Aktualnog istarskog župana, nekoć dugogodišnjeg gradonačelnika Pule upitali smo o odnosu županije s Vladom RH, planovima za nastavak ostvarivanja izvrsnih turističkih rezultata po kojim se Istra izdvaja od drugih. U razgovoru smo se dotaknuli i ostalih političkih aktualnosti te izazova koji predstoje čelnicima jedinica lokalne i područne samouprave.
Koji je bio sukus nedavno održanog koordinacijskog sastanka Hrvatske turističke zajednice s predstavnicima turističkih zajednica s područja Istarske županije?
Na sastanku su izneseni dosadašnji rezultati turističke sezone, prema kojima je Istra ponovno šampion. Naime, Istra je jedina regija na obali koja je u dosadašnjem dijelu godine ostvarila rast turističkog prometa u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Između ostalog, bilo je govora i o izazovima s kojima se susreće turistički sektor, budućnosti turizma koji se mora temeljiti na održivosti, kao i kvaliteti turističkog proizvoda.
Sudionike ste podsjetili na nužnost održivog razvoja turizma te na postojanje velikih pritiska na infrastrukturu i resurse. Što ste pod time točno mislili?
Smatram da smo kao destinacija dosegnuli maksimalne kapacitete i da nam rast broja dolazaka gostiju narednih sezona ne smije biti imperativ. Kvantiteta je postignuta te nam ubuduće cilj treba biti rast kvalitete. Naša je infrastruktura ograničena, što se pokazalo i tijekom srpnja i kolovoza, kada smo uslijed dugoročne suše morali uvesti mjere redukcije upotrebe pitke vode 1. stupnja. S druge strane, svjesni smo da je nedostatak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu veliki problem u Hrvatskoj. Također, ne zaboravimo najveći od svih problema: bespravnu gradnju, koja je najvećim djelom povezana s turizmom. Vidimo da se događa pravi napad na naš prostor, a koji je posebno prisutan duž istarske obale. Vidimo da na poljoprivrednom zemljištu niču tzv. „vikend parcele“, koje su naravno ilegalne i uzrokuju trajnu devastaciju Istre. Vidimo i da strani državljani, mahom Slovenci, Austrijanci i Nijemci bespravno grade jer im je Istra privlačna kao autodestinacija. Sve navedeno itekako narušava brend Istre, kojeg smo pomno i dugoročno gradili. Upravo zato, kao što stalno ponavljam, naše opredjeljenje nije masovni turizam, već razvoj visokokvalitetnog turizma i privlačenje gostiju više platežne moći, što je definirano i u Master planu turizma Istarske županije 2015.- 2025. Usmjereni smo na dugoročno održiv i ekološko prihvatljiv turizam, kao i produljenje sezone stvaranjem novih motiva dolaska gostiju.
Kolika je procijenjena šteta uzrokovana sušom na području Istarske županije te na koji način planirate pomoći onima koji su pretrpjeli najveće posljedice?
Zbog izuzetno nepovoljne hidrološke situacije diljem Europe, pa tako i Hrvatske, te dugog razdoblja bez padalina, što je prouzročilo dugotrajnu sušu i na području Istre, nedavno sam pokrenuo proceduru utvrđivanja uvjeta za proglašenje prirodne nepogode. Sukladno Zakonu o proglašenju prirodnih nepogoda, odluku o proglašenju prirodne nepogode za jedinice lokalne samouprave na području županije donosi župan na prijedlog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Dakle, za sada smo u fazi prikupljanja podataka, koje nam trebaju dostaviti općine i gradovi.
Kako se nosite s posljedicama porasta cijena energenata? Jeste li uveli određene mjere štednje?
Predstoji nam teška zima i toga smo svi svjesni. Istarska županija se u svome radu, kao i kod svih ustanova čiji je osnivač, i do sada rukovodila racionalnim i odgovornim poslovanjem, a koje je posebno nužno u vremenima krize, poput ove energetske. Pomno će se nastaviti pratiti trendovi te sukladno tome i donositi pravovremene odluke i mjere.
Osjećate li da predsjednik Vlade Andrej Plenković, iako ne pripadate istom političkom spektru Istri posvećuje jednaku pažnju i podršku kao i županijama gdje je HDZ na vlasti?
Držim da je suradnja svih razina vlasti, dakle državne, županijske i lokalne, nužnost bez obzira na stranačku pripadnost. Suradnju s aktualnom vlašću ocjenjujem kao korektnu. Međutim, držim da Vlada ne uviđa ozbiljnost problematike bespravne gradnje u Istri, a o čemu sam u nekoliko navrata upozoravao premijera. Tražimo spuštanje ovlasti građevinske inspekcije s državne na lokalnu i regionalnu razinu, kako bi bespravnu gradnju mogli zaustaviti u samom začetku. Također, držim da treba sankcionirati bespravne graditelje drakonskim kaznama, te bespravnu gradnju tretirati kao kaznenu, a ne prekršajnu odgovornost.
U čemu je tajna Istre što kao regija u mnogim segmentima toliko odskače od drugih dijelova Hrvatske?
Prije svega u vrijednim i radišnim Istrijankama i Istrijanima. Nadovezat ću se na ono što sam prije rekao, a to je da smo brend Istre pomno i dugoročno gradili. Uspjeh se ne događa preko noći, već se do njega dolazi postepeno, korak po korak. Mi u Istri smo još prije 20-30 godina imali viziju u kojem smjeru želimo ići, znali smo koje su naše prednosti i razvojni potencijali. Isto tako, znali smo da smo premali da bi konkurirali kvantitetom i zato smo se opredijelili za kvalitetu, bilo da govorimo o istarskom maslinovom ulju, našim vinima ili drugim poljoprivrednim proizvodima. Uz obalu, razvijali smo i ruralne krajeve, poticali razvoj OPG-ove i agroturizma i zato mi je posebno drago što sve više mladih ostaje na selu i bavi se poljoprivredom i stočarstvom. Danas nam predstoje daljnji iskoraci, u skladu s vremenima u kojima živimo jer uvijek ima mjesta za napredak, za novo i još bolje. To je i u fokusu mog rada kao župana: dodatno unapređenje kvalitete života svih građanki i građana Istre kroz brojne projekte i programe na području zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanja, gospodarstva, ekologije i energetike itd. Bit ćemo okrenuti pametnim, zelenim i inovativnim rješenjima, ali sve uz očuvanje i promicanje naših regionalnih posebnosti, našeg identiteta.
