Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Politika

HRVATSKI JEZIK SE VRAĆA KUĆI: Fuchs ispravlja skandaloznu odluku bivše ministrice Blaženke Divjak

Sigurno nećemo uvoditi obvezne ispite za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u HTV-ovoj emisiji “Ima li što novo?”. Istaknuo je da je sada nekim srednjim školama ostavljeno da same odluče trebaju li provesti prijamne ispite. Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, potvrdio je da se iduće školske godine esej vraća kao uvjet prolaznosti na maturi iz hrvatskog jezika.

U provedenoj anketi, učenici i učitelji su ovu školsku godinu ocijenili četvorkom.

Ovo je dobro odrađena školska godina, kazao je Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja te dodao da su hrvatski učenici u prošloj školskoj godini, za vrijeme pandemije, proveli najmanje tjedana i sati na on-line nastavi. Na prvom su mjestu ispred svih ostalih država. 

– U konačnici se i potvrdilo ono što smo kazali da ćemo na specifičan način upravljati sa školom i školskom godinom za vrijeme COVID krize. Dobro je prošlo. Rezultati su jako dobri u datim okolnostima kad se uzme u obzir provedeno vrijeme u školama i na on-line nastavi, dodao je. 

Esej se 2023. vraća kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika

Vinko Filipović
, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja istaknuo je da su lani spoznali da je ukidanje praga na eseju kao uvjeta prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika bilo loše i zahvaljujući Ministarstvu i strukovnim institucijama i fakultetima donesena je odluka da se esej vrati od iduće školske godine kao uvjet prolaznosti. Mislim da ćemo tako ispraviti lošu odluku bivše administracije, kazao je te je tako kritizirao bivšu ministricu Blaženku Divjak.

Govoreći o ispitu iz Politike i gospodarstva kazao je da je on ponešto drugačiji. Želimo kod naših mladih ljudi stvoriti i političku i ekonomsku pismenost, a i praćenje društvenih procesa, prije svega, fokus na civilno društvo. Sva istraživanja pokazuju da nam učenici nisu baš dobro politički educirani, dodao je. 

O neograničenim mandatima školskih ravnatelja govorila je Antonija Mirosavljević, predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola. Kaže da nije toliko problem u mandatima, već ravnatelji žele radni status na neodređeno radno vrijeme.

Napravljeni su veliki iskoraci u digitalizaciji u sustavu obrazovanja, tvrdi Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a. U vrijeme pandemije neki učenici, u nekim područjima, internetom nisu bili pokriveni, kazala je urednica i voditeljica emisije Sunčica Findak. Puljiz je pak rekao da su sve škole u Hrvatskoj pokrivene internetom. Provest će se i dodatna ulaganja u smislu opremanja laptopima i pametnim pločama. Na onim područjima gdje internet nije zadovoljavajući, a riječ je o malim postocima, borimo se da uvedemo nova tehnička rješenja, izjavio je. 

Ivana Kovač, profesorica engleskog i njemačkog jezika OŠ Tin Ujević u Osijeku, osvrnula se na provedenu anketu i ocijenila kako bi učiteljima ipak dala peticu budući da su balansirali između on-line i nastave u školama te je spomenula i druge izazove s kojima su se suočavali. Smatra da bi ukidanje općeg uspjeha bilo vrlo bitno jer ne bi više, kako kaže, bilo pritisaka roditelja na učitelje za zaključne ocjene u školama.

Ministar Fuchs napomenuo je da eksperimentalni ispiti nisu bili obračunavanje s odlikašima. 

– Kompletno vanjsko vrednovanje sustava, po onome kako je zamišljeno bit će 2024. godine. Ove godine to je bilo u 80 škola i bila su tri ispita, a iduće godine bit će još tri ispita više. Nakon toga to treba provesti i u sedmim i petim razredima. Tek nakon toga možemo govoriti o stvarnom objektivnom vrednovanju osnovnog školstva RH. Tada ćemo vidjeti prave razlike. Mislim da će se sustav sam po određenim kriterijima na neki način izbalansirati, dodao je.

Fuchs: Za sada nema obveznih prijemnih ispita za upis u srednje škole

Na pitanje jesu li nacionalni ispiti ustvari mala matura, odnosno hoće li biti obveznih prijemnih ispita za srednje škole ministar je rekao da se za donošenje takve odluke moraju u obzir uzimati mnogi čimbenici.   

– Prvo treba snimiti stanje na temelju činjenica, a ne dojma. Ove godine je 1.000 maturanata manje nego lani. Nema opasnosti da netko ostane neupisan. Srednjim školama smo ostavili da same odluče trebaju li se provesti ispiti za upis, kazao je. 

Na ponovni upit radi li se o pripremi za uvođenjem obveznih prijemnih ispita za upis u srednje škole, ministar tvrdi da trenutačno to nije slučaj. 

– Radi se o uvidu u postojeće stanje. Sigurno nećemo uvoditi obvezne ispite za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine, istaknuo je.

Od 2007. u Hrvatskoj nije bilo standardiziranog vanjskog vrednovanja 

Filipović je precizirao da su nacionalni ispiti napravljeni kao jedan standardizirani oblik vanjskog vrednovanja u 81 školi sa 4.132 učenika. Kazao je i da u Hrvatskoj od 2007. nije bilo standardiziranog vanjskog vrednovanja.

– Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema u završnom ciklusu osnovnog obrazovanja vanjsko vrednovanje. Mi smo do sada govorili o hiperinflaciji kao statističkom pokazatelju, ali više na razini impresije. Znamo da je ocjena uvijek rezultat i subjektivnog i objektivnog kriterija ocjenjivanja učitelja, a standardizirani nacionalni ispiti eliminirali su svaki subjektivni pristup. Izradili su ih najbolji stručnjaci iz prakse iz škola, recenzije i sve ostalo što su prošli, istaknuo je.

Odgovarajući zašto neke škole imaju prijemni ispit, a neke nemaju, ministar Fuchs kazao je da se to provodi zbog pritiska na neke škole. 

Kovač je potvrdila kako očekuje da će se za loše rezultate učenika u osmim razredima na nacionalnim ispitima okriviti učitelje. 

– U svakoj krizi obično je kriv učitelj. Oni koji kreiraju nacionalne ispite ipak bi trebali surađivati s učiteljima, izjavila je i objasnila na temelju kojih kriterija ona ocjenjuje učenike te da istodobno ne zna što nacionalni ispit provjerava. U tom kontekstu smatra da rezultati nacionalnih ispita nisu pokazatelj objektivnog stanja na terenu, budući da učitelji nisu pripremali učenike za takve ispite i da nisu surađivali u samome procesu.

Fuchs: Svrha ispita je provjera stečenog znanja na jednak način među svima

Ministar Fuchs je uzvratio da princip, pristup i svrha samog ispita je drugačija.

– Nije da učitelji ciljano priprema učenike za polaganje nekakvog ispita da bi oni potom zadovoljili nekakvu ocjenu ili nešto opravdali, nego upravo provjera stečenog znanja na jednak način među svima, dodaje.

Filipović je pak kazao da su ispite radili praktičari iz osnovnih škola te da se i kolegica Kovač mogla na to javiti budući da je postojao javni poziv.

– Što se tiče priprema, upravo smo apelirali prema ravnateljima osnovnih škola i učiteljima da se učenici posebno ne pripremaju, već smo željeli imati snimku stanja iz redovite nastave i dodatnih oblika. Dodatna priprema, kaže, stvara dodatnu psihozu koja nije dobra.

Devetogodišnje osnovno obrazovanje

Devetogodišnjim osnovnim obrazovanjem želi se postići da sva djeca budu u dječjim vrtićima, odnosno da predškolski odgoj bude zastupljen na onoj razini da stvarno bude predškola, odnosno uvjetno “nulti razred”, kazao je ministar. 

– Dakle, ne vrtić u kojem se ne priprema na određeni način, već da je ta godina pred školu stvarno godina s određenim kurikulom i s obavezom da sva djeca od četvrte godine moraju pohađati vrtić te da u tome rade kvalificirani kadrovi koji za to moraju proći određene edukacije, izjavio je ministar Fuchs. Istaknuo je i da taj rad sa sadašnjih 150 do 250 sati treba povećati na 550 do 700 sati.

– Sva istraživanja idu u smjeru da djeca koja su bila u dječjim vrtićima kasnije postižu bolje rezultate i da nije tolika uvjetovanost socijalnim standardima. Zbog toga smo pokrenuli i koncept izgradnje dječjih vrtića. Za obuhvat 90% djece u vrtićima računa se da će to biti gotovo do 2027. godine. Cilj EU-a je obuhvat djece od 96% do 2030. godine. Za to su osigurana financijska sredstva, kazao je. Natječaj za prvih 200 do 250 vrtića otvoren je do 4. srpnja.

Ovo je prvi puta da radimo obrazovnu reformu od predškole, ili od dječjeg vrtića, pa do sveučilišta s osiguranih, u ovome trenutku 7,5 mlrd. kuna, istaknuo je ministar Fuchs.

Ravnateljica OŠ Središće Violeta Vragotuk podupire devetogodišnje školovanje. Često se događa, kaže, da je predškola obavezna “samo na papiru” i nema nekih sankcija za roditelje ako njihovo dijete to ne pohađa.

Mirosavljević je potvrdila da je “nulti razred”, predškola dobra ideja. Istaknula je da se i na testiranju djece za upis u školu jasno vidi razlika između onih koji su pohađali vrtić i predškolu od onih koji to nisu. Ministar Fuchs napominje da će predškola biti obavezna, ali prije toga se treba stvoriti infrastruktura da se to može i ostvariti.

Promjene u državnoj maturi

Esej se ponovno vraća kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika, osim toga hrvatski jezik na maturi neće više imati višu i nižu razinu. Radi li se o nekoj novoj maturi, upitala je voditeljica Sunčica Findak. 

Ministar Fuchs kazao je da se promjene zbivaju na bolje. U odnosu na ranije Vlade i potrese koji su se događali u smislu utjecaja na državnu maturu i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u obrazovanju, mi smo zakonski i u ostalom pogledu dali apsolutnu autonomiju tom centru da provodi i državnu maturu i nacionalne ispite, kazao je Fuchs. 

Državna matura se unaprjeđuje, nakon 13 godina puno smo toga naučili, kaže Filipović. Promijenjena je struktura ispita. Prilagodili smo je novim kurikulumima. 

– Imat ćemo jedinstvenu razinu. Prestali su svi razlozi koji su 2008. godine bili opravdani. Niz država EU-a iz materinskog jezika nema dvije razine. Imali smo probne ispite. Učenici znaju što ih čeka 2023. godine i to ne samo za hrvatski jezik, već i za niz drugih predmeta, kazao je. 

Informatizacija sustava

Cjelokupna vertikala obrazovanja pokrivena je projektom e-upisi. Nastavljaju se i u idućem programskom razdoblju, rekao je Puljiz i dodao da će biti i za osnovne i srednje škole. Tu su i vrtići, učenički domovi, a unapređuje se i sustav što se tiče državne mature, kao i dio koji se odnosi na upise na fakultete. U idućoj školskoj godini završava se i projekt e-škole koji obuhvaća sve osnovne i srednje škole. Učionice će biti moderne, opremljene s laptopima, pametnim pločama. Sve škole su pokrivene mrežnom infrastrukturom s jamstvenim rokom od 10 godina, kazao je među ostalim ravnatelj CARNET-a.

Povezane vijesti

Politika

Grmoja odlučno prokazuje ‘fantomske birače’ ali zaboravlja na optužbe bivšeg istaknutog člana Mosta kako su i oni ”dovodili svoje nelegalne birače iz susjedne države...

Politika

Nacional otkriva zašto tajnik udruge Autoklub Blato Ivan Milat optužuje osobe vrlo bliske predsjedniku Kluba zastupnika HDZ-a Branku Bačiću i predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću, da...

Politika

Iako se trebalo održati prije dva tjedna, saborsko aktualno prijepodne zbog toga što je premijer Andrej Plenković bio zaražen koronavirusom, održava se danas jer...

Politika

U Središnjici HDZ-a održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog odbora “Zajednica poduzetnika i obrtnika HDZ“. Članice i članovi ZPO-a iskazali su punu potporu Vladi i...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori