2022. je zadnja godina provedbe Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.g. Jeste li zadovoljni dinamikom objave i obrade natječaja, prijavljenim projektima te da li biste rekli da je spomenuti program u potpunosti polučio željeni efekt?
Programa ruralnog razvoja RH u provedbi je visoko na ljestvici uspješnosti u usporedbi s ostalim Operativnim programima koje je Europska unija omogućila brojnim korisnicima u Republici Hrvatskoj u funkciji povlačenja EU sredstava. Zadovoljni smo realizacijom, iako se u pojedinim etapama provedbe, odnosno vezano za provedene natječaje moglo kvalitetnije reagirati. Uvijek se može bolje te na taj način moramo gledati prema razdoblju koje je pred nama, te pametnije ciljati sredstva za naše poljoprivrednike i ruralni prostor. Zadovoljni smo kako je Program obuhvatio širok krug korisnika kroz projekte koji su realizirani: od primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije te ruralne infrastrukture, a u novom razdoblju ima prostora za još produktivniju strukturu projekata. U prijelaznom razdoblju 2021.-2022. program nastavlja biti aktivan kroz nova sredstva – ona iz višegodišnjeg financijskog okvira za novo razdoblje što je omogućilo daljnje raspisivanje natječaja – od početka 2022. intenzivno otvaramo desetke natječaja za naše poljoprivrednike. Nastavljamo do kraja godine ovom pojačanom dinamikom objave natječaja, a od iduće godine u okviru novog Strateškog plana 2023.-2027. te kroz novih 77 intervencija korisnici će imati priliku konkurirati za nova EU sredstva kroz svoje projekte te na osnovu svojih poljoprivrednih proizvodnih resursa. Za navedeno razdoblje od 5 godina za Hrvatsku su alocirana sredstva od ukupno 3,6 milijardi eura, a Strateški plan po prvi put objedinjuje oba stupa zajedničke poljoprivredne politike – izravna plaćanja i ruralni razvoj. Očekujemo još značajniji utjecaj novih intervencija na produktivnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede.
Od potresa koji je zadesio Banovinu, jedan ste od dužnosnika koji najčešće obilazi to pogođeno područje. Koje je sve mjere Ministarstvo poljoprivrede poduzelo vezano uz revitalizaciju poljoprivrede na Banovini?
Kao sastavnica Stožera od prvog dana nakon razornog potresa smo na Banovini – Ministarstvo poljoprivrede sa svojih preko 50 djelatnika aktivno je na potresom pogođenom području. Odradili smo brojne aktivnosti – što financijske što materijalne naravi prema prije svega, stradalim poljoprivrednicima, ali i ostalom stanovništvu na području Sisačko-moslavačke i ostalih stradalih županija. Radimo putem EU natječaja na obnovi, a od prvih dana intenzivno provodimo i revitalizaciju poljoprivrede na ovom strateški važnom poljoprivrednom području. U dijelu revitalizacije izradili smo Akcijski plan za revitalizaciju poljoprivrede kojim ćemo omogućiti sektorske natječaje u okviru Programa ruralnog razvoja Strateškog plana, a putem ovih natječaja i projekata otvaramo prostor za nužan razvojni potencijal u stočarskoj i voćarskoj proizvodnji što je tradicionalna odrednica u poljoprivredi ovog kraja. Prvi smo nakon potresa i pokrenuli revitalizaciju, a riječ je o prvom gospodarskom objektu uspješno izgrađenom putem donacija, a osobno sam u ime Stožera i ministarstva koordinirao izgradnju i stavljanje u funkciju objekta – reprocentra u svinjogojstvu, kapaciteta 20 krmača i 90 tovljenika što je jedan od kapitalnih projekata za područje grada Gline i Banovine u revitalizaciji svinjogojske proizvodnje i udruživanja svinjogojaca ovog kraja. Nastavljamo s osnaživanjem proizvođača kvalitetnim genetskim materijalom, ali kreće se i prema nacionalnoj i EU zaštiti autohtonih suhomesnatih proizvoda ovog kraja: Banijske/Banske kobasice i Sisačke češnjovke.
U inicijalnom projektnom ciklusu nalazi se i nekoliko većih investicija u poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda, od kojih izdvajam projekt ukrajinskog investitora u proizvodnju peradi koji se planira realizirati na području Grada Petrinje i još 4 općine, a objediniti će i tvornicu stočne hrane, valionicu, klaonicu s preradom i dr.
U spomenutom periodu objavljena su tri natječaja za tip operacije 5.2.1. u svrhu obnove poljoprivrednog potencijala narušenog potresom. Možete li nas upoznati s brojem pristiglih prijava i ukupnim iznosom traženih potpora, te za koje aktivnosti će iste biti iskorištene?
Da, odrađena su 3 natječaja za ovu mjeru koja omogućuje obnovu poljoprivrednog potencijala vezano za oštećene gospodarske objekte, poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, poljoprivredno zemljište i stoku, a u prva dva natječaja koja su i obrađena ukupno je zaprimljeno 170 prijava ukupne vrijednosti preko 74 milijuna kn. Dakle, prijave su obrađene, a realizacija i isplate su u tijeku. Pojačali smo informiranje i edukaciju poljoprivrednika prije te u tijeku 3. natječaja što je rezultiralo sa 106 pristiglih prijava ukupne vrijednosti na razini prva dva natječaja ukupno – što je vrlo dobar rezultat, a dodatno pozitivno u ovom natječaju je kako se radi većinom o projektima obnove i rekonstrukcije te opremanja gospodarskih objekata u poljoprivredi. U većoj mjeri očekujemo građevinske zahvate u poljoprivredi na potresom stradalom području ovog ljeta i jeseni. U pripremi je i novi, 4. natječaj za tip operacije 5.2.1. kojim ćemo otvoriti mogućnost prijave za potporu svima onima koji su verificirali svoje zapisnike o šteti, odnosno onima koji nisu prošli na zatvorena 3 natječaja.
2023. godine počinje objava natječaja u sklopu novog programskog razdoblja, možete li nas upoznati s novostima koje poljoprivrednici mogu očekivati u vezi natječaja iz europskih poljoprivrednih fondova (EFJP i EPFRR)?
U okviru novog Strateškog ZPP-a poljoprivrednici mogu i dalje očekivati natječaje investicijske naravi, kao i one vezano za plaćanja po površini, odnosno po grlu stoke. Naglašena je zelena ambicija u sklopu niza novih intervencija, te intervencije vezano za okolišne ciljeve. Inovacije u poljoprivredi također imaju svoje mjesto kroz primjenu precizne poljoprivrede u agrotehnici, ali i šire. ZPP dodatno naglašava funkcioniranje proizvođačkih organizacija, što će za naše 23 priznate proizvođačke organizacije biti dodatni poticaj u poslovanju, ali i motiv poljoprivrednicima da se udruže u nove organizacije. Omotnicu za LEADER pristup smo podigli na 6%, što će proširiti mogućnosti Lokalnih akcijskih grupa u RH kroz provedbu njihovih strategija, kao i proširiti opseg njihovih natječaja. Ekološku poljoprivredu imamo namjeru dodatno poticati naglašavajući vrijednost ekoloških proizvoda.
Koja je svota predviđena za navedeno programsko razdobolje te hoće li doći do ukidanja određenih potpora ili uvođenja novih, povećanja iznosa potpora na određenim natječajima i sl.?
Omotnica od 3,6 milijardi eura (EU+RH doprinos) u novom programskom razdoblju kroz 77 intervencija usmjeravati će se prema povećanju konkurentnosti i produktivnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, odnosno prehrambene industrije, ali isto tako osigurat će se i intervencije po pitanju zaštite okoliša i klime, odnosno zelene arhitekture, ali i održivog razvoja hrvatskog sela. Dostizanje značajnijeg obujma hrvatske suverenosti u proizvodnji hrane nameće se kao cilj u dizajniranju budućih natječaja, a koji je već naglasila sama Strategija poljoprivrede, odnosno Program Vlade RH. Novina je kako će određene intervencije imati povećani obujam u odnosu na proteklo razdoblje – tu izdvajam prije svega intervenciju posvećenu mladim poljoprivrednicima do 40 godina gdje će sada za njihove projekte od Agencije za plaćanje ministarstva poljoprivrede biti moguće realizirati 75.000 eura nepovratnih sredstava za projekte mladih poljoprivrednika.
S kojim ćete se sve izazovima suočavati u predstojećem razdoblju?
Covid kriza je već stavila u nepovoljan položaj hrvatske poljoprivrednike, a inflacija koja se pojavila krajem prošle godine pojačana s globalnim efektom ruske agresije na Ukrajinu značajno utječe na poljoprivredna zbivanja u ovoj 2022. godini. Cijene inputa poljoprivredne proizvodnje uvelike su porasli i ugrožavaju održivost svih sektora u poljoprivredi. Već smo prošle godine intervenirali sa određenim programima prema stočarskom sektoru. Nastavili smo ove godine s programom u iznosu od 200 milijuna kuna za male i srednje poljoprivredne proizvođače – potporom za prvih 20 hektara gdje će isti realizirati ovu potporu za nabavu mineralnog gnojiva. Navedeno je bilo izuzetno važno za planiranje i realizaciju proljetne sjetve. U tom dijelu rat na tlu Europe dodatno je utjecao na porast cijena, prije svega žitarica i uljarica. Možemo ipak istaknuti da smo samodostatni u proizvodnji žitarica i uljarica, a i otkupne cijene su motivirajuće, pa je ratarska proizvodnja za naše poljoprivrednike trenutno stabilna. Naš naglasak će biti na zadržavanju ovih sirovina u Hrvatskoj te izgradnju i povećanje kapaciteta za preradu žitarica i uljarica kako bi u što većem obujmu finalizirali sirovinu te stvorili dodanu vrijednost za potrebe hrvatskog stanovništva, ali i povećali izvoznu komponentu ovih prerađenih proizvoda. Također, u tom dijelu vrijedi istaknuti i da su jesenska sjetva 2021. i proljetna sjetva 2022. planirane i realizirane na površinama koje su bile i proteklih godina – nije bilo pada u proizvodnji, a veliki izazov pred nama je jesenska sjetva 2022. gdje se trebamo dobro pripremiti kako bi nastavili sa trendom stabilizacije vezano uz obujam površina i blago povećali iste kroz buduće razdoblje. Izazov će biti svi inputi u poljoprivrednoj proizvodnji: sjeme, mineralna gnojiva, gorivo, zaštitna sredstva i dr. Već sada radimo na dizajnu novih intervencija u ovom segmentu. Dugoročno, većim intervencijama kroz Strateški plan, ali i velikim investicijama u poljoprivredi težimo povećanom obujmu proizvodnje hrvatske hrane.
