Connect with us

Upišite traženi pojam

HINA

Politika

HDZ-ovac objasnio zašto je došlo do eksplozije na Jakuševcu: Kriv je Tomašević

Kako prenosi Teleskop u manje od mjesec dana – novi odron na zagrebačkom odlagalištu otpada u Jakuševcu. Tri osobe su ozlijeđene, jedna teže. Gradonačelnik Tomislav Tomašević zatvorio je Jakuševec i traži hitan sastanak s Vladom. Premijer Andrej Plenković mu odgovara: Kako smo došli do toga da je Vlada odgovorna? Ali i dodaje da će Vlada rado pomoći Zagrebu. 

Tko je zaista odgovoran za događaje na Jakuševcu? Ima li onečišćenja zraka? Kamo će se sada odvoziti smeće? Tome je bila posvećena večerašnja HTV-ova emisija Otvoreno.

– Što se tiče same ove situacije, i nakon prošlog odrona, pa i sada, nadležne inspekcije utvrđuju što se točno dogodilo i treba donijeti plan sanacije, koji je projekt. Dakle, projektant, nadzor i izvođač radova, to su privatne firme koje dugi niz godina upravljaju Jakuševcem, trebaju donijeti plan sanacije, rekla je Marina Ivandić (Možemo!). Rekla je da su napravljena dodatna mjerenja kvalitete zraka na samoj lokaciji, koja nisu pokazala prekoračenja, ali da je jasno da se osjeća neugodan miris, koji se osjeća i u nekim drugim prigodama,javlja HRT.

– Zbog toga smo također, naravno, obavezni sanirati Jakuševec, rekla je Ivandić.

– U tome nam doista treba suradnja i Vlade RH, odnosno države, budući da država svojim okvirom, i planom gospodarenja otpadom i strategijom gospodarenja otpadom, zapravo predviđa tu infrastrukturu s jedne strane. S druge strane, preko države dolazi i to europsko financiranje bez kojega je nemoguće napraviti takvu infrastrukturu, dodala je. Na pitanje je li se odron od prije tri tjedna sanirao, Ivandić je rekla da su i za taj odron u postupku dodatne analize.

– Plan sanacije je projekt i njega treba izraditi kao projekt i donijeti nadležni stručni projektant na temelju analiza i izvida koje utvrde državna nadležna tijela. To je još uvijek u postupku, rekla je Ivandić.

Naglasila je da privatne firme upravljaju odlagalištem Jakuševec te da se na tim plohama gradi još od 2017.

– To je jedan dugi niz godina gdje upravo privatni upravljači upravljaju gradilištem, jer je to gradilište, i sukladno tome treba utvrditi odgovornost svih tamo nadležnih, pa vidjeti i je li Grad u nekom dijelu pogriješio.

Branko Kolarić (SDP) naglasio je važnost sigurnosti radnika Čistoće na prvom mjestu.

– Ne smije se dogoditi treći odron, a da tamo radnici budu prisutni, poručio je.

Na drugom mjestu istaknuo je sigurnost i zdravlje građana. Što se tiče mjerenja kvalitete zraka, Kolarić je rekao da nema prekoračenja koje bi ugrožavalo zdravlje građana.

– Ovaj smrad ne ugrožava zdravlje, ugrožava kvalitetu života, dodao je.

Ivica Lovrić (nezavisni), nekadašnji bliski suradnik pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, izrazio je žaljenje što u emisiju nije došao Tomašević, na što je urednik i voditelj Damir Smrtić istaknuo da je gradonačelnik gostovao u večerašnjem Dnevniku.

Rekao je da je Tomašević primijenio neke protuzakonite i nestručne metode zbrinjavanja otpada na Jakuševcu.

U emisiji Otvoreno razgovaralo se o ekspolziji na Jakuševcu

– Na jakuševečko brdo odvaja tisuće tona biootpada i tisuće tona mljevenog glomaznog otpada. Znači, umjesto da se mljeveni glomazni otpad usitni pa da se možda koristi kao pogonsko gorivo u nekoj cementari, kako se to inače radi u razvijenom svijetu, on ga usitnjava u prašinu i znamo da ta prašina i taj biootpad kao takav ne može tvoriti brdo, rekao je Lovrić.

Dodao je da je Tomašević trebao podnijeti ostavku te da se problem Jakuševca neće riješiti dok je on na čelu grada.

Lovrić je rekao i da su upozoravali i Državni inspektorat, koji, kako je naveo, nije poduzeo sve zakonske radnje koje je dužan i ovlašten poduzeti.

Ivandić je rekla da biootpada na Jakuševcu vjerojatno nikad nije bilo manje.

– Povećali smo u svom mandatu drastično razdvajanje biootpada i doista možemo stajati iza toga da se on ne odlaže na Jakuševcu, rekla je Ivandić.

Dodala je da je obaveza razdvajanja biootpada uvedena još 2019., kad se to događalo drastično manje nego sada.

– Međutim, ta je ploha aktivna još i godinama prije toga, tako da mislim da cijela ova špekulacija oko toga da je biootpad sada u našem mandatu uzrokovao odrone doista nema baš puno veze s logikom, rekla je Ivandić.

Radnik pred mirovinom ostao bez ruke

Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima, rekao je pak Mislav Herman (HDZ).

– Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima zato što gradonačelnik ne želi konzumirati ugovore koje ima s privatnim oporabiteljima otpada u Zagrebu. Kao rješenje za zbrinjavanje biootpada u Zagrebu on nalazi malu kompostanu koja je dostatna samo za potrebe Zrinjevca, rekao je Herman.

Kada kapaciteti te kompostane premaše potrebe, a to se dogodi vrlo brzo, onda se pod krinkom onečišćenoga biootpada biootpad odlaže tamo gdje se ne bi smio odlagati, a to je Jakuševec, dodao je.

– Biootpad u svome sastavu ima otprilike 80 posto vode i jasno vam je da, kad se pomiješa s miješanim komunalnim otpadom, narušava njegovu strukturu i zbog toga dolazi do odrona, rekao je Herman.

Rekao je i kako je sanacija obećana do kraja godine, da smo sada već u Adventu, a da od sanacije nismo vidjeli ni “s”.

Herman je rekao i da su u načelu protiv Resnika kao lokacije za zbrinjavanje otpada, što je lokacija koju gradska uprava smatra najboljom.

– Potrebno je iznaći nekakvu drugu, zamjensku lokaciju, smatra Herman.

Herman je među ostalim rekao da je u ovom odronu radnik pred mirovinom ostao bez ruke.

Rekao je i da Tomašević zaboravlja kako je odgovornost za zbrinjavanje otpada na jedinicama lokalne samouprave, te da je država Gradu Zagrebu do sada za zbrinjavanje otpada osigurala 26 milijuna eura.

– Država itekako pomaže, ali Grad Zagreb sa svoje strane jednostavno zbog neznanja i nesposobnosti ne čini, nažalost, ništa, dodao je Herman.

vandić je reagirala rekavši da su centri za gospodarenje otpadom također u domeni nacionalne politike.

Podsjetila je da su Herman osobno i zagrebački HDZ glasali za zagrebački plan gospodarenja otpadom 2018., koji je također spominjao lokaciju u Resniku, kao i 2017. za izmjene i dopune Prostornog plana koji je također definirao tu lokaciju.

Herman je među ostalim rekao da je zagrebački HDZ bio protiv kompostane u Brezovici te da su iz prostornog plana pokušali maknuti, što nikada na kraju nije realizirano, postrojenje za termičku obradu otpada u Resniku.

“Energana je sigurna”

Kolarić je rekao da se kao društvo moramo odgovorno ponašati prema proizvodnji otpada.

– 30 godina nismo napravili gotovo ništa. Mi u Hrvatskoj imamo dva i pol mjesta gdje se stvarno zbrinjava otpad, rekao je.

– Građani moraju jasno znati da je energana i sve što se napravi sigurno, da to ne ugrožava njihovo zdravlje, i ja sam rekao da, kad se energana dobro napravi, nemam ništa protiv da živim kraj nje, dodao je.

– Zagreb mora rješavati svoj otpad, mora naći mjesto gdje će se to napraviti, rekao je Kolarić, dodajući da SDP podržava Resnik kao lokaciju te da je to najadekvatnije mjesto.

Herman je rekao nije problem samo ono što s Jakuševca ide u zrak, već i ono što ide u zemlju.

– Pod broj jedan, postoji realna opasnost od eksplozije, koja je vrlo vjerojatno danas i nastupila, i pod broj dva, postoji realna opasnost od oštećenja zaštitnih folija koje se nalaze u podnožju samoga postrojenja i prodora različitih štetnih tvari u vode, odnosno vodu koju pijemo i vi i ja, rekao je Herman.

Predsjednik zagrebačkog HDZ-a stao je na stranu Lovrića, na što je Ivandić rekla da su pet godina zajedno bili na vlasti.

Herman je među ostalim poručio da traže ostavku svih onih koji su odgovorni za sadašnju situaciju u Zagrebu.

Izvor: Teleskop

Povezane vijesti

Politika

Još je malo prerano da bi se znalo kakav je odaziv na štrajk, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u emisiji...

Vijesti

Helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Mi-171 Sh temeljem naredbe potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Ivana Anušića bit će upućen danas, 18. ožujka 2025. u...

Vijesti

Hrvatske tvrtke prepoznale su potrebu za zajedničkim nastupom na tržištu GCC, gdje gospodarski rast iznosi 4% u usporedbi s 2% u EU. Iako imamo...

Politika

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se u Tivtu u Crnoj Gori s predstavnicima tamošnjih Hrvata, te istaknuo da će hrvatska Vlada nastaviti...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori