Francuska policija zabranila je sva okupljanja na dva protestna žarišta preko puta parlamenta u Parizu, navodeći “ozbiljne rizike od narušavanja javnog reda” u saopštenju objavljenom u subotu.
“ Javna saobraćajnica na Place de la Concorde i okolini” i područje oko Elizejskih polja proglašeni su zabranjeni nakon dvije noći intenzivnih javnih protesta protiv duboko nepopularne odluke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da uvede neoliberalne penzione reforme bez odobrenja parlamenta.
Policija je saopštila da je 61 demonstrant uhapšen u zabranjenim zonama u petak nakon što su gađali flašama i vatrometom na teško oklopne policajce, koji su stigli da rasteraju više hiljada ljudi. Policija je odgovorila suzavcem. Još 36 uhapšeno je u Lionu nakon što su demonstranti navodno pokušali provaliti i zapaliti gradsku vijećnicu.
Reforma podiže starosnu granicu za odlazak u penziju za dvije godine, sa 62 na 64, do 2030. godine i zahtijeva od radnika da doprinose sistemu 43 godine prije nego što mogu dobiti punu penziju. Makron je tvrdio da je ta mjera bila neophodna kako bi se izbjeglo da zemlja sklizne u nepovratnu dužničku spiralu. Međutim, dvije trećine francuskih glasača protivi se tom potezu, a opozicioni političari tvrde da postoje i drugi načini za premošćivanje fiskalnog jaza, kao što je povećanje poreza za bogate.
Iako je duboko nepopularna mjera prošla u Senatu ranije ove sedmice, Macron ju je nakon toga probio kroz Narodnu skupštinu bez glasanja koristeći član 49.3 francuskog ustava, koji kaže da se zakon može usvojiti sve dok vladu ne osuđuje većina poslanika. Bilo je “previše neizvjesnosti” da bi se to ostavilo na glasanju, rekao je.
Sindikati su odgovorili pozivanjem na vikend protesta i dan štrajka sljedećeg četvrtka, osudivši Macronove postupke kao “potpuno poricanje demokratije”.
Opozicioni poslanici i ljevice i desnice podnijeli su u petak zahtjeve za izglasavanje nepovjerenja, o kojima će se vjerovatno raspravljati u ponedjeljak, rekli su izvori za AFP. Međutim, za to bi bila potrebna podrška polovine opozicionih republikanaca kako bi se srušila vlada, što je malo vjerovatno, izvještavaju francuski mediji.
Višemjesečni štrajkovi i protesti prethodili su usvajanju reforme, što je odjek pokreta Žutih prsluka u Francuskoj prije Covida, pobune koja je također bila usmjerena na Macronove kontroverzne neoliberalne prijedloge štednje.
