Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: EPA

Ostale vijesti

IMA LI I HRVATA NA PUTINOVOM PLATNOM SPISKU?! Procurili dokumenti, Rusija je godinama financirala europsku ekstremnu desnicu

“U studenom prošle godine, tijekom Matteova radnog posjeta Moskvi, moj šef je dogovorio privatni sastanak s njim, unajmivši sobu na istom katu hotela Lotte kako bi spriječio zapadne medije da saznaju za sastanak.”

Ovo je napisao ruski državljanin Mihail Jakušev u dokumentu Microsoft Worda, koji je sam sebi poslao e-mailom 18. lipnja 2019. godine. Jakušev je direktor Cargrada, ruske organizacije koja sebe opisuje kao grupu kompanija čija je misija “oživljavanje veličina Ruskog Carstva”, piše New Lines Magazine.

Ovo “Matteo” se odnosilo na Mattea Salvinija, bivšeg potpredsjednika talijanske vlade i ministra unutarnjih poslova i aktualnog lidera Lege Nord, talijanske nacionalističke i antimigrantske stranke. Današnji senator u gornjem domu talijanskog parlamenta, Salvini je bio istaknuti obožavatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg je 2019. nazvao “trenutačno najboljim državnikom na svijetu”.

Dokumenti i digitalna korespondencija, koje je New Lines Magazin pribavio iz Dossier Centra sa sjedištem u Londonu, u suradnji s estonskim novinama Delfi, talijanskim časopisom l’Espresso, njemačkim novinama Süddeutsche Zeitung i njemačkom javnom televizijskom kućom Westdeutscher Rundfunk, nude dokumentarne dokaze o tome koliko se vodeća europska stranka poznata po svojoj rasističkoj i ksenofobičnoj politici oslanjala na financiranje i stratešku političku podršku trgovca utjecajem Kremlja.

“Pravoslavni oligarh”

Dok Moskva već mjesec dana vodi nezakoniti rat u Ukrajini, pokrenut pod slabašnim izgovorom “denacifikacije”, ove komunikacije pokazuju da je u potpunosti usklađena s mnoštvom ekstremno desničarskih političara i aktivista diljem Europe koji su daleko bliže definiciji fašizma nego ukrajinska vlada u Kijevu.

Jakuševljev šef i predsjednik grupe kompanija Cargrad je Konstantin Malofejev, ruski političar i poduzetnik, poznatiji kao “pravoslavni oligarh” zbog svoje manifestirane religioznosti. Malofejeva su sankcionirali EU i SAD zbog umiješanosti u rusku aneksiju Krima 2014. godine. Ukrajina ga je optužila za financiranje ilegalnih proruskih paravojnih skupina.

U dokumentu koji je sam sebi poslao, Jakušev je izrazio zabrinutost da se “situacija drastično pogoršala” i da se ne može “nastaviti razgovarati s Matteom”. Prema dokumentu, kontakt između Salvinija i Cargrada bio je Salvinijev savjetnik Gianluca Savoini, koji je “izgubio slobodan pristup svom šefu”.

Tajni pregovori talijanske desnice i Moskve

U veljači je talijanski časopis l’Espresso objavio istragu u kojoj je razotkrio Savoinijeve tajne pregovore u Moskvi s očitim ciljem dogovaranja milijunskih tajnih sredstava za Legu Nord uoči parlamentarnih izbora u EU 2019. godine.

Kao rezultat tog razotkrivanja, Jakuševljev dokument navodi da je Savoini bio “pod budnim okom talijanskih sigurnosnih službi”. Razmišljao je kako stupiti u kontakt sa Salvinijem, kojeg je uvijek nazivao njegovim imenom, “kako bi on odredio pouzdanu osobu koja će ih kontaktirati i s kojom se može komunicirati u Rusiji ili bilo gdje u Europi”.

U istom dokumentu opisan je plan održavanja konvencije u jesen 2019. u palači Konstantinovskij u Sankt-Peterburgu: čelnici novoosnovane frakcije Identitet i demokracija u Europskom parlamentu, koja ujedinjuje krajnje desne političke stranke, bit će pozvani na ovu konferenciju. Sastanak će popratiti međunarodni mediji. Konferencija se nikad nije dogodila.

U srpnju 2019., BuzzFeed News objavio je snimku Savoinijevih pregovora u Moskvi, eksplicitno navodeći planove za dobivanje nezakonitih ruskih sredstava za Legu Nord. Ubrzo nakon toga, talijanski tužitelji u Milanu otvorili su istragu protiv Savoinija, koja je još uvijek u tijeku.

Skrivali veze između europskih političara i Putinovog Rasputina

Cargrad i njegovi lideri u Moskvi nastavili su djelovati kao kontakti krajnje desnih stranaka u Rusiji. Poduzeli su tajne mjere kako bi sakrili veze između europskih političara i Aleksandra Dugina, ruskog filozofa i gurua euroazijstva i otvorenog, dugogodišnjeg zagovornika ruskog osvajanja Ukrajine poznatog i kao Putinovog Rasputina.

U nekim slučajevima, stranke ekstremne desnice tražile su savjet od osoba koje su nazivale svojim “ruskim prijateljima” kako bi spriječile antiruske prijedloge u Europskom parlamentu. Cargrad je također služio kao posrednik između stranaka i visokih ruskih političara.

Jedan plan koji je organizacija osmislila u ožujku 2021. predviđao je uspostavljanje mreže koja će biti poznata kao “Altintern”, vjerojatno po uzoru na nekadašnju Kominternu, skraćenicu od Komunističke internacionale, organa sa sjedištem u Moskvi koji je trebao regrutirati strance u poticanju boljševizma i inicirati državne udare u inozemstvu.

Među onima koji su se trebali pridružiti bili su i članovi pokreta Demokracija i identitet, koji ima 64 od 705 mjesta u Europskom parlamentu i sastoji se od članova Lege Nord i Nacionalnog skupa, ranije poznatog kao Nacionalna fronta, francuske reakcionarne i šovinističke stranke na čelu s Marine Le Pen.

Dobro dokumentirana veza Malofejeva i europske krajnje desnice

“Bez našeg aktivnog angažmana i opipljive potpore europskim konzervativnim strankama, njihova popularnost i utjecaj u Europi nastavit će slabiti”, stoji u internom dokumentu koji je izradio Jakušev i koji je kružio među dužnosnicima Cargrada.

U dokumentu se kao razlozi za “obnavljanje kontakata s euroskeptičnim strankama” navode kontinuirane restrikcije zbog covida-19, problemi s programima masovnog cijepljenja u Europi i zastoji u pokušajima dobivanja europskih dozvola za ruska cjepiva.

“Vjerujemo da u ovom trenutku još uvijek postoji mogućnost obnavljanja kontakata za sustavni rad s euroskepticima kako bi se suprotstavili politici sankcija Bruxellesa. Međutim, nastavak rada s njima zahtijeva bitno drugačiju razinu povjerljivosti u vezi s jačanjem protivljenja ruskom utjecaju od strane zapadnih obavještajnih službi”, stoji u tekstu Cargrada.

Veze Malofejeva i europske krajnje desnice dobro su dokumentirane i sežu godinama unatrag.

“Malofejev je izvršavao zadaće Kremlja, koje su uključivale miješanje u izbore u Poljskoj i Bosni i Hercegovini. Organizirao je skupove europskih ekstremnih desničara. Posredovao je u zajmu od 11 milijuna eura od ruskih banaka stranci Marine Le Pen”, kaže Kalev Stoicescu, istraživač ruskih poslova u Međunarodnom centru za obrambene studije, think tank organizaciji iz Tallinna u Estoniji.

“EU postaje oruđe radikalnih snaga koje bi željele provesti kulturalnu i vjersku transformaciju te anacionalnu izgradnju Europe”

Stoicescu je opisao Malofejeva kao oligarha, agenta Kremlja i fanatika “koji je pravoslavniji od patrijarha Ruske pravoslavne crkve”. Malofejev je otvoren u svom preziru prema LGBTQ pravima i surađivao je s anti-gay američkim kršćanskim skupinama.

Nije sasvim jasno je li se uopće ostvarila ambicija Cargrada da pokrene stvaranje paneuropske mreže ekstremno desnih stranaka. U srpnju 2021. godine, 16 desnih populističkih stranaka iz cijele EU potpisalo je deklaraciju kojom se kritizira integracija u EU. Proces je vodio Nacionalni skup.

“EU sve više postaje oruđe radikalnih snaga koje bi željele provesti kulturalnu i vjersku transformaciju i u konačnici anacionalnu izgradnju Europe, s ciljem stvaranja europske superdržave”, stoji u deklaraciji.

U deklaraciji se također ponovno potvrđuje “uvjerenje da je obitelj osnovna jedinica naših naroda. U vremenu kada se Europa suočava s ozbiljnom demografskom krizom s niskom stopom nataliteta i starenjem stanovništva, kreiranje politike u korist obitelji bi trebalo biti odgovor umjesto masovne imigracije”.

Mnogi tajni sastanci

Mnogi sastanci koje su ekstremno desničarske stranke dogovarale s Malofejevim ili drugim ruskim političkim faktorima organizirani su tajno. Na primjer, Savoini je dogovorio sastanak početkom 2016. godine. “Dana 28. siječnja održat će se veliki sastanak Lege Nord s Marine Le Pen, predsjednikom austrijske krajnje desne Slobodarske stranke Heinz-Christianom Stracheom i drugim strankama Europske grupe u Milanu.

Kao što smo rekli u prosincu, čak ćemo pozvati Jedinstvenu Rusiju i Aleksandra Dugina”, napisao je Savoini u e-mailu Cargradu upućenom Dariji Duginoj, Duginovoj kćeri. Događaj je trebao uključivati privatni ručak “s Matteom, nekim važnim članovima Lege Nord i našim ruskim prijateljima”.

Kad se datum događaja približio, Savoini je poslao još jedan e-mail, ovaj put samom Aleksandru Duginu. Pojasnio je da se Lega Nord našla na udaru međunarodnih medija koji su izvještavali o ruskom financiranju ove talijanske stranke.

“Znamo da to nije istina, ali moramo izbjeći službenu prisutnost Rusa 28. siječnja jer to može izazvati nove novinske članke i međunarodne kontroverze. Stranka nizozemskog ekstremno desnog političara Geerta Wildersa službeno je zatražila da ruski lideri ne budu na ovom javnom sastanku”, objasnio je Savoini.

U Moskvi bili i njemački neonacisti?

Savoini je također pitao Dugina hoće li Malofejev nazvati Le Pen kako bi se organizirao susret s njom u hotelu ujutro 29. siječnja, a ne javno.

U nekoliko e-mailova raspravlja se o tome da su se vodeći europski političari ekstremne desnice sastali s nekim pod pseudonimom “K”, vjerojatno Konstantinom Malofejevim, u hotelskoj sobi u Moskvi. U drugim slučajevima, Malofejevljevi podređeni organizirali su sastanke za svoje europske goste s ruskim političarima poput Konstantina Kosačeva, predsjednika Odbora za vanjske poslove Vijeća Ruske Federacije, odnosno njezina senata. Kosačev je također sankcioniran od strane SAD-a i EU.

Čini se da je Savoini u siječnju 2019. organizirao putovanje u Moskvu za njemačke zastupnike iz neonacističke stranke Alternative für Deutschland (AfD). “Gospodin K će vas i gospodina Björna Höckea čekati u svom uredu u Moskvi krajem siječnja, ako vam to odgovara”, stoji u jednom od njegovih mailova.

“Istog dana upoznat ću vas s Andrejem Klimovim, šefom vanjskih poslova Jedinstvene Rusije, Putinove stranke, a bit ćemo ugošćeni i u središnjem uredu stranke. Sastanak s gospodinom K bit će, naravno, privatan.”

Cargrad neizravno davao amandmane za različite prijedloge u Europskom parlamentu

Malofejevljeva mreža ne samo da je bila u stanju širiti prokremljovska mišljenja diljem europskog političkog krajolika, već je također davala amandmane za različite prijedloge koji će biti predstavljeni Europskom parlamentu ili nacionalnim zakonodavnim tijelima.

U ožujku 2015. godine, na primjer, Gabrielius Landsbergis, tada litavski zastupnik u Europskom parlamentu, a sada ministar vanjskih poslova Litve, pripremio je u Bruxellesu prijedlog kritike Rusije.

“Tekst je vrlo loš”, napisao je Claudio D’Amico, tadašnji šef vanjskih poslova Lege Nord, u e-mailu Alekseju Komovu, vođi ruskog ogranka Svjetskog kongresa obitelji (WCF), krovne organizacije raznih anti-LGBTQ grupa koju favorizira Salvini. Komov je govorio na jednoj od njezinih konferencija u talijanskom gradu Veroni 2019. Sponzori WCF-a su Malofejev i Vladimir Jakunin, još jedan ruski oligarh pod sankcijama SAD-a. Bivši šef Ruskih željeznica, državnog željezničkog monopola, Jakunjin je također bivši časnik KGB-a.

“Molimo vas, pošaljite nam što je prije moguće svoje amandmane”, napisao je D’Amico u e-mailu koji je dobio Dossier Center, a pregledao New Lines. “Što prije ćemo vam poslati naše preporuke o izmjenama i dopunama teksta”, odgovorio je Komov. Razmjena e-mailova također je poslana Savoiniju, koji je odgovorio: “Savršeno! Grazie, Aleksej! Pošaljite nam amandmane na tekst pa da napravimo nešto dobro za našu stvar.”

Kasnije u lipnju tri zastupnika Lege Nord u Europskom parlamentu, Lorenzo Fontana, Gianluca Buonanno i Mara Bizzotto, nazvala su prijedlog “rusofobičnim” i “samoubilačkim” i glasali protiv.

Godine 2017. Savoini je napisao Manuelu Ochsenreiteru, sada pokojnom AfD-ovu aktivistu i komentatoru u ruskim državnim medijima, da “naši ruski prijatelji žele potaknuti povratak sirijskih izbjeglica iz Europe natrag u Siriju”. Zamolio je Ochsenreitera da od AfD-a dobije više detalja o situaciji sa sirijskim izbjeglicama u Njemačkoj: “Nakon što saznamo te stvari, možemo organizirati operativni sastanak u Moskvi.”

Dokument usmjeren na austrijsko i talijansko zakonodavno tijelo

Još jedan dokument koji je vidio New Lines napisala je Jekaterina Minahina, zaposlenica Cargrada. Napisan je na ruskom u obliku akcijskog memoranduma i sastavljen 15. veljače 2016. godine. Usmjeren je na dva europska zakonodavna tijela – austrijsko i talijansko.

U prvom dijelu, “Rezoluciji o ukidanju antiruskih sankcija u austrijskom parlamentu”, Minahina kao potencijalnog govornika imenuje Johannesa Hübnera, tadašnjeg zastupnika Slobodarske stranke Austrije.

Ona dalje opisuje medijsku kampanju koja se temelji na tvrdnji da “proturuske sankcije nanose nepopravljivu štetu austrijskom gospodarstvu”. U onome što se čini kao svojevrsna naknada za uslugu, dokument je zaključio da bi trošak takvog pothvata bio oko 20.000 dolara, a u slučaju da ukidanje sankcija bude uspješno, dodatnih 15.000 dolara.

Iako ovom nacrtu nedostaje kontekst i dodatni detalji, njegova očita svrha došla je do izražaja mjesecima kasnije. U lipnju 2016. Hübner je u austrijskom parlamentu predstavio neovisni prijedlog za rezoluciju poznatu pod nazivom “Ukidanje sankcija Rusiji”.

“Ova politika Europske unije prema Rusiji nanijela je znatnu štetu gospodarstvu Republike Austrije”, rekao je Hübner u svom govoru. Njegov prijedlog je odbijen.

Talijanski prijedlog, koji je na sličan način pozivao na kampanju slanja poruka kojima bi se tvrdilo da sankcije Rusiji “nanose nepopravljivu štetu talijanskom gospodarstvu”, za govornika je imenovao senatora Paola Tosata. Procjena troškova ove akcije bila je pomalo zagonetna: “20.000 eura + 20.000 eura (doprinos)”, uz dodatnih 15.000 eura u slučaju uspješnog glasovanja. New Lines nije mogao utvrditi od koga je došao dodatni “doprinos”.

Salvini neočekivano posjetio poljski grad blizu Ukrajine

Prije nekoliko tjedana, 3. ožujka, Salvini je neočekivano posjetio Przemysl, poljski grad blizu ukrajinske granice, navodno zbog suosjećanja prema izbjeglicama koje bježe od ruskog rata. Wojciech Bakun, gradonačelnik Przemysla, koji je stajao pored bivšeg talijanskog ministra unutarnjih poslova, zahvalio je talijanskim humanitarnim organizacijama na pomoći prije nego što je ismijao Salvinija podigavši majicu koju je ovaj nosio u Moskvi s Putinovim licem i natpisom “Vojska Rusije”. Bakun je potom pozvao čelnika Lege Nord da otputuje na granicu “da vidi što je učinio njegov prijatelj Putin”.

New Lines je Cargradu poslao detaljan popis pitanja o ovoj istrazi. Nakon što je ovu publikaciju usporedio s Völkischer Beobachterom, novinama nacističke stranke, glasnogovornik televizijskog kanala Cargrada napisao je da je “bit zahtjeva aktiviranje informacija koje su dale obavještajne agencije SAD-a, Europske unije i Velike Britanije. Nisu dugo krili da pomažu ukrajinskoj strani. To znači da su oni izravno povezani sa smrću civilnog stanovništva Donbasa i ubojstvom ruskih vojnika”.

Glasnogovornik Cargrada je potom pozvao New Lines na sastanak u Moskvu.

Izvor: Index

Povezane vijesti

Vijesti

NIŠTA nije dalo naslutiti “da će se ovako nešto dogoditi”, rekli su danas na izvanrednoj konferenciji za novinare u povodu sinoćnjeg obračuna policije i...

Vijesti

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u petak da se “teško može” promijeniti izborni zakon u Bosni i Hercegovini prije izbora na...

Vijesti

JESTE li bili u situaciji da pričate s prijateljem o tome kako želite kupiti novu jaknu ili tenisice, a kasnije vam se na društvenim...

Top Tema

Iza bivše Miss Universe Natalije Price težak je period! Osim što se rastala od supruga Ivana i napustila političku karijeru rijetko se viđa u...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori