne poznajem taj sustav i ne mogu ga kao takvog ocijeniti, ali ako ima mjesta poboljšanju onda to treba analizirati i učiniti. Smatram da smo u mandatu ove Vlade puno učinili u pogledu informatizacije pravosuđa, uloženo je više od 2 milijarde kuna, te smo na taj način olakšali pristup građana sudovima. Prilikom rasprave o izvješću predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti, isticao se dosta i problem neadekvatnog prostora i tehničko-materijalnih uvjeta u kojima se radi te veliki priljev novih predmeta na godišnjoj razini. Želim reći da Ministarstvo pravosuđa i uprave, u skladu s mogućnostima, kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta rada na sudovima, ali i u državnim odvjetništvima, te je npr. dovršeno opremanje svih prvostupanjskih sudova potrebnom opremom za održavanje ročišta na daljinu. Očekujem da će se taj proces nastaviti, a i ubrzati posebno korištenjem sredstava iz NPO-a u tu svrhu.

Koji su prema vašem mišljenju najveći problemi pravosudnog sustava RH te što se sve poduzima kako bi se poboljšalo stanje u segmentima koji još ne funkcioniraju na zadovoljavajućoj razini?

Obzirom da svi znamo kakva je percepcija o pravosuđu od strane građana, da je sporo i neučinkovito, smatram da je najveći problem dugotrajnost postupaka. Iako je iz izvješća vidljivo da je stopa ažurnosti u rješavanju predmeta zadovoljavajuća, oko 97%, smatram da je još uvijek previše neriješenih predmeta koji se vode dulje od sedam godina i tu treba uložiti dodatne napore i naći načine kako ubrzati rješavanje takvih predmeta. Jer možemo reći da spora pravda često i nije pravda, već da je to nepravda prema onoj stranci u postupku koja očekuje da pravda bude ispunjena. Tu ću se dotaknuti i predmeta ratnih zločina, a naglasila sam to i prilikom izvješća o radu glavne državne odvjetnice, jer iako smo tu učinili neke pomake to još uvijek nije dovoljno. Iako ratni zločin ne zastarijeva, protekom vremena smanjuju se izgledi za uspješno vođenje i završetak takvih predmeta te smatram da tu moramo učiniti dodatne napore kako bi oni koji su bili žrtve ratnih zločina doživjeli pravednu osudu istih, te kako bismo i kao društvo ispunili svoju zadaću u pogledu kažnjavanja takvih najtežih kaznenih djela. Mislim da je to nužno potrebno radi budućnosti Hrvatske. Također želim istaknuti i neke pozitivne rezultate i reći da smo osnivanjem Visokog kaznenog suda unaprijedili sudstvo te rasteretili Vrhovni sud koji je prije toga bio preopterećen postupcima u kojima je on vršio funkciju drugostupanjskog suda. Spajanje prekršajnih sudova s općinskim sudovima također je doprinijelo efikasnosti i određenim uštedama. U pogledu zakona, smatram da imamo dobar zakonodavni okvir i da smo ga i u proteklom razdoblju u mnogim segmentima dopunjavali, što radi usklađivanja s EU direktivama, ali isto tako jer smo neke norme htjeli poboljšati radi učinkovitosti. Tako smo primjerice postrožili kaznenopravnu politiku u odnosu na određene vrste kaznenih djela kako bi izricanje odgovarajućih kazni postiglo svrhu kažnjavanja, ali i kako bismo naglasili vrijednosti koje štitimo, kao npr. u slučaju zaštite djece od spolnog zlostavljanja. Na kraju bih kao problem istaknula sve veći nedostatak kadrova u sustavu. Bez kvalitetnih i motiviranih ljudi u sustavu, nema dobrog sustava, i zato smatram da ćemo taj problem morati rješavati ne samo u pravosuđu, nego u državnim i javnim službama kao i na razini lokalne i područne samouprave. Također smatram da rješenje tog problema neće biti samo veće plaće, već da ćemo kao društvo morati promijeniti i odnos prema ljudima koji rade u tom sustavu.    

Povezane vijesti

Top Tema

Drama unutar vodećih hrvatskih političkih stranaka – HDZ-a i SDP-a uoči predstojećih lokalnih izbora svakim se danom sve više produbljuje, a kao jedan od...

Vijesti

Europska komisija u srijedu je javno objavila izvješće „Ubrzavanje normizacije vodika u EU“. To izvješće je rezultat dvogodišnje suradnje i kombiniranog znanja velikog broja...

Politika

Država opet neće moći računati na svih 12 zrakoplova koji gase, a upitno je hoće li do 1. lipnja piloti preuzeti polovicu zračne flote,...

Politika

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je novu socijalnu uslugu, pilot program “Odmor od skrbi” namijenjen roditeljima njegovateljima ili njegovateljima, a...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori