Jeste li se učlanili u Udrugu ”Socijaldemokrati” te planirate li se nastaviti aktivno baviti politikom kada vam završi aktualni saborski mandat? Koji uspjeh predviđate spomenutoj udruzi?
Rad i djelovanje udruge osmišljeno je kao mjesto za široku raspravu o svim društvenim pitanjima, a držim da je upravo uključivost i povezanost s ljudima danas velika vrijednost. Moj društveni i politički angažman zahtjeva sudjelovanje u jednoj takvoj platformi dijaloga. U udruzi će se kroz rasprave na bazi foruma uključiti velik broj ljudi, kako iz stručne i znanstvene javnosti tako i pojedinaca iz društva, koji će u razmjeni ideja i inicijativa raspravljati, predlagati i nuditi kvalitetne prijedloge, rješenja i odgovore. Udruga kao takva ima mogućnosti okupljanja svih onih kojima je zajedničko to da žele promjene; da žele bolje društvo i bolju Hrvatsku. Također, prednost udruge je mogućnost uključivanja šireg spektra ljudi u dijalog, osobito onih koji ne žele biti stranački vezani, ali su voljni pridonijeti svojim iskustvom, znanjem i idejama. Rad Kluba zastupnika Socijaldemokrata u Hrvatskom saboru u većoj mjeri djeluje i djelovat će u budućnosti upravo na tom temelju: na razmjeni mišljenja struke, građanskih misli i poruka građana. Poruke građana su ono što odgovorna politika mora osluškivati i na njih reagirati. Najjasnija poruka građana, nezadovoljnih životnim standardom u Hrvatskoj, vidljiva je iz podataka posljednjeg popisa stanovništva koji kaže da smo izgubili 400 tisuća ljudi u posljednjih deset godina. To je jasna poruka da se nešto ne radi dobro. No, ono što još više zabrinjava je odgovor aktualne politike koja, bez kompletnog pogleda na ovaj problem, nudi poticaj od dvjesto tisuća kuna onima koji su voljni vratiti se u Hrvatsku i ovdje započeti biznis. Sigurna sam da se, uz savjetovanje sa demografskom strukom i razgovorom s potencijalnim povratnicima, ovakva mjera nikada ne bi predstavila. Potencijalni povratnici poslali su jasnu poruku što o takvoj mjeri misle – dosada je predan tek jedan zahtjev. S druge strane, oni koji su odlučili ovdje ostati i boriti se, ovdje zasnivati svoje obitelji, s pravom su ogorčeni. Također, komentari demografa nisu bili pozitivni. Izostao je dijalog, izostao je kompletan pristup, i to je ono što mi činimo drukčije. Upravo zato vjerujem u efikasnost načina djelovanja Udruge.
Vjerujete li da postoji mogućnost da dobijete podršku vladajuće većine za izglasavanjem Lex Cannabisa koji će Klub Socijaldemokrata uskoro uputiti u saborsku proceduru? Čime ćete ih pokušati uvjeriti da vas podrže?
Zašto ne? Svi argumenti su na strani konoplje kao prihvatljive i široko primjenjive biljke, što smo prezentirali i pokušali približiti javnosti i ostalim kolegama prije desetak dana na okruglom stolu u Saboru. Očekujem da svaki zastupnik koji Hrvatskoj želi novu i pozitivnu perspektivu, podrži predloženi zakon. Svakako je potrebno više se usmjeriti informiranju i zastupnika i javnosti, kako bi shvatili važnost i benefite zakona o punom iskorištavanju konoplje, te kako bismo svi zajedno konačno pristupili ovoj temi bez predrasuda i izvukli je iz rubrike “tabu”. Priznat ću da sam i ja osobno do prije par godina na ovu temu gledala bez odobravanja: nisam bila informirana i pojam konoplje upućivao me na nešto zabranjeno i negativno. Onda sam prije par godina imala priliku upoznati osobu kojoj je korištenje ulja konoplje znatno pomoglo u ublažavanju simptoma multiple skleroze. Nedugo poslije čitala sam kako je konoplja izuzetno važna i za suzbijanje klimatskih promjena jer upija i do četiri puta više ugljičnog dioksida nego druge vrste stabala. I tu sam se počela informirati o mogućnostima primjene ove biljke. Danas, par godina poslije sudjelujem u predlaganju zakona o potpunoj legalizaciji i liberalizaciji konoplje. Zašto? Pa upravo zato što konoplja donosi brojne benefite. Krenut ću od toga da se uvođenjem pravilne regulacije suzbija crno tržište, te paralelno tome puni državni proračun. Korištenje svih potencijala konoplje predstavlja jednu izvanrednu industriju koja bi otvorila na tisuće radnih mjesta. Globalno kao društvo idemo prema potpunoj legalizaciji konoplje diljem Europe i svijeta, pa što nas onda sprečava da se nametnemo kao predvodnici na tržištu? U ovom trenutku možemo se postaviti kao nositelji poljoprivrednog razvoja i ulaganja u uzgoj, preradu i iskorištavanje konoplje, osobito na ruralnim područjima Slavonije, Like i Banije, čime bi se smanjilo i iseljavanje iz tih krajeva. Vjerujem da u Hrvatskom saboru ima dovoljan broj zastupnika koji će prepoznati benefite predloženog Zakona kao značajnog za interes Republike Hrvatske. Vjerujem da ima dovoljan broj zastupnika koji su spremni podržati Lex Cannabis jer je jasno da bi tako unaprijedili hrvatsko društvo, ojačali ekonomiju, gospodarstvo i turizam, razvili poljoprivredu i revitalizirali ruralna područja, utjecali na pozitivnu okolišnu korist, te ono najvažnije -unaprijedili liječenje i ublažavanje simptoma težih bolesti. Potrebno je samo moći pristupiti temi bez stigme i predrasuda.
S obzirom da dolazite iz jedne od slavonskih županija, redovno pratite procese koji se odvijaju u sektoru poljoprivrede. Razvija li se isti u pravom smjeru te kakvom ocjenjujete nedavno predstavljenu Strategiju poljoprivrede do 2030. godine?
Poljoprivreda kao sektor u Hrvatskoj trebala bi – upravo zato što to može – biti “zlatna koka” gospodarstva. Ukoliko to želimo postići potreban je strateški plan i pristup. No, za nedavno predstavljenu strategiju poljoprivrede smatram da nije ponudila odgovore na probleme naše poljoprivrede. Formalno kad gledamo strategija je dosta ambiciozna, no nije se oslonila na goruće probleme hrvatske poljoprivrede, jer paralelno sa Strategijom imamo i prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se predlaže uvođenje novih kriterija za bodovanje pri dodjeli zemljišta, kao i uvođenje kraćeg perioda za koncesije. Znajući da određene, odnosno da većina kultura zahtjeva vrijeme za pripremu i oplemenjivanje tla, teško će se itko odlučit trošiti novce i ulagati u zemlju za koju nisu sigurni da će im na raspolaganju biti u periodu dužem od 2 godine. Da ne spominjem ideju Zakona o sadnom materijalu koji ne bi brinuo o interesu niti OPG-ova, niti proizvođača, niti potrošača koji žele jesti domaće, zdravo i ekološki proizvedeno voće i povrće. Na sreću, uz snažnu reakciju javnosti, prijedlozi o obveznom certificiranju sjemena su izmijenjeni. To su jasni pokazatelji da nam poljoprivredna politika nije na odgovarajućoj razini. Strateški pristup je nužan, no on mora biti u skladu sa stanjem na terenu, mora biti primjenjiv. Godinama smo svjesni predispozicija i resursa koje imamo, potencijala koji nam omogućuju da briljiramo u ovom sektoru, no mi smo i dalje na začelju. S početkom pandemije dovedeni smo na brisani prostor koji je jasno pokazao važnosti prehrambene proizvodnje, odnosno proizvodnje hrane. No koliko je ta situacija utjecala na podizanje svijesti i poticanje na promjene – nisam sigurna. I dalje smo prema podacima nedostatni po svim proizvodima, te uvozimo gotovo 900 milijuna EUR-a poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda više nego što izvozimo. Da bismo ojačali status naših poljoprivrednika smatram da je potrebno u većoj mjeri razraditi i ojačati organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda, tzv. model zadrugarstva, kojim bi poljoprivrednici bili jači i snažniji pri nastupu na tržištu. A to je ono što se u strategiji ni ne spominje! Poljoprivreda se u velikoj mjeri odražava na demografske prilike, osobito na istoku Hrvatske koji ovisi o poljoprivredi i pratećim industrijama. Naš ruralni prostor je prazan, a stabilan poljoprivredni sektor mogao bi zadržati ljude na tom području. Prvi korak u oporavku mogao bi biti upravo Lex Cannabis kojim bi se iskoristila zapuštena i neobrađena zemljišta.
Članica ste saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Izvještava li vas resorni ministar Oleg Butković o aktivnostima koje provodi u djelokrugu ministarstva te koji najveći problemi prema vašem mišljenju i dalje ostaju nerješivi?
Osim ovoga, članica sam i Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji evo iz godine u godinu ima sve veću ulogu, jer vidjeli smo i po popisu stanovništva kako je Hrvata izvan domovine sve više. Tako da su sjednice uglavnom aktivne i konstruktivne, kao što su i one Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Iz tog sektora izdvojila bih problem prometne nepovezanosti Virovitičko-podravske županije, što uvelike utječe na život u tom djelu Hrvatske. Naime od Virovitice do najbliže autoceste dionica je od preko 80 km. Znamo da prometna izoliranost ima velik utjecaj na gospodarski razvoj i da je povezanost sa glavnim gradom “žila kucavica” svih oblika pozitivnog razvoja. Baš zato nadam se da će se ovom području pristupiti s više pozornosti, te da će i taj dio Hrvatske dobiti zasluženu povezanost s ostatkom zemlje.
Smatrate li dovoljnim to što predsjednik vaše bivše stranke, Peđa Grbin ima namjeru u dobrotvorne svrhe uplatiti iznos naknade za odvojeni život koji je godinama primao ili je trebao poduzeti drastičniji potez?
Moram priznati da sam očekivala više s obzirom da je kolega Grbin do sada pokazao da mu drastični potezi nisu strani. Možda je oportuno, ali nikako nije herojski pokušavati ispasti humanitarac uz takve okolnosti.
