Sa diplomiranom ekonomisticom i istaknutom članicom HDZ-a koja osim predsjedavanja Odborom za financije i državni proračun, sudjeluje u radu i ostalih značajnih saborskih odbora, porazgovarali smo o samom postupku donošenja državnog proračuna koji će se, kao i uspješnost provedbe istog još dugo komentirati.
Zastupnica se u razgovoru za naš portal osvrnula i na kritike dijela saborske oporbe te argumentirala zašto smatra da je Vlada RH sa resornim ministarstvima u pogledu izrade državnog proračuna za narednu godinu napravila i više nego kvalitetan posao.
Možete li nam iz perspektive predsjednice Odbora za financije i državni proračun ukratko opisati kako izgleda sam zahtjevni proces izrade i donošenja državnog proračuna za 2023. kao jednog od najvažnijih financijskih, ali i političkih događaja u godini?
Izrada proračuna detaljno je propisana Zakonom o proračunu (N.N.141/21).
Ovaj proračun za 2023. te projekcije za 2024. i 2025. godinu je poseban, jer se donosio sukladno pravilima kako to rade sve članice euro područja. Naime, Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje članica euro područja te je bila u obvezi izraditi Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2023. godinu koji služi za koordinaciju ekonomskih politika članica euro područja.
Makroekonomske projekcije na kojima se temelji Nacrt proračunskog plana prezentirane su Povjerenstvu za fiskalnu politiku te su se nakon usuglašavanja ugradile u sam Nacrt.
Nacrt se dostavlja Europskoj komisiji, a paralelno traje postupak prikupljanja financijskih planova svih ministarstava te izvanproračunskih korisnika.
Koji dio u spomenutom procesu Vi sve konkretno obavljate te koliko je bilo izmjena istog tokom samog procesa donošenja?
Sukladno Zakonu, sav proces odvija se u izvršnom tijelu, u Ministarstvu financija.
Kada se formira dokument koji se zove Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. i projekcija za 2024. i 2025. godinu koji se usvoji na Vladi dostavlja se u Hrvatski sabor.
Uz taj glavni dokument dostavljaju se i nacrti prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika te prijedlozi po korisnicima proračuna po ekonomskoj i funkcijskoj klasifikaciji te po izvorima financiranja.
Uz to dostavlja se analitički prikaz kod projekata planiranih unutar proračunskih aktivnosti, a koji se financiraju iz sredstava Europske unije.
Normativni dio za izvršavanje državnog proračuna sadržan je u Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna za narednu godinu.
Nakon dostave svih dokumenata saziva se sjednica Odbora za financije i državni proračun na kojoj se raspravlja o navedenim dokumentima te se propituju pojedine stavke prijedloga.
Možete li nam u glavnim stavkama usporediti doneseni državni proračun 2023. s onim prethodnim te je li dodatan izazov predstavljala činjenica što s 1.1.2023. prelazimo na euro?
Državni proračun za 2023. godinu prvi je proračun denominiran u euru i on je sam po sebi time bio izazov.
Potrebna nam je kratka prilagodba na nove iznose u novoj valuti jer do sada smo imali odnose vrijednosti i veličine u kunama.
Mislim da je sve ono što je prethodilo samom proračunu, a to je usklađivanje svih Zakona te svih procedura za poslovanje u euru bilo vrlo zahtjevno.
Koje biste pozitivne primjere izdvajanja dodatnih proračunskih sredstava po pitanju ublažavanja posljedica krize, očuvanja gospodarskog rasta i razvoja te očuvanja socijalne sigurnosti posebno istaknuli?
Ovaj proračun odražava politike Vlade usmjerene na rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava, potporu najugroženijima, solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize, a isto tako nastavak obnove od potresa te jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti te zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva.
Mogu nabrojati mnoge, a prva mi je asocijacija na potpore za tranziciju za energetski učinkovito gospodarstvo u iznosu 267,8 milijuna eura, nadoknada sredstava zbog ograničenja cijena električne i toplinske energije te plina 145,6 milijuna eura, subvencije cijene plina kućanstvima i malim poduzetnicima u iznosu 59,7 milijuna eura, povećanje najniže mirovine za ukupno 3% (26,4 mil. eura), potpora poljoprivrednicima i sektoru ribarstva 65,1 milij.eura, energetski dodatak za nezaposlene u iznosu 2,9 milijuna eura te brojni drugi što se može vrlo jasno vidjeti iz ovog proračuna.
Kako odgovarate na kritike iz redova oporbenih zastupnika poput one socijaldemokrata Davorka Vidovića da unatoč tome što je proračun za 2023. veći za 230 milijardi kuna u odnosu na prethodni, svega jedna milijarda se odnosi na povećanje plaća i mirovina?
Takve kritike su maliciozne, jer kao što sam navela postoje izravne intervencije na povećanje najnižih mirovina, ali i rast mirovina i mirovinskih primanja sukladno novom Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju .
Oporbeni zastupnici ne žele priznati da smo donijeli niz zakona i prije ovog proračuna, kako bi pomogli najugroženijima, svima onima koji nisu imali nikakvih primanja, brojne jednokratne pomoći zbog poskupljenja cijena energenata, podigli brojne socijalne naknade i pomoći, rodiljne i roditeljske naknade, ali i osigurali sredstva za mnoge druge potrebe kako studenata tako i prehranu za učenike u osnovnim školama.
