Connect with us

Upišite traženi pojam

foto FaH/ TZ Ivanić-Grada/ ua

Vijesti

Hrvatsko selo živi, ali bez brzih promjena dokad, pitaju se lokalni poduzetnici

Želimo li hrvatsko selo spasiti od izumiranja, promjene moraju biti brze i sveobuhvatne, kažu lokalni poduzetnici koji od EU-a očekuju poticanje infrastrukturnih projekata, digitalnu transformaciju i ekološke programe, obećanja sadržana u dugoročnoj viziji za ruralna područja koju je nedavno predstavila Europska komisija (EK).

Dok se neki vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pitaju hoće li demografski i stručno opustošeno hrvatsko selo uopće opstati, politčari su uvjereni u napredak uz pomoć europskih fondova.

Bivši ministar obrane i eurozastupnik Jozo Radoš smatra da su europske politike prema selu unatoč birokratiziranosti pozitivne, ali upozorava da slični pokušaji dosad nisu dali rezultate.

Izvršno tijelo Unije je 1. srpnja predstavilo dugoročnu viziju za ruralna područja sa ciljem da ona postanu snažnija, povezaniija, otpornija i prosperitetnija.

Seosko stanovništvo je diljem EU-a u prosjeku starije nego gradsko, a slaba povezanost, nerazvijena infrastruktura, nepostojanje raznolikih mogućnosti zapošljavanja i ograničena dostupnost usluga ta područja čini manje atraktivnima za život i rad mladima.

EK je tijekom 2020. provela javno savjetovanje o dugoročnoj viziji kada je više od 50 % ispitanika izjavilo je da je infrastruktura najhitnija potreba ruralnih područja, a 43% ih smatra da je to dostupnost osnovnih usluga i sadržaja kao što su opskrba vodom i električnom energijom te banke i poštanski uredi.

Zadržati ljude

Slavonac Tomislav Haršanji, vlasnik obrta Agro HAHA, kaže da marljivo radi na digitalizaciji poljoprivredne proizvodnje, ali su dosadašnje politike opustošile sela u svakom pogledu, i demografskom i stručnom.

“Ljudi koji su ostali nemaju povjerenja niti kapacitete provesti transformaciju. Osim što sudionici ruralnog prostora zaziru od novih tehnologija, ne raspolažu ni adekvatnom tehnološkom podrškom. Jednostavan primjer – kupim novi traktor, upali se lampica, a čak ni ovlašteni za rješavanje nemaju rješenje. A to je samo vrh sante leda“, rekao je Haršanji Hini.

Smatra da je strategija EU-a svakako važna, ali je ključna sprega lokalnih i regionalnih vlasti s istaknutim pojedincima iz realnog sektora. “Potrebno je spojiti birokraciju s ljudima na terenu, one s tipkovnicom s onima u blatu. No, psi laju, karavane prolaze. Ključno pitanje nije kako oživjeti selo, ono još uvijek živi. Pitanje je kome će ono i kakvo ostati“, ističe Haršanji.

Predsjednik Sabora Jandroković nedavno je u Splitu najavio da će se parlament posvetiti demografskom oporavku ruralnih područja. Istaknuo je da europske fondove treba “pametno kanalizirati“ i nada se da će se zajedničkim naporima lokalne razine, županije i nacionalne razine u toj namjeri uspjeti.

Goranin Mladen Stjepan Vitković, direktor Komunalnog poduzeća Čabranka, kaže da su za ruralna područja i bilo koji akcijski plan ključni ljudi. “Da bi ih se zadržalo, treba subvencionirati prijevoz, ukinuti cestarinu do najbližeg većeg grada, poticati obnovu nekretnina, staviti u funkciju zapuštena zemljišta, revitalizirati šume, pa čak i subvencionirati zimsku odjeću i obuću zbog otežanih uvjeta“.

On se mora nositi s problemom pitke vode, pa se zalaže za suvremene sustave odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda te zelenu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama.

Europski fondovi su izdašni, ali uvijek nešto nedostaje

Jedan vid poticanja sela je Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske koji je u razdoblju 2014.-2020. imao na raspolaganju 2,4 milijarde eura. Njime su definirane mjere s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće.

Mira Gardoš s obitelji je prije 11 godina preselila iz Trsta kako bi u istarskom seocetu Zrenj živjela u prirodi, a neplanirano se počela baviti kozarstvom. Uz pomoć sredstava iz nacionalnog programa širi svoje gospodarstvo i smatra da treba iskoristiti svaku pomoć koja se pruža.

“Mogućnosti su velike i šteta je što se ljudi ne usude prijaviti  na natječaje. Istina, nije lako, pogotovo je vrijeme pandemije pokazalo koliko se stvari mogu zakomplicirati, ali vrijedi truda“, uvjerena je ona.

Svoj OPG su vlastitim novcima odlučili razvijati Ana i Krsto Matulić s otoka Pašmana kako ne bi morali proizvoditi nešto samo radi projekta. “Ako dobijete novce iz fondova EU-a, morate unaprijed odrediti što ćete proizvoditi. Što ako se to ne prodaje?”, pitaju se.

Vitković, ujedno vlasnik izletišta OPG Stipko u selu Hrib na sjeveru Gorskog kotara, kaže da se za prijavu na natječaje traži previše papira, da je birokracija golema i neefikasna, a poljoprivrednici za nju nemaju vremena. Dodaje da mu je do sada za svaku prijavu nešto nedostajalo.

“Hrvatsko selo može se razvijati kroz EU projekte tako da umjesto vječitih kontrola na teren pošalju savjetnike, kako rade Slovenci, jer na licu mjesta treba uočiti potrebe stanovnika“, savjetuje on.

Jozo Radoš: Raniji pokušaji bez rezultata

Bivši eurozastupnik Radoš, koji se u mandatu zalagao za razvoj ruralnih sredina, rekao je za Hinu da što prije treba izjednačiti ili barem približiti uvjete života ruralnih i urbanih područja.

Uza sve mjere i sav novac na razini EU-a, proteklih se godina na selu povećala nezaposlenost. “Možda su pomogli da stanje ne bude još gore, ali ne više od toga”, ocijenio je Radoš.

Na pitanje imaju li europske politike smisla odgovara pozitivno, usprkos birokratiziranosti, složenosti i sporosti. No, efikasnost fondova ovisi o svakoj državi pojedinačno.

“Naši politički, medijski i kapaciteti civilnog društva nisu dovoljni za praćenje i utjecanje na te procese”, drži Radoš. “Ako loše planirate dobit ćete nešto što vam nije najvažnije. Štedite za hladnjak, a onda taj novac date kao polog za kupnju stroja za pranje rublja koji je još nov i dobro radi“.

Izvor: Hina

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori