Dugogodišnja aktivna članica HDZ-a te predsjednica stranačke Zajednice žena Katarina Zrinski Splitsko-dalmatinske županije otkriva nam plan aktivnosti u predstojećem saborskom mandatu i komentira ostale aktualnosti.
U najavi povratka u saborske klupe istaknuli ste teme koje će vam primarno biti u fokusu: poboljšanje životnog standarda na otocima, kao i položaja žena u društvu te rješavanje šire problematike izborne jedinice u kojoj ste izabrani.
Potpora obrtništvu i poduzetništvu jedan je od imperativa mojeg dosadašnjeg javnog djelovanja i neprestano se zalažem za njihovo promicanje. Kao članica saborskog Odbora za gospodarstvo imat ću priliku ukazivati na važnost obrtništva, poboljšanje životnog standarda na otocima i to su područja u kojima sam aktivna dugi niz godina. Uvijek sam se pritom zalagala za tolerantno društvo bez nasilja i ravnopravnost spolova u svim dijelovima društva bez iznimke dok je u Saboru u tom kontekstu istaknuta rezolutna politička volja za borbu protiv nasilja, a intenzivno se i radi na prevenciji i kvaliteti usluga za žrtve nasilja u novom zakonskom okviru. U saborskim sam raspravama tako isticala na Izvješće pravobraniteljice za djecu da djeca na otocima nemaju jednake mogućnosti za kvalitetan odgoj i obrazovanje kao djeca na kopnu i tu postoji također veliki prostor za napredak. To su sve teme koje sam u ranijem jednogodišnjem razdoblju kao saborska zastupnica pratila i pokušala nametnuti u radu Hrvatskog sabora pritom kontinuirano osluškujući potrebe i sugestije onih koje sam predstavljala i tim putem planiram nastaviti raditi.
Možete li nam za sve spomenuto navesti konkretne ideje i prijedloge?
Upravo iz jednog takvog neposrednog razgovora s građanima, konkretno dragim ljudima iz udruge Brački pupoljci, stvorila se prvo ideja, a zatim i provedba te ideje o pružanju socijalnih usluga za djecu s poteškoćama u razvoju na Braču u sklopu COO Juraj Bonači. Nakon niza sastanaka, ishođene dokumentacije i suradnje s nadležnim ministarstvom rada i socijalne skrbi, Splitsko-dalmatinskom županijom te Srednjom školom Supetar, kao rezultat dobili smo osiguran prostor u Srednjoj školi Supetar u kojem će ispostava djelovati. Na taj način zaokružili smo jednu lijepu priču za naš otok pruživši najpotrebitijima socijalnu uslugu koja im je nužna, a veseli i otvaranje 4 radna mjesta za mlade i obrazovane ljude koji će imati priliku ostvariti se u našem Supetru. Otok Brač će biti prvi otok u Hrvatskoj koji će uskoro imati Odjeljenje za ranu intervenciju za djecu s teškoćama u razvoju pri Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači! U sklopu Centra zaposlit će se logoped, edukator rehabilitator, senzorni terapeut i psiholog koji će pomagati djeci s poteškoćama u razvoju do 8. godine. To su konkretni rezultati koji me izrazito vesele i dalje motiviraju da ustrajno nastavim obavljati ovaj časni posao saborske zastupnice.
U radu kojih saborskih odbora ćete participirati?
Trenutno sam imenovana za članicu saborskog odbora za gospodarstvo za koji smatram da sam kompetentna obzirom na višedesetljetno iskustvo u obrtništvu pa mogu neskromno reći da poznajem većinu problema koji tište prosječnog obrtnika u njegovom radu. Pritom, unatoč tome što nije u konačnici definirano u radu kojih odbora ću još sudjelovati, veselila bih se da mogu biti dio odbora gdje bih mogla autentično zastupati svoje građane iz 10. izborne jedinice i mojih otoka i to posebno u temama turizma, pomorstva i ostalih tema koja mogu osigurati neophodnu infrastrukturu za život udaljenijim kopnenim područjima naše Dalmacije, ali i otocima koja jedino i isključivo ovise o toj povezanosti s kopnom.
Koliko je izazovno paralelno obnašati dužnost saborske zastupnice i skupštinske vijećnice Splitsko-dalmatinske županije te u kojoj su mjeri one u korelaciji?
Rad u Hrvatskom saboru je svakako složeniji i zahtjevniji jer se radi o radnom mjestu koji nema fiksno radno vrijeme, već ovisi o terminima plenarnih sjednica Sabora, njegovih odbora, klubova zastupnika, sastanaka s građanima te zna ponekad započeti od ranog jutra do sitnih noćnih sati idućeg dana. Radni dan se pritom sastoji od proučavanja različitih dokumenata, pripremanja za sudjelovanje u raspravama, komunikacije s predstavnicima predlagatelja kako bi ponekad iznašli i efektnija rješenja, a sve to uz svakodnevnu suradnju sa stručnim zaposlenicima, kao i kolegama zastupnicima iz vladajućih, ali i oporbenih redova. Dok je vijećnički rad u Skupštini Splitsko dalmatinske županije u velikoj mjeri sličan i u korelaciji obzirom da nerijetko imamo niz sastanaka sa županom, dožupanima i nadležnim pročelnicima o aktualnim temama koje trebamo raspraviti u radu skupštine. Voljela bi zato pripomenuti da je upravo taj sad već dugogodišnji rad u Županijskoj skupštini bio zapravo odlična priprema za ovaj rad koji me čeka u Hrvatskom saboru i zato se iskreno veselim biti na raspolaganju stanovnicima moje županije, sada i u ovoj nacionalnoj ulozi.
Jeste li u raspravi o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u prvom čitanju čuli i konstruktivne kritike i prijedloge od dijela saborske oporbe te vjerujte li da će pojedine biti i prihvaćene?
U prvom čitanju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama oporba je u Saboru udruženo iznosila laži da će Vlada novim Zakonom “ukrasti plaže” te su na temelju takvih nebuloznih tvrdnji pozivali građane na prosvjed. Međutim, kada je krenula rasprava o samom prijedlogu, naglo su se ispraznile klupe tako da nikakav konstruktivni prijedlog nismo čuli! Hrvatska javnost mora znati da u prijedlogu novog Zakona nema govora o tome da će se plaže privatizirati i ograđivati, o tobožnjim prodajama ili uzurpacijama pomorskog dobra, već sasvim suprotno ovim tezama koje su u posljednje vrijeme plasirane u javnosti. Novi je zakon zapravo prava prilika da se uvedu nove i jasne regulacije i pritom dodatno zaštiti pomorsko dobro koje je naše generacijsko nacionalno blago, ono što smo naslijedili od naših nona i noni i što ćemo ostaviti našim unucima, a što mi koji cijeli život živimo na otocima najbolje znamo, jednom riječju, neprocjenjiva vrijednost u životima svih građana!
Koje biste savjete iz perspektive dugogodišnje poduzetnice udijelili svima onima koji se teže nose s trenutnim financijski izazovnim vremenima? Koje Vladine mjere u cilju ublažavanja ekonomske krize biste posebno istaknuli?
Svjedoci smo da se upravo ova Vlada suočila s najvećim financijskim krizama posljednjih skoro 7 godina koje su bile prouzrokovane tržišnim monopolističkim, zdravstvenim, prirodnim katastrofama i konačno ratnim faktorom i da se snažno odupire mjerama koje su ekonomski i društveno logične. Pritom sigurno da je teško svim našim građanima, a posebice poduzetnicima koji pokreću ovo društvo, ali ako je koja Vlada usmjerena na podršku poduzetnicima, onda je to zasigurno aktualna Vlada koja je isplaćivala plaće u privatnom sektoru za vrijeme covid krize, a danas subvencionira cijene energije i nafte poduzetnicima i ostalim građanima i nudi niz mjera za samozapošljavanje i povratak u Hrvatsku onima koji su iselili s programom ‘’Biraj Hrvatsku’’. Sve su te mjere vrlo pohvalne i mislim da je rijetko koja Vlada i parlamentarna većina u Europi u ovim razmjerima stala iza svojih poduzetnika kao ova u našoj državi. No, kao svaki poduzetnik i ekonomski liberal, znam da kad država intervenira u tržište, da se to uglavnom događa za vrijeme velikih kriza kao ove koje zadešavaju posljednje desetljeće, ali zato bih poručila svojim kolegama u svijetu poduzetništva da teže biti kreativni sa svakodnevnom željom da napreduju kako bi bili konkurentni na ovom nikad dostupnijem tržištu od skoro 500 milijuna ljudi.
Javnosti je poznat podatak da ste rođeni u Australiji. Imate li i dalje u nekom obliku konekciju sa zemljom rođenja?
Istina je da sam rođena u Australiji jer su tamo moji roditelji živjeli i radili, ali smo se vratili na Brač u mojoj ranoj dječjoj dobi. No, imam nemali broj članova rodbine u Australiji s kojima sam često u kontaktu. Upravo tema hrvatskog iseljeništva je jedan vrsta prilike za našu državu jer su to uglavnom ljudi koji pate za svojom državom i osjećaju pripadnost našem narodu, a zadaća nas u zakonodavstvu je da kao ljudi koji reguliramo odnose u ovoj državnoj zajednici, da im omogućimo lakši povratak kako bi se bez problema integrirali u državu i društvo. Pritom, osim ljudskog potencijala, tu vidim i financijski potencijal koji mi kao država moramo iskoristiti te se veselim radu i u tom smjeru jer sam stava da je u odnosu na 90te, kada su se naši muževi borili za svaki pedalj ove zemlje, danas 30 godina kasnije, to u paritetu borbe za svakog novog stanovnika i za svako novo radno mjesto u našoj domovini.
