Connect with us

Upišite traženi pojam

Goran Ivanović
Goran Ivanović
Goran Ivanović

Top Tema

INTERVJU GORAN IVANOVIĆ: Nemojmo slušati pojedine zastupnike koji uporno tvrde da možemo proizvoditi dovoljno žita za cijelu Hrvatsku i pola Europe jer to naprosto nije točno

Kakvo je doista stanje u Slavoniji po pitanju njenog razvoja, poljoprivrede i proizvodnje pokušali smo doznati od saborskog zastupnika sa tih prostora, HDZ-ovog Gorana Ivanovića. Zastupnik se u razgovoru za naš portal osvrnuo i na ostale aktualne teme.

U javnosti se nerijetko mogu čuti kritike na račun rada Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Jesu li one prema vašem mišljenju utemeljene?

Nakon nedavno održane 14. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, projekta koji traje već punih šest godina, još sam uvjereniji koliko je dio oporbenih zastupnika u krivu tvrdeći da njime nismo polučili značajne rezultate. To je nedopustivo, makar dolazilo i od zastupnika iz Slavonije koji smatraju da su pozvani i tome govoriti. Navedenim projektom učinjen je veliki pomak radi kojeg je taj dio Hrvatske postao vidljiviji te je time dobio i na važnosti. Rezultiralo je realizacijom sjajnih projekata u vidu razvoja komunalne i društvene infrastrukture bez kojih nema ni razvoja hrvatskog sela. Fascinira me podatak da je kroz regionalni razvoj aktualna Vlada RH izgradila 500 vrtića. Pojedinci se moguće čude potrebom za vrtićima u selima, no time se pomaže radno aktivnim roditeljima, a između ostalog, djeca od najranije dobi tamo mogu naučiti i više toga nego što bi kući od svojih baka i djedova.

Kada pričam o velikim infrastrukturnim objektima koji niču na području Slavonije, Baranje i Srijema, ne mogu ne spomenuti da je Osječko-baranjska županija u Osijeku izgradila veliki regionalni distributivni centar za voće i povrće koji će u siječnju biti pušten u promet. Radi se prostoru gdje je moguće skladištiti oko 3.000 tona robe – u kojima će se proizvodi moći, hladiti, pakirati i sušiti i tako zadovoljiti sve potrebe malih proizvođača u procesu stvaranja sirovine u finalni proizvod. Tim skladištenjem omogućava im se da proizvode ne trebaju prodavati po puno nižim cijenama kako isti ne bi propali.

Gradi se i veliki gospodarski centar površine od gotovo 130 tisuća kvadrata, od čega  prvih 5 tisuća otpada na izložbeni prostor predviđen za održavanje sajmova što je također jedan od važnih segmenata uspješne poljoprivredne proizvodnje. Gospodarski centar će biti lider na prostoru istoka Hrvatske u privlačenju svih zainteresiranih za ponuđenim domaćim proizvodima.

Ponovno se budi interes za autohtonom domaćom hranom iako se dugo vremena ljude plašilo time da nam svinjska mast, slanina i slični proizvodi štete zdravlju. Danas nutricionisti tvrde obrnuto – da je svinjska mast zdrava zato što je prirodna – nema aditiva i pojačivača okusa ili mirisa. Na cijeni su naročito proizvodi od crne svinje koja do sad nije bila toliko popularna, no proizvodi od nje su postali pravi brend.

Na koji način se poljoprivredni potencijal Slavonije i Baranje može razviti u još većoj mjeri?

Za nastavak daljnjeg napretka naših poljoprivrednika, nužno je da se okrenu udruženoj proizvodnji čime će smanjiti određene troškove, a kratki lanci opskrbe bi trebali biti generator tih procesa. Hrvatska poljoprivreda je ostala očuvana, zemljišta nisu zatrovana ni herbicidima ni pesticidima, pa čak ni umjetnim gnojivom kako je slučaj u pojedinim europskim zemljama s kojima se volimo uspoređivati. Europa danas potiče zelene politike i vraćanje bioraznolikosti – Hrvatska po tom pitanju ima komparativnu prednost što je jamac da ćemo na taj način postati lideri u proizvodnji ekološki zdrave hrane koja na tržištu postiže visoke cijene. Da bi njena proizvodnja bila isplativa, pobrinulo se resorno ministarstvo potičući ekološku proizvodnju.

Hrvatska ima milijun i 200 tisuća hektara obradive površine, od tih oko 800 tisuća je upravo u Slavoniji, Baranji i Srijemu – što nas čini žitnicom Hrvatske, no nemojmo slušati pojedine zastupnike koji uporno tvrde da možemo proizvoditi dovoljno žita za cijelu Hrvatsku i pola Europe jer to naprosto nije točno. Činjenica je da smo samodostatni u proizvodnji nekoliko osnovnih ratarskih kultura, ali u ostalim segmentima moramo dodatno poraditi na tome da podignemo stočarsku proizvodnju koja je temelj svake poljoprivredne politike. Ova Vlada i resorno ministarstvo doista čine puno da se uređenim zakonima to i ostvari. Vidjeli smo da se išlo na ruku stočarima novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu te Zakonom o OPG-ima. Hrvatska ima oko 150 tisuća OPG-a, no za njihovu budućnost brine me podatak o premalom broju mladih nositelja OPG-a, pretežito dominiraju stariji od 60 godina. Drugo, na relativno maloj netto površini zemlje, od otprilike 5,5 hektara koliki je prosjek po OPG-u moramo  proizvoditi zdravu i ekološku hranu koja se sve više traži u svijetu, no takva proizvodnja zahtijeva i znanje i više radne snage koje nedostaje stoga veći fokus moramo staviti na oživljavanje Hrvatskog sela jer bez jakog sela nema snažne Hrvatske.

U Osječko-baranjskoj županiji proizvodnja mlijeka je porasla za nekih 2% u odnosu na prošlu godinu. Što je nekome možda malo, ali svaki rast trebamo poticati kako ne bismo ponovno došli u situaciju da ljudi odustaju od stočarske proizvodnje.

Na području Slavonije imamo četiri značajna proizvođača hrane: Belje, Žito, Osatina, PP Orahovica, M SAN grupa, ali ne manje bitni su i stotine malih OPG-a koji pokazuju sve veći potencijal koji je naročito bio vidljiv u vrijeme pandemije kada su se brzo snašli i počeli online primati narudžbe i dostavljati hranu na kućni prag.

Koje biste zaključke i najave sa gore spomenute sjednice Savjeta posebno izdvojili?

Na zadnjoj sjednici Savjeta bilo je riječi o infrastrukturnim projektima čija se vrijednost mjeri  u milijardama kuna, a ubrzo će se i u milijardama eura. Tome je svakako pridonijela i povijesna izgradnja autoceste kroz Baranju – koridor 5C koji će nas povezati s Mađarskom i preko BiH sve do Ploča. Preostaje dovršiti završenih 5 km do mađarske granice.

Baranja je poput Istre prava prirodna regija koja može ponuditi apsolutno sve: od turizma, zdrave hrane, prekrasnog okoliša, Dunava i Drave, i kao takva ima ogroman potencijal da će u budućnosti kontinentalni turizam biti jedan od zamašnjaka uspješnog razvoja Slavonije.

Goran Ivanović
Goran Ivanović

Pozdravljam nedavno usvojenu odluka Vlade i premijera Andreja Plenkovića da se u osnovne škole uvedu besplatni obroci za gotovo 310 tisuća učenika u vrijednosti od 540 milijuna kuna. Namjera im je da većina sredstava koje će država u tu svrhu izdvojiti, završi u rukama naših proizvođača hrane. Osječko-baranjska županija od 2018. godine takav projekt u vrijednosti 17 milijuna već četiri godine provodi – od toga se 60% namirnica nabavlja od malih poljoprivrednih gospodarstva. To je dobar podatak i takvim hvalevrijednim projektima pružit će se prilika Slavoniji, Baranji i Srijemu, a posredno i ostalim regijama da krenu istim putem. Puno je nepravdi proteklih godina učinjeno podjelom Hrvatske na dvije NUTS regije time što su slavonski poduzetnici u istoj kategoriji sa onima iz grada Zagreba mogli ostvariti poticaje samo do 25% vrijednosti planirane – što je vrlo malo. Danas Hrvatska ima četiri NUTS regije. Dodatkom ugovora koji je 5. listopada 2020. potpisan u Našicama, dogovorena je izgradnja KBC-a u Osijeku, vrijednog oko 3 milijarde kuna te niz projekata vezanih uz željezničku infrastrukturu. Vinkovci i Vrpolje su važna pružna čvorišta, ulaže se i u područje uz rijeku Dravu, gradi se luka rasutih tereta od 200 milijuna kuna koja bi trebala garantirati da se određeni dio robe iz Hrvatske brodom može dalje transportirati.

Ne smijemo zaboraviti i zračnu luku Osijek kao ključnu regionalnu luku koja bi djelomično trebala postati i cargo luka preko koje će se diljem svijeta dostavljali svježa hrana.

Slavonija prolazi kroz tranziciju kao i većina europskih zemalja i izazovi su sve veći. Veće je i tržište rada, nema više granica pa ne čudi što mladi žele drugdje otići, ali vjerujem da će se i određen broj ljudi vratiti u Hrvatsku i uvidjeti da smo uistinu naljepša zemlja na svijetu – koja svojim građanima moje pružiti ugodan život kojem streme.

Iako dolazite iz redova vladajuće stranke, što biste im savjetovali da u narednom vremenu stave poseban fokus?

Aktualna HDZ-ova Vlada je u šest godina ostvarila povijesne ciljeve koje je još 1990. priželjkivao prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman – da postanemo članica Europske unije i NATO-a te eurozone i Schengena. Samo još 15 zemalja se mogu pohvaliti istime. Predstoji nam još pridruživanje OECD-u, u što nimalo ne sumnjam. 2022. godine smo nakon više od 250 godina Pelješkim mostom povezali Hrvatsku radi čega ćemo godinama ostvarivati benefite u brojnim segmentima života.

Važno je okrenuti se zelenim politikama. I sam sam mislio da su priče o globalnom zatopljavanju u većoj mjeri urota, no ono se očito događa te će i Slavoniji i Baranji biti veliki izazov, ali imamo tu sreću što su omeđene velikim rijekama – Dunavom, Dravom i Savom i naprosto moramo iskoristiti sav taj vodni potencijal kojim se mogu napuniti akumulacijska jezera tim vodama kada su najveće, moramo tražiti načine kao i u sušnim mjesecima da nam proizvodnja ne pada. Po pitanju sustava navodnjavanja kaskamo ne zato što država ne bi ulagala, nego se proizvođači vrlo rijetko odlučuju za to jer se suočavaju sa puno nepoznanica: kolika će biti cijena kubika vode, cijena struje koja će tjerati te pumpe i tu država upravo traži ključna rješenja. Nekada je Slavonija imala obrnutu situaciju – morali su odvoditi vodu sa njiva jer je padalo dosta kiše u vegetacijskoj sezoni kaže podatak do 1990. je to bilo 680 litara po kvadratu, a sada se smanjilo na 320. Snijega više praktički ni nema, vani je 15-tak stupnjeva, ozime kulture traže hladno vrijeme.

Sveukupno kada se gledaju ostvarena postignuća u šest godina Savjeta, volio bih da se među čelnicima pripadajućih lokalnih samouprava provede anketa da vidimo jesu li ili nisu zadovoljni na koji način ih se tretira.

Prikazat ću to na primjeru svoje Valpovštine koja ima dvije općine – Bizovac i Petrijevce te gradove Belišće i Valpovo od kojih navedenih jedinica lokalne samouprave samo je u jednoj načelnik iz kvote HDZ-a, Ivo Zelić iz Petrijevaca. Svi ostali su dobili jednaku priliku za razvoj, nikoga se nije radi toga zakidalo. Najveći uspjeh ovog projekta je upravo činjenica što su priliku dobili najsposobniji za provedbu strateških projekata. Treba zahvaliti svim čelnicima lokalnih samouprava koji su našu Slavoniju, Baranju i Srijem učinili drukčijom nego što je ona bila do prije 20-tak godina, no nemojmo se zavaravati da će samo velike građevinske investicije i sl. biti te koje će generirati dolazak ljudi na ove prostore, prije svega je za to ključna gospodarska aktivnost, dobre plaće i standard te jeftino stanovanje. Slavonija tu može ponuditi puno, u Zagrebu primjerice cijena kvadrata čak i u kvartovima koji nisu najelitniji već dostiže 3.000 eura, dok u Slavoniji možete kupiti solidnu kuću od stotinjak kvadrata sa svom potrebnom infrastrukturom za cca 60-70 tisuća eura. Uvjeren sam da će svima onima koji su željniji života na selu ono donijeti brojne prednosti u smislu bolje kvalitete zraka, manjih gužvi, a imati će sve ono što mogu imati i u gradu: osnovno školsko obrazovanje koje će praktički za par godina biti u cijelosti u jednosmjenskoj nastavi. Neće biti zakinuti za broj dječjih vrtića i dostupnost brze internetske mreže. Baranja i grad Osijek su među prvima uveli 5G mrežu bez kojeg nema ni moderne poljoprivrede.

Primjećujete li da predsjednik Zoran Milanović vodi brigu o Slavoniji?

Predsjednik Milanović je 2012. godine, kada je Slavoniju pogodila velika suša izjavio: Neka mi se ruka osuši ako budem zaboravio Slavoniju!” Naravno da mu se nije osušila, ali je na Slavoniju zaboravio. Danas luta krajevima  Lijepe naše dajući u krajnju ruku čudne izjave koje nisu točne. Milanović tvrdi da bi se svi navedeni procesi i napretci u Slavoniji ionako dogodili. Zašto se onda isti nisu dogodili u vrijeme kada je obnašao premijersku dužnost?! Jasno je da trenutno ima samo ulogu vođe oporbe, no ne polazi mu baš za rukom pošto je HDZ i u posljednjoj anketi došao na 31% podrške birača. Hrvatski građani u većoj mjeri ipak više cijene ozbiljne i krupne korake koje predsjednik ne vidi i želi uplašiti javnost.

Raduje me što su hrvatski umirovljenici s prvim danom ove godine dobili 10-postotno povećanje svojih mirovina. Pored toga što određeni pojedinci usprkos svemu žele omalovažiti i oblatiti Hrvatsku gdje god stignu, ipak smo u protekloj godini koja je bila puna velikih energetskih i svekolikih izazova – i u tim kriznim situacijama pokazali da imamo viziju te da smo spremni uspješno upravljati cjelokupnim sustavom. Sada se najbolje može vidjeti koliko je u tom kontekstu primjerice bila korisna tadašnja odluka o izgradnji LNG terminala na Krku radi kojeg nemamo probleme s opskrbom plina – 2,8 milijardi kubnih metara plina se otprilike godišnje u Hrvatskoj troši za kućanstva i gospodarstvo. Druge zemlje poput Austrije i Njemačke primjerice imaju problem radi navike nabavljanja ruskog plina. Ukoliko izgradimo još jedan sličan terminal možemo postati i lideri u opskrbi.

Zagovornik sam i nisam ljubomoran na početak realizacije projekata koji će se u narednom periodu ostvarivati na području sjeverne Hrvatske, otoka, Zagore i Like. Imamo veliki potencijal u ljudstvu iako nas je sada nešto manje, što je i razumljivo radi svih globalnih problema. Mladi danas prvo žele posao kako bi ostvarili određene snove, tek kasnije razmišljaju o obitelji. Vjerujem da će jedan dio i doći u Hrvatsku i ovdje pronaći novi dom.

Kakvom vidite daljnju perspektivu Hrvatske?

Vlada i premijer imaju viziju kako Hrvatsku staviti na mjesto koje joj pripada uz sve probleme i izazove, kao što je onaj najveći – obnova na Banovini koja možda ide sporije od očekivanog i u svakom slučaju se mora ubrzati, no to je prvenstveno posljedica raznih administrativnih barijera, a ne nedostatak želje za time.

Nijedan sloj hrvatskog društva nije zanemaren i izostavljen iz ukupnog paketa NPOO-a koji nam daje dodatna krila i sredstva koja nećemo morati vraćati, a preostali dio će se realizirati kroz kredit koji je iznimno povoljan. Tih 50-tak milijardi ćemo znati dobro iskoristiti u segmentu znanosti, tehnologije, zelenih politika te energetski učinkovitih projekata.

Po prirodi sam optimističan, nisam zaslijepljen sjajem Zagreba, najviše volim autom krenuti prema svojim Ladimirevcimai osluškivati svoje sugrađane kako govore da se pomaci vide i da netko vodi računa o njima – i to je najveća plaća koju možemo primiti.

Povezane vijesti

Top Tema

Dugogodišnja aktivna članica HDZ-a te predsjednica stranačke Zajednice žena Katarina Zrinski Splitsko-dalmatinske županije otkriva nam plan aktivnosti u predstojećem saborskom mandatu i komentira ostale...

Politika

Misterij nestanka ruske jahte Irina Vu već danima zaokuplja hrvatsku javnost. Danas je o slučaju govorio resorni ministar. Ministar prometa Oleg Butković danas je rekao da...

Politika

Kako izvještava INDEX ministar Beroš je oštro krenuo od prvog dana Nove godine vodeći brigu o zdravlju pacijenata.Najavio je uvođenje sankcija neodgovornim liječnicima koji...

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prvi dan nove 2023. godine proveo je u Beču, na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije....

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori