– Registar Sjećanja svijeta je jedan respektabilni program UNESCO-a gdje su srećom naši arhivski fondovi, njih 73, došli na tu respektabilnu listu. Naime, mi smo nominacijski obrazac popunili još u listopadu 2021. i nakon cijelog procesa evaluacije i potvrde izbornog povjerenstva ipak smo uvršteni na listu, rekla je Pozniak u središnjem Dnevniku HTV-a.
Istaknula je kako je Papinska bula iz 1022. kojom se potvrđuje da je Dubrovnik imao status na biskupije, jedan od najstarijih dokumenata koji čuva arhiv.
– Arhiv Dubrovačke republike trajno je smješten u prostorima palače Sponza, gdje se nalazi još od 1952. godine, nakon požara u Kneževom dvoru, rekla je.
Građa, koja obuhvaća razdoblje od 11. do 19. stoljeća, prepoznata je kao dio svjetske baštine, a osim što svjedoči o državnopravnom ustroju Dubrovačke Republike, važan je izvor za razumijevanje svakodnevnog života grada-države na razmeđu Mediterana i Balkana.
– Posebno je važno i posebno prepoznato da količina, kao i kontinuitet prikupljenog gradiva, a riječ je o 73 arhivska fonda iz razdoblja od 11. do 19. stoljeća, njegova starost i vrijednost čine arhiv Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovom dijelu Europe. Govori nam o dosezima jednog grada na Mediteranu, dalekosežnog utjecaja koji se ogledao u kulturnim i trgovačkim kontaktima s europskim i svjetskim vladarima onog doba, od Španjolske, Vatikana, Austrije, Turske, Njemačke, Francuske, Engleske, pa sve do Rusije ili SAD-a, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Obuljen Koržinek je na svečanosti u atriju dubrovačke palače Sponza podsjetila na to da je UNESCO registar “Sjećanje svijeta” osnovao 1991. godine, kako bi se sačuvali rijetki i ugroženi dijelovi pisane kulturne baštine, koji svjedoče o bogatoj povijesti čovječanstva.
– U središte se stavlja zaštita vrijednih knjiga u knjižnicama i arhivima, kako bi se sačuvala povijesna i kulturna baština, kao što su dokumenti na papiru, mikrofilmovi, tonski zapisi i filmovi te posebno ugrožene i jedinstvene zbirke. Drago mi je da je prvi hrvatski nacionalni upis, prva cjelovita hrvatska kandidatura, upravo ta arhivska građa. Izvršni odbor UNESCO-a ju je prepoznao i podržao upis prošle godine, poručila je Obuljen Koržinek.
Dubrovačko Gradsko vijeće 2024. godinu proglasilo je Godinom UNESCO-ve svjetske baštine u Dubrovniku, budući da se obilježava 45. obljetnica upisa povijesne jezgre na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15. obljetnica upisa Feste svetog Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, te prošlogodišnji upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na popis “Sjećanje svijeta”.
UNESCO podržao upis arhive Dubrovačke republike na listu Sjećanje svijeta
izvor: hrt.hr
