10. saziv Hrvatskog sabora iznjedrio je dosad najveći broj izabranih zastupnica od osamostaljenja Hrvatske, a Vi ste kao jedna od rijetkih žena imali priliku i u prethodna dva saziva obnašati tu dužnost. Koliko su prema Vašem mišljenju upravo žene doprinjele primjetnom podizanju kvalitete rasprava u Hrvatskom saboru te koje odluke s ciljem daljnjeg razvoja i napretka Hrvatske u čijem ste donošenju i sami sudjelovali biste izdvojili kao ključne?
Iznimno je važna uloga žena u društvu, politici i gospodarstvu. Kao što ste i sami rekli, ovaj saziv Hrvatskoga sabora ima najveći broj zastupnica. Na zadnjim lokalnim izborima naša stranka imala je tri kandidatkinje za županice – od čega su dvije pobijedile. Tri naše članice, tri „Katarine“, zasjele su na najviše pozicije u EU institucijama: potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović-Burić i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić.”
Po svim pokazateljima razvijenijih zemalja vidimo kako su društva koja imaju jednake šanse naprednija i učinkovitija. Žene imaju osjetljiviji i empatičniji pristup problemima. Ono što žena kaže ne ostane samo na onome izgovorenome, nego to pretvori u djela. Uostalom, ako nas u društvu općenito ima 50% pa i više, onda je normalno da tako bude i u politici.
Koje ste sve aktivnosti poduzimali s ciljem podizanja svijesti žena za aktivnijim uključenjem u politiku kao predsjednica Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Brodsko-posavske županije?
Golem je doprinos žena u svim pobjedama Hrvatske demokratske zajednice. Svojim radom pokušavamo se snažnije profilirati kao politička podorganizacija stranke i tako političkim lobiranjem djelovati na donošenje zakona, kao i na općenito podizanje svijesti žena za uključivanjem u politiku. Bavljenje politikom može ponekad izgledati ili prestižno ili prljavo, ali činjenica je da ako svoj posao obavljate savjesno i odgovorno, da vam on ne ostavlja puno prostora za privatnost, odmor ili bilo što drugo. Posvećenost ovome poslu zahtjeva žrtvovanje nekih stvari koje su većini žena uobičajene. Iznimno sam ponosna na aktivnosti Zajednice žena HDZ-a ”Katarina Zrinski” BPŽ tiče, smatram da smo jedna od aktivnijih organizacija. Mislim da smo u potpunosti dokazale da činimo sve ono zbog čega smo i osnovane – od humanitarnih akcija, obilježavanja svih događaja, ali i aktivnog bavljenja politikom, a sve to je popraćeno na našoj službenoj stranici.
Kao članica Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu u Saboru se često bavite temama iz tog područja te ste imali zapažene istupe prilikom rasprave o prijedlogu Zakona o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu, kao i promicanju korištenja obnovljivih izvora energije u istom. Smatrate li da će Hrvatska uspjeti doseći minimalni udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa od 14% do 2030. godine na što su nas obvezale direktive Europske unije te koje biste najavljene projekte iz odobrenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s tim ciljem izdvojili?
Jedan od glavnih svjetskih problema jest pitanje klimatskih promjena. Namjera EU je da do 2050. godine postigne klimatsku neutralnost te da postane gospodarstvo s nultom stopom emisija stakleničkih plinova. Moramo uzeti u obzir da je udio stakleničkih plinova u sektoru prometa u EU veći od 25 % od čega 70 % dolazi iz cestovnog prometa. Onečišćeni zrak jedan je od najvećih rizika za zdravlje. Nažalost, Hrvatska je visoko na listi zemalja EU s onečišćenim zrakom. Kako je živjeti u gradu s visokom stopom onečišćenog zraka, najbolje znaju moji sugrađani koji se godinama bore za svoje pravo na čist zrak.
Da bismo uskladili zelenu tranziciju o kojoj svi u zadnje vrijeme govorimo, potrebno je naravno, izmijeniti niz zakonskih okvira. Ja bih to nazvala Paket Eko zakona.
Nadalje, svjesni da do promjena neće i ne može doći preko noći, ali jednako tako kompletan proces dekarbonizacije moramo ubrzati i smanjiti emisije onečišćivača zraka koji nastaje u prijevozu, te uspjeti doseći minimum od 14 % udjela obnovljive energije u prometu.
Izvor: privatna arhiva
Iako je oporba često kritična prema Projektu Slavonija, Baranja i Srijem, kao i da se navedena regija presporo razvija, ne govori li protivno tome između ostalog i činjenica što čak trojica ministara dolazi iz V. izborne jedinice, a koji su u nikad izazovnijem vremenu prouzrokovanom covid krizom bili istaknuti akteri u provođenju ključnih mjera kojima se u ekonomskom smislu iskazala iznimna briga za Hrvatsku, kao i samu Slavoniju. Koji konkretni podaci govore tome u prilog?
Pet Slavonskih županija je 2012. godine nažalost, pripalo istoj statističkoj regiji kao i sam Grad Zagreb čime su slavonske županije svrstane u isti stupanj razvoja. Jasno je da je Zagreb dva puta razvijeniji, a samim time županije su stavljene u izuzetno nepovoljan položaj gdje su poduzetnici izgubili 25% bespovratnih sredstava iz EU fondova. Kako bi se ta nepravda ispravila i zaustavilo zapostavljanje, 2016. godine osmišljen je projekt SBS i od tada se vide veliki pomaci u povlačenju EU sredstava i razvijanju istog područja. U tadašnjem programu Vlade, za imenovani projekt osigurano je 18,7 milijardi kuna.
Projekt Slavonija Baranja i Srijem trebamo ojačati, osnažiti i definirati jer dolazi novo financijsko razdoblje. To novo financijsko razdoblje svakako predviđa i nove mogućnosti, a time i nove projekte. Ti novi projekti, prvo i osnovno ovise o županima, gradonačelnicima i načelnicima koji moraju imati znanje, viziju i pripremljene projekte.
Upravo mi imamo generacijsku priliku za kvalitetne i opravdane projekte i tako povući velika sredstva iz EU, koja će, sigurna sam, biti dodatni zamašnjak razvoju Slavonije.
Isto tako, Vlada RH prepoznala je da ulaganja u infrastrukturne projekte i prometnu povezanost znače razvoj svih krajeva RH.
Razumljivo je da ljudi uvijek traže i očekuju više, no treba biti realan i sagledati sve što je napravljeno u posljednjih nekoliko godina. Već vidimo pozitivne demografske trendove i mjere, a na nama je da osiguramo i što kvalitetnije uvjete života.
