Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Top Tema

INTERVJU NIKOLA GRMOJA, politički tajnik i saborski zastupnik MOST-a: Da je u drugom krugu u Dubrovniku umjesto Vićana ušao bilo koji drugi kandidat, mislim da bi Božo Petrov sigurno postao župan – što bi Branka Bačića sigurno puno jače uzdrmalo pored toga što je na svojoj Korčuli doživio poraz!

Iako se premijer Plenković žalio na tretman HDZ-a u medijima tijekom kampanje za lokalne izbore, primjećujemo da mediji redovno otpisuju Most već unazad nekoliko izbornih ciklusa, no rezultati koje ste postigli dokazuju da je Most i dalje relevantan faktor na hrvatskoj političkoj sceni. Očekujete li da će se na osnovu toga promjeniti tretman medija prema Mostu u narednom periodu?

Ne mogu se pretjerano žaliti na tretman medija, niti da nas je itko udarao preko neke mjere.  Imali smo svojevrstan prostor, ali naravno nismo imali nikakav medijski poguranac. Ono što nam doista jest bio problem u ovoj kampanji je taj da su rejting agencije, posebice Promocija plus, spuštale naš rejting za gotovo dvostruko. U Zagrebu su nam predviđali 3%, a dobili smo duplo, u Rijeci je naš Marin Miletić prema anketama koje su puštene nekoliko dana uoči izbora dobio 7%, da bi na kraju na izborima ostvario 14 % podrške birača. Ako izlazne ankete mogu biti točne gotovo u postotak, onda je nevjerojatno da nekoliko dana uoči izbora ankete navedene agencije toliko pogriješe. To je loše utjecalo na rezultat naših kandidata u velikim gradovima, ali i na nivou Hrvatske jer su se televizije kod poziva na sučeljavanje vodile tim anketama, a kada u njima ne sudjelujete niste ni relevantni. Unatoč tome, rezultat koji smo ostvarili je u konačnici dobar – jedina smo politička opcija koja je toliko dugo opstala na sceni kao relevantan politički akter. Ušli smo u sva četiri velika grada u skupštine, neke gradove i općine smo osvojili. Posebno smo sretni zbog našeg Mire Bulja koji je pobjedio u Sinju, a u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji smo druga politička snaga te bez nas nema većine u Splitsko-dalmatinskoj i gradu Splitu. Most je i dalje jako važan faktor.


Koje ste zaključke donijeli nakon analize rezultata na tijelima stranke te imate li već viziju kako doći na vlast u Dubrovačko-neretvanskoj županiji? Hoće li Božo Petrov ponovno biti vaš kandidat s obzirom na to da je bio doista nikad bliže pobjedi u utrci za župana?

Nismo otišli toliko daleko da se već spremamo za lokalne izbore za četiri godine, ali smo analizirali rezultate na Predsjedništvu i složili se oko toga da je potrebno ne samo biti autentična oporba ovim koruptivnim strukturama, već ponuditi i određeni program. Uvijek smo jako dobro prolazili kada smo ponudili konkretne ideje i rješenja. Imali smo jedan takav projekt – ”Pokret ostanka” u sklopu kojeg smo nudili demografske i ekonomske programe za ostanak ljudi u Hrvatskoj. Time se mislimo baviti i u periodu koji je pred nama, svjesni smo da se prvi slijedeći izbori, oni za Europski parlament, održavaju za tri godine, a nakon njih za dva mjeseca već i parlamentarni. Kakav rezultat postignete na europskim izborima, takav ćete imati na parlamentarnim. Pripremat ćemo se za to te planiramo za europske izbore ”izvući svo oružje koje imamo u arsenalu”.

U kojim još sredinama potencijalno možete ostvariti većinsku naklonost birača?

Pokazalo se da smo u Dalmaciji i dalje najjači, tu smo druga politička snaga, ali mislim da prostora za napredak ima svugdje. U Velikoj Gorici smo dobili 19% i bili jako blizu drugog kruga. U Zagrebu je ogroman potencijal, vidjet ćemo kakve će rezultate napraviti platforma Možemo! koji su uvjerljivo pobjedili na ovim lokalnim izborima. To će naravno utjecati i na parlamentarne izbore, a u konačnici i na lokalne koji dolaze za četiri godine. Mi ćemo se pretežito baviti sobom, raditi na jačanju Mosta i na politikama koje su potrebne Hrvatskoj i njenim građanima. Rezultat koji ćete ostvariti nikada ne ovisi samo o tome što vi osobno radite, nego i to kakvi su drugi protukandidati te nitko ne može sa sigurnošću prognozirati gdje ćemo biti konkurentni, a gdje ćemo biti u poziciji preuzeti vlast. To će ponajprije ovisiti o nama, ali i o stanju na političkoj sceni.

U kojim jedinicama lokalne samouprave ćete ostvariti određeni oblik suradnje s novoizabranim čelnicima? Špekulira se da ćete u Vukovarsko-srijemskoj županiji podržati HDZ-ovog Dekanića sa svih pet ruku u Županijskoj skupštini, na listi predvođenoj Nikolom Kajkićem?

Koliko sam ja upoznat s tim slučajem, dio naših vijećnika nije baš sklon toj suradnji jer se nastojimo predstaviti kao alternativa HDZ-u i nisam siguran da će to ići u tom smjeru. Moguće je da će g. Kajkić kojeg smo mi podržali ući u takav oblik suradnje, ali mi takvu preporuku nismo donijeli na Predsjedništvu, ali općeniti stav naših ljudi na terenu da se, gdje god je to moguće, ne ide u koaliciju s HDZ-om. Hoće li biti podrške na lokalnom nivou nekim novoizabranim čelnicima, ovisi o tome koliko će biti dobrih projekata i poteza koje se mogu podržati neovisno s koje strane oni dolazili. U Šibensko-kninskoj županiji se tako prije drugog kruga formirala oporbena većina, koja to više nije s obzirom da je njihov kandidat Jelić postao župan. U Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje smo druga politička snaga je izvjesno da ćemo biti ti koji će formirati većini, a imati ćemo i predsjednika skupštine u gradu Splitu. Također  vode se razgovori i oko mogućih projektnih suradnji s ostalim novoizabranim gradonačelnicima.

Na koje probleme su vam se birači s kojim ste provodili vrijeme na terenu tijekom kampanje najviše žalili?

Ljudi se općenito žale na nepravdu kojoj svjedočimo na svakom koraku. Ovo jednostavno nije zemlja u kojoj svi imaju jednake prilike. Da biste došli i do liječnika morate imati nekakvu vezu i upravo to je ono što je problem Hrvatske, a da ne govorim tek o potrebnim vezama prilikom zaposlenja i ostalog. Upoznati su s problemom korupcije, posebno na lokalnim razinama i to je ono što ovu zemlju koči u napretku. Dok se ne obračunamo s klijentelizmom i korupcijom, dok ne budemo imali poštenje kao temelj za sve ostale politike – nećemo ići naprijed. To je ono što ljude najviše smeta i zbog čega i odlaze iz Hrvatske. Rješavanje tog problema će biti okosnica našeg programa jednako kao i ekonomski razvoj, gdje smatramo da je ključno ići u porezna rasterećenja. Hrvatska svoj razvoj jednostavno više ne može temeljiti samo na turizmu već se mora okrenuti poljoprivredi i ostalim gospodarskim granama kako bismo bili samoodrživi i kako bismo se mogli razvijati na način koji naši građani priželjkuju.

Ima li smisla pokretati opoziv pojedinih ministara pošto uvijek svjedočimo tome da oporba ne uspijeva skupiti dovoljan broj ruku?

Za opoziciju je poprilično nezgodno što ustvari nemate drugog alata kako možete propitati rad određenog ministra i govoriti o problemima u određenom sektoru osim ovim putem. Interpelacija je čak puno bolja od opoziva, ali je problem kod interpelacije to što ona dolazi na dnevni red tek kada to odluče vladajući, a ako pokrenete opoziv određenog ministra isti na dnevni red stupa za tjedan do maksimum mjesec dana. Iz tog razloga se oporba češće odlučuje za opozive. Rezultat ne bude vidljiv momentalno, ali se u nekoliko navrata pokazalo da su ministri protiv kojih se pokretao opoziv bi i otišli s te pozicije nakon određenog proteka vremena. Svjesni smo činjenice kada idemo u opoziv da nemamo dovoljno ruku, ali više ga koristimo kao alat da upozorimo na određene probleme u sustavu i na taj način alarmiramo javnost da je potrebno mijenjati stvari.

Kako komentirate fotografiju objavljenu u 24 sata iz koje je vidljivo da se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović druži s moćnim HDZ-ovcima Brankom Bačićem i Nikolom Dobroslavićem? Treba li isti snositi posljedice te jesu li time dovedene u pitanje sve odluke Ustavnog suda, naročito one koje su išle na ruku vladajućima?

To nije ništa novo, znamo da je Miroslav Šeparović imenovan na tu funkciju voljom HDZ-a i vladajuće većine, ali ostalima koji ne prate politiku u toj mjeri je ovo zapravo na slikovit način prikaz toga što je ustvari Ustavni sud. Ovo pridonosi tome da ljudi budu svjesni da Ustavni sud nije nikakvo neovisno tijelo, već je formiran trgovačkim dogovorom HDZ-a i SDP-a. Za Miroslava Šeparovića jednako tako znamo i da je kumski povezan s Vladimirom Šeksom i Brankom Bačićem te i na ovaj način vidimo kako stvari u hrvatskoj politici i Ustavnom sudu doista funkcioniraju.

Jesu li birači otoka Korčule nebiranjem HDZ-a Branku Bačiću poslali određenu poruku radi takvog načina kadroviranja?

Branka Bačića je spasilo to što iako je izgubio sva mjesta na Korčuli – je HDZ osvojio županiju i grad Dubrovnik te iz tog razloga može tvrditi da je županija njihova. Da je kojim slučajem u drugom krugu u Dubrovniku umjesto Vićana ušao bilo koji drugi kandidat, pa čak i Vlahušić, mislim da bi Božo Petrov sigurno postao župan – što bi Bačića sigurno puno jače uzdrmalo pored toga što je na svojoj Korčuli doživio poraz.

Da se ponovno dogodi situacija iz 2015. kada ste o sastavljanju Vlade pregovarali s HDZ-om i SDP-om te da je sada na mjestu SDP-a platforma Možemo!, koga biste kao partnera izabrali u slučaju da nitko od njih ne može formirati većinu bez Mosta?

Ne volim odgovarati na hipotetska pitanja, posebno ne ona gdje u prošle događaje uvlačimo  nove aktere – iako sam sada puno pametniji i iskusniji, ali da se vratim u 2015.-tu pitanje je što bi napravili. Najlakše je biti general nakon bitke, a i nije dobro davati odgovore za situacije koje se još nisu dogodile. Moj cilj je da ojačamo Most, da budemo opcija koja će upravljati Hrvatskom i mislim da se upravo na takav način treba postaviti u politici. O tome koja će opcija prevladati će odlučiti hrvatski građani. Očekivanja od platforme Možemo! su velika, vidjet ćemo što će napraviti u Zagrebu.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Povezane vijesti

Politika

Jadranka Kosor na Twitteru se osvrnula na članak autora pod imenom Spectator koji je govorio o koaliciji SDP – Most. Objavu o koaliciji i...

Politika

ISTRAŽIVANJE CRO Demoskop je provela agencija Promocija Plus za RTL od 1. do 4. kolovoza na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je...

Politika

03. kolovoza 2023., HRVATSKA – Domovinski pokret osjeća dužnost najoštrije osuditi 16. po redu, tzv. Izjavu sjećanja Srpskog narodnog vijeća, kojom Milorad Pupovac u jednoj...

Vijesti

Hrvatska udruga turizma (HUT) pozdravlja donošenje uredbi o turističkom zemljištu smatrajući ih značajnim iskorakom u konačnom rješavanju pitanja turističkog zemljišta, a snažno pozdravlja i...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori