Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: Zeljko Lukunic/Pixsell

Ostale vijesti

Hrvatska ima 513.140 branitelja, a od 2018. godine i 5497 novih ratnih invalida

Republika Hrvatska, prema službenim podacima, ima ukupno 513.140 branitelja, što znači da smo ozbiljno prešli brojku od pola milijuna. Živih je, kao što smo nekidan već objavili, 426.345.

Do prosinca 2017. godine i stupanja na snagu aktualnog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, Hrvatska je imala 505.935 branitelja, živih je bilo 441.257, poručuju iz Ministarstva hrvatskih branitelja što, drugim riječima, znači da “broj živih hrvatskih branitelja kontinuirano opada” dok ukupan broj i dalje raste.

Rast broja branitelja i ratnih invalida – jedno od većih čuda Plenkovićeve vlasti

To jest jedno od većih čuda vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića, njegove parlamentarne većine i, dakako, nekoliko ministarstava pod vodstvom vjernih mu suradnika: Ministarstva obrane na čelu s Marijem Banožićem, Ministarstva unutarnjih poslova predvođenog Davorom Božinovićem te, dakako, Ministarstva hrvatskih branitelja s pripadajućim ministrom i potpredsjednikom vlade Tomom Medvedom.

Čudima nije kraj. Ravno 26 godina nakon rata raste i broj hrvatskih ratnih vojnih invalida. Do 1. siječnja bilo ih je 56.353. Od tada pa do 7. prosinca status hrvatskog ratnog invalida dobilo je 5497 branitelja što nas jednostavnom matematikom dovodi do broja 61.850. No, kako ih je, u međuvremenu, preminulo oko 3200, trenutno imamo 58.674 živa hrvatska ratna vojna invalida. Više nego prvog dana 2018. godine. Odnosno, od 1. siječnja 2018. godine više smo HRVI-a dobili nego izgubili.

Rat je, podsjećamo, završio 1995. godine. Sad je, valja i na to podsjetiti, 2021. godina. Na izmaku.

“Iako je Zakonom iz 2017. otvoren rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida te unatoč novoupisanim hrvatskim braniteljima kojima je nakon dugo vremena omogućeno reguliranje ovog statusa, koje je od 2009. bilo obustavljeno, broj živih hrvatskih branitelja kontinuirano opada”, poručili su iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Ministarstvo nam je poručilo i da se dio novoostvarenih statusa “odnosi i na postupke koji su započeti prije 2009. godine te su nakon dugotrajnih sudskih postupaka u ovom razdoblju pravomoćno okončani”. Zasad nemamo točan podatak koliko se ljudi tek 2017. godine, nakon što je Plenkovićeva većina u saboru izglasala aktualni zakon, sjetilo da je bilo u ratu ili da ima invaliditet, a koliko je na taj status čekalo donedavno zbog maligne sinergije tromosti pravosuđa i birokracije.

Nedavno smo pisali o rastu broja branitelja od ožujka prošle godine.

Od početka pandemije Hrvatska dobila 3324 nova branitelja. To je više od pet dnevno

Pandemijska brigada broji 3324 čovjeka, što znači da nam je tijekom globalne borbe protiv opakog virusa broj pripadnika vojske u davno završenom ratu svakodnevno rastao za više od petero. Dnevni porast postaje i veći oduzmemo li državne praznike i blagdane te vikende.

Zakon jamči braniteljima brojna prava

U tekstu o pandemijskoj brigadi podsjetili smo na zakonom zajamčena braniteljska prava

U članku 18. Zakona o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata piše: “Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim ovim Zakonom mogu ostvariti sljedeća prava:

obvezno zdravstveno osiguranje – status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, prava izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, pravo na oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvena zaštita izvan standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja;

prava iz mirovinskog osiguranja – pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu, pravo na invalidsku mirovinu,. prava na temelju preostale radne sposobnosti, pravo na obiteljsku mirovinu, pravo na najnižu mirovinu i pravo na staž osiguranja ili posebni staž; prava na osnovi oštećenja organizma – osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, usluge osobe za pružanje njege i pomoći, pravo na prilagođeni osobni automobili i pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila;

prava na osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji – obiteljska invalidnina, povećana obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, novčana naknada u iznosu povećane obiteljske invalidnine, novčana naknada u iznosu uvećane obiteljske invalidnine, novčana naknada u iznosu obiteljske mirovine i obiteljska invalidnina nakon smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.”

Branitelji imaju prava na stambeno zbrinjavanje i prednost kod zapošljavanja

Nadalje, prema istom članku imaju i sljedeća prava:

“pravo na stambeno zbrinjavanje, prava u svezi s radom – pravo na prednost pri zapošljavanju, prava zaposlenih i fiskalna olakšica za zapošljavanje;

ostala prava – naknada za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, doplatak za pripomoć u kući, jednokratna novčana pomoć, pravo na doplatak za djecu, pravo na besplatni topli obrok, pravo na potporu za obrazovanje, pravo na besplatne udžbenike, prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove, prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi, pravo na psihosocijalnu pomoć, pravo na pravnu pomoć,

pravo na dodjelu udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, pravo na ustupanje dionica, prednost pri zakupu poslovnog prostora, pravo na putne troškove, oslobođenje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednoga zemljišta, oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata, osiguravanje grobnog mjesta, troškova ukopa uz odavanje vojne počasti i održavanje grobnih mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ostale potpore.”

I novi ratni vojni invalidi imat će zakonom zajamčena prava

Dakako, imaju i pravo na korištenje veteranskih centara i drugih javnih ustanova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji.

Isti zakon normira i prava invalida. Razvrstava ih u nekoliko skupina, prema stupnju oštećenja organizma i jamči im osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, pravo na posebni doplatak, pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći, pravo na prilagođeni osobni automobil, pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila… Nitko, jasno, ne spori angažman države u zaštiti invalida, dapače, bilo bi ga poželjno u što većem opsegu proširiti na sve kategorije osoba s invaliditetom i učiniti im život što praktičnijim. Na njihova prava podsjećamo u kontekstu priče o novim hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Konačno, zakon daje određena prava i djeci hrvatskih branitelja.

MORH nam je nedavno otkrio kako se “u postupku rješavanja statusa hrvatskog branitelja ukupno nalazi 4356 zahtjeva”, dok MUP rješava “641 zahtjev za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata”.

Bivši ministar branitelja Predrag Fred Matić veli da je u cijelom njegovu mandatu u SDP-ovoj vladi, od Božića 2011. do veljače 2016. godine Hrvatska dobila dvoje novih branitelja koji “iz objektivnih razloga ranije nisu bili upisani u evidenciju”.

“Sve što sam o tome govorio ostvaruje se. HDZ kao istinski sljednik Saveza komunista, ostvaruje koncept ‘svi smo mi armija’. Ja sam rekao da će za koju godinu biti izuzeci oni koji nisu branitelji. Za razliku od SDP-a, HDZ se uvijek znao odužiti svojim biračima i podupirateljima na razne načine. Uhljebljivanjem u firme, statusima branitelja, vojnim mirovinama… sve za vlast. Uz trenutno slabu oporbu, HDZ ostvaruje onu Plenkovićevu ‘mogu kako hoću'”, veli Matić.

Izvor: Index

Povezane vijesti

Politika

Još je malo prerano da bi se znalo kakav je odaziv na štrajk, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u emisiji...

Vijesti

Helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Mi-171 Sh temeljem naredbe potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Ivana Anušića bit će upućen danas, 18. ožujka 2025. u...

Politika

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se u Tivtu u Crnoj Gori s predstavnicima tamošnjih Hrvata, te istaknuo da će hrvatska Vlada nastaviti...

Politika

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se u petak s izaslanstvom Paneuropske unije. Na sastanku su sudjelovali član predsjedništva Međunarodne paneuropske...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori