Connect with us

Upišite traženi pojam

Top Tema

EKSKLUZIVNI INTERVJU ŽELJKO PAVIĆ, saborski zastupnik iz redova Socijaldemokrata: Od prvog dana trudim se provoditi puno radno vrijeme u Saboru, iako imam i drugih obveza – radim na određenim projektima Svjetske banke

Nakon svojih rasprava imao sam više poziva iz više ministarstava da dođem kako bi porazgovarali o problemima i prijedlozima koje sam davao. U nekim slučajevima sam bio potpuno u krivu pa su mi objasnili zašto je to nemoguće provesti, ali ipak smo razgovarali o problemima koji su se pojavili i kako bi ih se moglo početi rješavati.

Je li vam bilo zahtjevno predsjedati zajedničkoj sjednici Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, za zdravstvo i socijalnu politiku te za obitelj, mlade i sport prilikom predstavljanja kandidata za novog ministra, Marina Piletića?

Vođenje ta tri odbora je bilo malo zahtjevnije iz razloga jer smo morali objediniti  pravila rada sva tri odbora. Naime, svaki odbor može imati svoja pravila u vezi rasprava i replika pa sam zato na početku i predložio pravila po kojima ćemo raditi kako ne bi došlo do problema. Svi su ih prihvatili, međutim nakon što se jedna kolegica iz opozicije javila za riječ pa potom i repliku te postavila pitanje kandidatu za ministra, nastalo je komešanje jer su članovi iz kluba HDZ-a počeli prigovarati da samo dajem riječ ljevičarima. Moramo sam pribjeći smirivanju situacije, nakon čega mislim da je sve bilo uredu. Ukazao sam im na koji način trebamo funkcionirati, da su prihvatili takav način rada te da su na početku sjednice mogli reagirati. Ovo je bila sjednica na kojoj smo morali dati priliku i premijeru i ministru da se predstave, odnosno da premijer predstavi svog ministra i da sam ministar predstavi svoj program i samog sebe. Treba biti korektan i pošten i dati im dovoljno vremena, zato sam odmah na početku rekao da ćemo mi kao saborski zastupnici imati izlaganje po pet minuta, a repliku po minutu, a premijer i ministar će dobiti vremena koliko im treba da odgovore na sva pitanja.

Kakav ste dojam o Piletiću tada stekli?

Mislim da nije znao gdje dolazi i koji ga opseg poslova čeka – to je izuzetno zahtjevno ministarstvo koje ima više resora i iz bivših ministarstava, a koji su prije bili razdvojeni i to ne bez razloga. Teško je upravljati takvim jednim ministarstvom. O tome sam govorio više puta i u Sabornici, a govorio sam isto tako i o spajanju ministarstva pravosuđa i uprave. To su ministarstva koja su sama po sebi imala probleme, a kada ih spojite imaju još veće probleme. Koordinirati i upravljati time je veliki problem. Nažalost, ministar se nije predstavio u pravom svjetlu kako je i trebao, on je tu pribjegao nekakvim dosjetkama i šalama, a ovo nije mjesto za šale. Saborski zastupnici ga jesu pokušali diskreditirati rešetatajući neugodnim pitanjima i raznim konstatacijama, ali prema svakom tom pitanju treba pristupiti ozbiljno i ponuditi ozbiljan odgovor. To je isto kao kad Vlada u Sabor pošalje predstavnike da brane zakon, a oni taj zakon nisu ni pročitali – i to izgleda smiješno, neodgovorno a pokazuje i nepoštovanje prema saborskim zastupnicima što znači da je kandidat za ministra omalovažavao svoje kolege jer je u tom momentu i sam još uvijek  bio saborski zastupnik. U takvim momentima nisam htio reagirati na te njegove dosjetke – Piletićevo je pravo da se ponaša kako hoće, iako nisu bile primjerene. Trebao se potruditi odgovoriti na pitanja najbolje što zna i može i da dokaže zastupnicima da je svjestan gdje je došao i koji su zadaci pred njim, a sdruge stane, možda to i jest njegov maksimum.

Saborska statistika pokazala je da ste bili među top 5 najaktivnijh zastupnika u protekloj godini. Nastavili ste se baviti temama koju su vam i tada pretežito bile u fokusu ili ste s vremenom promijenili afinitete?

Od prvog dana trudim se provoditi puno radno vrijeme u Saboru, iako imam i drugih obveza – radim na određenim projektu Svjetske banke u Makedoniji, radim na projektu koji se financira  iz predpristupnih fondova Europske unije na području Crne Gore. Predajem i na Veleučilištu te unatoč brojnim obvezama, zaista se trudim biti prisutan na svim sjednicama, maksimalno se pripremajući za rasprave u kojim nikad ne napadam nekog osobno, nego pokušavam skrenuti pozornost na potencijalne probleme koji bi se mogli pojaviti nakon usvajanja takvog zakona. Skrećem pozornost na to kako bi se stvari mogle popraviti. Proteklih godinu i pol bio sam član Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, međutim zbog preraspodjele snaga u Saboru morao sam odustati od navedenog odbora iako mi je to struka i cijeli život sam u IT-u. Nakon toga sam preuzeo Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, što mi je također u jednom dijelu blisko jer sam se takvim poslovima bavio ranije s obzirom da sam bio i član uprave velikog poduzeća i surađivao sa sindikatima. Djelokrug posla koji se tiče rada i socijalnog partnerstva svima nama treba biti u interesu te da u isti budemo što bolje upućeni i bavimo se tom tematikom što je moguće više. Od tema vezanih uz informatizaciju, informiranje i medije nisam odustao, već sam ih dodao onima vezanim za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, kao i temama vezanim za gospodarstvo, zelene tranzicije, energetiku kojima se bavim budući da sam člana i Odbora za gospodarstvo.

Smatrate li da bi pojedine zastupnike koji uopće ne sudjeluju u raspravama, kao niti u radu odbora, trebalo dodatno sankcionirati, odnosno osmisliti mehanizam koji bi ih na isto potaknuo jer navedeni time i o vama koji ste aktivni stvaraju percepciju da zastupnici nedovoljno rade u odnosu na visoka primanja koja ostvaruju?

Kad gledamo percepciju javnosti o radu Sabora – ona je jako loša, ali treba ju se sagledati iz više aspekata, odnosno više je razloga za to. Npr. mediji ne prenose rasprave koje su stvarno vezane za određenu temu te kojima se pukušavaju riješiti problemi koji su se pojavili u određenom zakonu ili koji su vezani uz određeni zakon. Mediji najčešće prenose događaje u Saboru koji nisu primjereni i koji se ne bi niti smjeli događati. To je još jedan od razloga zbog čega Sabor dobiva tako nisku ocjenu. S druge strane, sada kada konačno svi možemo biti u sabornici ona ne da je poluprazna, nego je popunjena manje nego u vrijeme mjera vezanim za covid pandemiju. Svakog sam dana prisutan na plenarnim sjednicama, a prema potrebi, dolazim i u dane kada nema sjednica zbog obveza u odborima i okruglim stolovima. Maksimalno se trudim kontaktirati ljude koji su vezani za pojedine teme i zakone i s njima sve prethodno raspraviti. Trebali bi se svi zastupnici ili bar jedan veći njih više baviti zakonskom problematikom te voditi konstruktivne rasprave i mislim da bi tada ocjena rada Sabora bila puno bolja i vjerujem da bi onda i građani shvatili koja je naša prava uloga. Bojim se da parlamentarni sustav u  Hrvatskoj danas ne funkcionira jer se sve odluke zapravo donose u Vladi i kabinetu premijera, a nakon toga ih samo potvrđuju članovi većine i to nije dobro – mi kao oporba imamo premali utjecaj na zakonsku regulativu, malo se naših amandmana i sugestija prihvaća. Primijetili samo da se dio naših prijedloga provodi, iako u sabornici nisu prihvaćeni. Uz to, svi primjećuju da pripadnici parlamentarne većine govore uglavnom o prošlim vremenima i zaslugama premijera i Vlade, a zaboravili su da mi donosimo zakone koji trebaju funkcionirati u budućnosti i omogućiti našim sugrađanima i nama bolje uvjete u budućnosti.

Možete li u dovoljnoj mjeri kao član Odbora za gospodarstvo doista utjecati na same procese koji se tiču kreiranja Vladine politike u tom segmentu?

Nakon svojih rasprava imao sam više poziva iz više ministarstava da dođem kako bi porazgovarali o problemima i prijedlozima koje sam davao. U nekim slučajevima sam bio potpuno u krivu pa su mi objasnili zašto je to nemoguće provesti, ali ipak smo razgovarali o problemima koji su se pojavili i kako bi ih se moglo početi rješavati. Prvenstveno su to bili problemi vezani za informatizaciju pojedinih poslovnih procesa i u jednom dijelu vezano za energetiku. Upućen mi je i poziv iz ministarstva turizma, od strane premijera imao sam sastanak sa premijerovom savjetnicom za IT. Ima pozitivnih odjeka, ali moramo biti korektni i konstruktivni, bez vrijeđanja, bez osobnih napada te se isključivo fokusirati na teme koje su na dnevnom redu, a eventualne vruće teme otvarati kroz saborske procedure. Što se tiče utjecaja na gospodarstvene politike bit će ih više i kvalitetnijih što se veći broj članova Odbora za gospodarstvo međusobno konzultira i raspravi probleme koji se pojavljuju, a tu posebice mislim na pomoć vanjskih članova Odbora koji su vrhunski stručnjaci i poznavaoci prilika u gospodarstvu.

S obzirom da dolazite iz IT sektora, koje biste poteze vladajućih vezano uz olakšavanje njihovog poslovanja eventualno pohvalili, a gdje još vidite prostor za isto, naročito u pogledu toga što digitalna industrija sasvim sigurno postaje jedna od najznačajnijih perjanica daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva?

Što se tiče IT-a i trošenja sredstava za IT od strane trenutne Vlade nažalost nemamo dobra iskustva, što je vidljivo i iz procesa koje provode USKOK i DORH i niza ostalih velikih problema. Pogledajte bilo koji resor, od poljoprivrede preko sektora turizma, zdravstva, a prije toga u europskim fondovima.Vladi bih predložio da se pobrinu pridobiti kvalitetne stručnjake koji će raditi u nadzoru tih projekata. Sama priprema projekata se trenutno očito odvija na za sada zadovoljavajući način, međutim nadzor provođenja tih projekata, nadzor rada nad tim projektima nije dobar. I onda se događa da se ti projekti naprave u manjem opsegu od onoga koji je bio zadan, ne isporučuje se primjerice software koji je potreban ili se ne isporučuje dovoljno kvalitetan software, odnosno na nedovoljno kvalitetnim platformama itd. Ima tu puno problema. Ja se bavim informatizacijom državne uprave od 1991. godine, otkad je Republika Hrvatska postigla nezavisnost od bivše Jugoslavije. U Saboru i Vladi smo tih godina snimali stanje i poslovne procese i uvodili smo kompletno nove informacijske sustave. Nakon toga smo dobili i zadatke da informatiziramo poduzeća od posebnog državnog interesa – što smo radili duže vrijeme. Sve ono što je uloženo kroz ratne godine se istopilo 1995/96. godine kad su to liberalizirali pa su se pojavile ajkule koje su ono što smo napravili jednostavno uništili. Jedan dio tih sustava je živio duži niz godina, a jedan dio je nestao i više ga nema. Naravno da informacijski sustavi koji su tada nastali više ne postoje kao takvi, prebačeni su na druge platforme i preprogramirani te imaju nove baze podataka i sve ostalo, ali kad gledate koncept i razmišljanje još uvijek je to prisutno. Tih godina samo za potrebe ministarstava, Vlade, ureda Predsjednika i Sabora napravili smo jedinstveni obračun plaća, koji je također nestao u bespućima informatizacije državnih institucija. Međutim 2012. godine smo ponovno izgradili sustav Centralnog obračuna plaća (COP), ovaj put u FINI kao sustav centralnog obračuna zarada na nivou svih javnih poduzeća i tijela javne uprave. Ja sam bio jedan od ključnih ljudi (koristim priliku da zahvalim svim članovima tima) na tom projektu i mogu reći da je to jedan od projekata koji će sigurno živjeti dugi niz godina, no sigurno će s vremenom biti prebačen na druge platforme i preprogramiran. Radili smo i na puno drugih projekata, informatizaciju i pojedinih tijela državne uprave na sasvim drukčiji način od onoga šta je u ono vrijeme bilo uobičajeno, napravili smo neke iskorake. Budući da smo s bivšom tvrtkom još 95’te godine bili na velikom mainfreim-u na IBM-u, još tada sam gurao ideju distribuiranih platformi, prelazak na distribuirane sustave te smo ih pokušali implementirati i kroz tijela državne uprave.

Šteta je što se svi oni sustavi koji su već napravljeni, izgrađeni, toliko sporo integriraju, sporo se povezuju. Malo je toga zaživjelo proteklih godina, a razmjena podataka između pojedinih servisa ide jako sporo, pa naši sugrađani vide malo koristi od novca uložemog u  informatizaciju.

U kojim ste sve dijelovima Hrvatske osnovali podružnicu udruge Socijaldemokrati te kakve su povratne reakcije građana na ono što zastupate i za što se zalažete?

Udruga Socijaldemokrata osnovana je u jednom dijelu Slavonije, Splitu, Zagrebu, a uskoro će biti i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Na terenu je vidljivo da ostavljano izuzetno pozitivan dojam na ljude, prevenstveno jer nas doživljavaju kao osobe koje se ne bore za fotelje, već za pravdu, kao ljude željne napretka Hrvatske s drukčijim pristupom politici. Javnost prepoznaje i naš angamna u Saboru gdje članovi Kluba socijaldemokrata organiziraju mnoge okrugle stolove i otvaraju nove teme. Nadam se da će nas i mladi prihvatiti i pridružiti nam se u borbi za bolju Hrvatsku.

U kakvom ste danas odnosu s kolegama iz Kluba SDP-a? Planirate li eventualno zajednički nastupati po određenim pitanjima u kojima ćete zauzimati jednak stav ili se i pored javnosti poznatih  neslaganja s trenutnim stranačkim vodstvom u većoj mjeri razlikujete i u političkom djelovanju?

S kolegama iz SDP-a sam u korektnim odnosima, razgovaram sa svima osim s jednim saborskim zastupnikom SDP-a koji mi je iz meni nepoznatih razloga poslao SMS poruku da sa mnom prekida komunikaciju. Kada se pokrenu određene inicijative, u njima nastupamo ukoliko imamo zajedničke stavove i dodirne točke. Evo, na primjer, slijedeći tjedan je na raspravi u Saboru KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MEDICINSKOM POSTUPKU PREKIDA TRUDNOĆE koji su pisali članovi Kluba socijaldemokrata dok su još bili članovi SDP-a. Pa kako da ne sudjelujemo. Što se tiče koalicije na izborima, osobno ne vjerujem i teško mi je zamisliti da bi u kolaciji izašli na izbore, ali o tome će se odlučivati na našim tijelima pa će odlučiti većina, na demoktarski naćin. Imamo vlastiti smjer i ideje, koje su slične, ali ne i identične onim SDP-a. Imamo sasvim drukčiji mindset, što smo u konačnici i pokazali kada smo trebali glasati o kolegama koje su namjeravali izbaciti iz SDP-a i smjeniti ih u saborskim Odborima. I sami smo bili izbačeni zato što smo imali svoje stavove, koji su se kasnije pokazali ispravnim i točnim. Na žalost, nisu nas slušali ni članovi predsjedništva SDP-a, ni članovi Glavnog odbora i sad je ovdje rezultat njihovog rada i glasanja – SDP sa nikad manjom podrškom od jedva 16%. S druge strane, naš Klub socijaldemokrati i Udruga socijaldemokrata rade puno i u Saboru i na terenu i vjerujemo da su naši sugrađani to prepoznali te da će to  honorirati na izborima i stati uz nas.

Povezane vijesti

Vijesti

Građani Splita gradonačelnika će birati 10. srpnja u drugom krugu jer nitko od kandidata nije dobio natpolovičnu većinu. Kandidat Centra Ivica Puljak osvojio je...

Politika

Obnašali ste brojne visoke funkcije kao članica SDP-a. Možete li povući paralelu s ovom koju trenutno obnašate, kao predsjednica Glavnog odbora stranke? Kako se...

Politika

Urednik i voditelj emisije Bujica, Velimir Bujanec na svom Facebooku profilu je prokomentirao činjenicu da N1 televizija nije pozvala jedinog kandidat desnog centra na...

Politika

Što vas je ponukalo da sudjelujete u nastajanju eko slikovnice ”Mila i Zelenvila”? Eko slikovnica Mila i Zelenvila nije moja prva slikovnica ili knjiga...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori