Connect with us

Upišite traženi pojam

Milorad Dodik i Zoran Milanović

Politika

Episkop Jovan kritizirao preuveličavanje broja žrtava Jasenovca. Dodik: Uvrijeđen sam

ČELNIK bosanskih Srba Milorad Dodik neugodno se iznenadio kritikama Srpske pravoslavne crkve na njegove uporne izjave da je u logoru Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno najmanje pola milijuna Srba.

Pošto su mediji jučer prenijeli raniju snimku episkopa pakračko-slavonskog Jovana Ćulibrka koji na tribini Srpskog privrednog društva “Privrednik” upozorava na opasni povijesni revizionizam za kojim sada posežu u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj napuhujući broj jasenovačkih žrtava kako se to nekad činilo uoči ratova u bivšoj Jugoslaviji, Dodik je izjavio da je tim optužbama potpuno zatečen i uvrijeđen.

Povjesničari procjenjuju da je ukupan broj žrtava između 90 i 100 tisuća

“Odlučno odbacujem bilo kakvu mogućnost da je državni projekat Srbije i Republike Srpske da se uveća broj žrtava u Јasenovcu. O zločinu u Јasenovcu su se vodile i vode mnoge znanstvene i druge rasprave, postoje razni izvori, činjenice i podaci”, izjavio je Dodik. On tvrdi da u bivšoj Jugoslaviji nije bilo dopušteno govoriti o točnom broju žrtava iako je baš tada brojka od 700 tisuća postala službenom.

U srpskoj historiografiji uobičajeno se koristi tvrdnja da su ustaše u Jasenovcu ubile 700 tisuća zatočenika od kojih su najmanje 500 tisuća bili Srbi, a ostali Židovi, Romi te “antifašisti”. Pritom izbjegavaju spomenuti kako su žrtve Jasenovca bili i Hrvati koje je tadašnja država NDH smatrala protivnicima.

Prema podacima kojima raspolaže Javna ustanova spomen-područje Jasenovac do sada je utvrđen identitet 83 tisuće ubijenih u ustaškom logoru, a povjesničari poput Ive Goldsteina procjenjuju ukupan broj žrtava između 90 i 100 tisuća. No brojka 700 tisuća danas stoji ispisana na tabli u Donjoj Gradini, selu s bosanskohercegovačke obale Save preko puta Jasenovca gdje RS i Srbija godinama na svoj način komemoriraju jasenovačke žrtve.

Ondje je ispisano i da su 500 tisuća bili Srbi, 40 tisuća Romi, 33 tisuće Židovi, a 127 tisuća “antifašisti”. Srbija i RS planiraju na toj lokaciji podignuti vlastiti memorijalni centar posvećen Jasenovcu, a sličan i u Beogradu. Predsjednici vlada RS i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić prošlog su tjedna potpisali memorandum o realizaciji tog projekta.

“Znači ne više 700 tisuća, nego milijun i 400 tisuća, a struka šuti”

Donja Gradina je do raspada SFRJ bila dijelom jedinstvenog spomen-područja s Jasenovcem, a između dvije ustanove koje dijeli Sava sada nema gotovo nikakve suradnje. Episkop Jovan upozorio je da je na djelu državno-sponzorirani projekt povijesnog revizionizma na što srpski povjesničari šute čak i kada se broj žrtava pokušava udvostručiti.

“Znači ne više 700 tisuća, nego milijun i 400 tisuća, a struka šuti. Kao što je šutjela u drugoj polovici osamdesetih kada su pjesnici i novinari otvarali ključna pitanja problema na području bivše Jugoslavije”, kazao je ranije episkop Srpske pravoslavne crkve.

Dodik je na to izjavio da ga je posebno pogodio dio izjave gdje episkop osporava izvore srpske strane koji govore o broju žrtava, no ne i  one s hrvatske koji, po njegovu sudu, “minimiziraju” te brojke.

“Iz Hrvatske dolaze sramni podaci koji govore da je u Јesenovcu bilo tek 35 do 80 tisuća žrtva”, kazao je Dodik uz zaključak da je Jasenovac u svakom slučaju bio mjesto masovnih zločina pa se to ne može zanijekati.

Vlasti Srbije i RS u pokušaju dokazivanja svojih tvrdnji o razmjerima zločina u Jasenovcu učestalo koriste osobe poput Gideona Greifa poznatog po uvećavanju zločina u Jasenovcu i umanjivanju razmjera genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine.

Povezane vijesti

Politika

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik potvrdio je u četvrtak kako će se nastaviti boriti za izdvajanje Republike Srpske iz BiH dodajući kako u prilog...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori