Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 17.10.2019 - Na konferenciji za medije Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) i Vijeća za elektroničke medije RH najavljen je okrugli stol "Predrasude i mržnja - izazovi društvu i vjerskim zajednicama". Na slici Ivan Zvonimir Čičak. Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Politika

Čičak napao SDP i Možemo: To što ste predložili je bezumno, opasno i protuustavno

Hrvatski Helsinški odbor oštro je kritizirao platformu Možemo i SDP koje su predložile da ulice u Zagrebu dobiju Milka Planinc i Anka Beus.

“Prijedlog stranke Možemo (Zelena akcija) i Socijaldemokratske partije (SDP) Vijeća mjesne zajednice Medveščak i Gornji grad u Zagrebu, temeljem kojeg bi se trebalo nekim ulicama dati imena komunističkih „perjanica“, izazvalo je ogorčenje i prosvjed velikog dijela javnosti. Ujedno je pokazalo da su stranke koje se najviše pozivaju na ljudska prava (lijeve,„liberalne“ i zelene), u srži neokomunističke i neoboljševičke te da ih se kao takve treba demaskirati. Predložiti imena ulicama po Anki Berus i Milki Planinc, komunističkih revolucionarki, bezumno je, opasno i protuustavno. U preambuli hrvatskoga Ustava, između ostaloga piše:“Na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.“

Davanjem imena ulicama po osobama koje su dale snažan pečat zločinačkom komunističkom režimu u Hrvatskoj i Jugoslaviji u predstavlja povijesni revizionizam najgore vrste. Istovremeno, on otkriva prirodu političkog pokreta koji sebe naziva Možemo zajedno sa pridruženim SDP-om, strankom bivših komunista. Znakovito je da se ovaj prijedlog pojavio godinu dana nakon što je Hrvatska obilježila pedesetu obljetnicu Hrvatskog proljeća u čijem su gašenju aktivno sudjelovale komunističke tvrdolinijašice Anka Berus te posebno Milka Planinc. Ista je dovedena na čelo hrvatskih komunista 1971. nakon rušenja reformskog nacionalno svjesnog partijskog rukovodstva. Čeličnom rukom, novi partijski vrh, predvođen Milkom Planinc, gasio je kulturne institucije kao što je Matica hrvatska, i druge, ukidao časopise i novine, hapsio i zatvarao intelektualce, studente, sveučilišne profesore, novinare i druge. Na udaru su posebno bili članovi Matice hrvatske, njih oko 50 tisuća.

Kao šefica Partije, Milka Planinc, po položaju bila je članica Savjeta za zaštitu ustavnoga poretka u SR Hrvatskoj koji je određivao i davao političke direktive za likvidacije političkih protivnika u inozemstvu. Dapače, kao predsjednica savezne vlade SFRJ bila je na čelu tog Savjeta koji je davao zeleno svjetlo za likvidacije u inozemstvu. Njenu biografiju resi i činjenica da je po okončanju Drugog svjetskog rata kao političkas komesarka odredila 90 partizanskih vojnika koji su likvidirali između 30 i 40 tisuća zarobljenih vojnika, žene i djece. Pritom su sve žene bile silovane prije likvidacije. Za njom se vuče i rep likvidacije hrcegovačkih redovnika na Širokom brijegu.

Što se Anke Berus tiče, ova je „revolucionarka“ svog rođenog brata dr. Lava Znidarčića, poznatog katoličkog intelektualca, spremila u zatvor 1950. g. U zatvoru je proveo 3 godine, od čega polovicu u samici. Nikad nije osuđen, a s njim su tijekom boravka u zatvoru obavljena samo 3 „informativna razgovora“. Njena nećakinja Zvjezdana Znidarčić Begović, kćerka Lava Znidarčića, danas odvjetnica i majka šestero djece, 1971. g. provela je u zatvoru 2 i pol mjeseca kao studentica. Doživjela je sudbinu svoga oca – protiv nje nikad nije vođen sudski postupak već je državno tužiteljstvo iz nepoznatih razloga, bez obrazloženja, odustalo od optužnice.

Hrvatski helsinški odbor naglašava da je ovaj postupak Zelene akcije i SDP-a u suprotnosti s temeljima moderne Europe koja je bezbrojnim rezolucijama odredila ljudska prava kao pravac kretanja prema budućnosti. Svu bezumnost ovog prijedloga najbolje se išćitava iz brojnih rezolucija Europskog parlamenta koje izjednačavaju totalitarne sustave komunizma i fašizma, nacizma i boljševizma, zahtjevajući uklanjanje svih simbola imena i spomenika koji na bilo koji način podsjećaju na ove zločinačke režime. No u Hrvatskoj, ne samo da se ne uklanjaju imena ulica i trgova, nego se sada nastoji vratiti i veličati imena osoba koje su bitno odredile zločinački karakter komunističkog sustava u Hrvatskoj. Ovaj postupak stranke Možemo-Zelene akcije i SDP-a u direktnoj je suprotnosti sa rezolucijom Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. u kojem stoji: „ Poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim; napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljavanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava; Napominjemo da su u nekim državama članicama Vijeća Europe i Europske Unije komunističke i nacističke ideologije zakonom zabranjene”, istiće se u priopćenju kojeg je u ime HHO-a potpisao Ivan Zvonimir Čičak.

Povezane vijesti

Sport

Dinamo je objavio financijski izvještaj za 2024. po kojem je ostvario dobit nešto veću od osam milijuna eura, što je za tri milijuna veća...

Vijesti

Europska komisija u srijedu je javno objavila izvješće „Ubrzavanje normizacije vodika u EU“. To izvješće je rezultat dvogodišnje suradnje i kombiniranog znanja velikog broja...

Politika

Država opet neće moći računati na svih 12 zrakoplova koji gase, a upitno je hoće li do 1. lipnja piloti preuzeti polovicu zračne flote,...

Politika

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić najavio je da će, nakon stupanja na snagu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama 1. ožujka, 17. travnja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori