Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u dvodnevnom radnom posjetu Bosni i Hercegovini. Prethodnog se dana sastao i s predstavnicima najvećih vjerskih zajednica u toj zemlji, vrhbosanskim nadbiskupom Tomom Vukšićem, poglavarom Islamske zajednice Huseinom Kavazovićem i mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom, a danas, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Rutteom, s predstavnicima političkih institucija te civilnoga društva.
U razgovoru s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom bilo je riječi o aktualnoj političkoj situaciju u Bosni i Hercegovini.
“Reformski i europski put ključan je za stabilnost, funkcionalnost i razvoj BiH. Pritom je važno postići politički dogovor o izbornoj reformi i osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda”, poručio je tom prigodom premijer Plenković.
Na sastanku s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto i članovima Vijeća, predsjednici vlada Hrvatske i Nizozemske, Plenković i Rutte, i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen istaknuli su važnost poduzimanja daljnjih reformskih iskoraka radi otvaranja pristupnih pregovora.
“Ovo je povijesna prilika za BiH da uhvati korak s drugim zemljama na europskom putu, a pritom ima snažnu podršku Hrvatske”, istaknuo je hrvatski premijer.
Plenković: Ovaj posjet je poticaj institucijama BiH da poduzmu reformske napore
S predstavnicima Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine razgovarali su o dinamici usvajanja zakona koji su nužni kako bi Europska komisija dala pozitivno mišljenje za otvaranje pristupnih pregovora.
“Hrvatska se aktivno zalaže da BiH bude visoko na agendi EU institucija”, kazao je premijer Plenković.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanaka, premijer Plenković istaknuo je kako niti trenutak ovog radnog posjeta, a niti sastav izaslanstva nije slučajan.
On je, pojasnio je, plod rasprave na sastanku Europskoga vijeća u prosincu kada je BiH dobila najbolje zaključke prema odluci Vijeća o otvaranju pregovora s EU.
“Naš današnji posjet služi kao poticaj, prije svega Vijeću ministara, ali i Parlamentarnoj skupštini, da u sljedećim tjednima donese određene zakone i poduzme određene reformske napore kako bi dala argumente Europskoj komisiji da u svom izvješću koje će pripremiti za šefove država i vlada u ožujku stvori preduvjete da postignemo konsenzus među 27 država članica o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom”, istaknuo je.
Govoreći o politici proširenja općenito, premijer Plenković kazao je da su se u protekle dvije godine dogodile tektonske promjene, istaknuvši pritom primjer Ukrajine koja je podnijela zahtjev za članstvom, dobila status kandidata i dobila, zajedno s Moldovom, pozitivnu odluku o otvaranju pregovora.
Ruska agresija na Ukrajinu, kazao je premijer Plenković, ubrzala je proces proširenja.
Upravo taj promijenjeni kontekst u metodologiji pregovora, dodao je, daje šansu Bosni i Hercegovini da ulovi korak s drugim zemljama jugoistoka Europe.
Hrvatska je najsnažniji zagovaratelj članstva BiH u EU
“Hrvatska je godinama najsnažniji, najčvršći i najveći zagovaratelj i prijatelj Bosne i Hercegovine kada je riječ o ubrzanju njezina članstva u Europskoj uniji”, naglasio je podsjetivši da je zaključak Vijeća u prosincu usvojen upravo na hrvatsku inicijativu.
I Nizozemska, koja je među zemljama s najviše rezervi prema procesu proširenja, ima danas priliku dobiti uvid u predanost reformskom procesu i dinamiku rada Vijeća ministara BiH, kazao je premijer Plenković, ocijenivši da su odluke Vijeća u godini dana, od kada ga vodi gospođa Krišto, dokaz da je ono funkcionalnije nego prethodno.
Stoga je, naglasio je, upravo sada trenutak da se iskoristi politički prozor koji se otvorio i naprave iskoraci u pogledu Zakona o sudovima, Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i Zakona o sprječavanju pranja novca te niza drugih poteza koji će omogućiti Komisiji i državama članicama da donesu tu ključnu odluku u ožujku.
Ako se propusti ožujak, izgubit će se cijela godina s obzirom na predstojeće europske izbore
“Moj je dojam da je ta poruka itekako shvaćena i prihvaćena”, kazao je hrvatski premijer.
Pritom je naglasio da je ovo zadnja godina rada ove Europske komisije, kao i zadnji mjeseci rada aktualnog saziva Europskog parlamenta, koji će se raspustiti za nešto više od dva i pol mjeseca.
“Ako se propusti ožujak, izgubit će se cijela ova godina u pogledu donošenja pozitivnih ocjena o Bosni i Hercegovini”, upozorio je, s obzirom da nakon europskih izbora slijedi proces ustrojavanja novih institucija.
Stoga je apelirao na sve partnere u Bosni i Hercegovini da iskoriste ovu mogućnost dodajući da će ih Hrvatska prijateljski i partnerski podržati na tom putu.
Konzistentna politika hrvatske Vlade da se ne sastaje s Komšićem koji nije izabran u Predsjedništvo BiH većinskom voljom hrvatskog naroda
Premijer Plenković pojasnio je zašto se jutros nije priključio sastanku s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine istaknuvši kako time nikako nije želio iskazati bilo kakvo nepoštovanje prema toj instituciji.
“Dapače, zahvaljujući inicijativi Hrvatske je ovaj “tim Europa” danas u Sarajevu”, naglasio je.
Upozorivši na problem koji postoji u Bosni i Hercegovini od 2006. godine, ponovio se i 2010., i 2018. i 2022., a odnosi se na izbor hrvatskog člana Predsjedništva, podsjetio je da gospodin Komšić nije biran većinskom voljom hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, već glasovima drugih naroda.
Hrvatska Vlada je protiv toga, i to ne zato što ima nešto protiv gospodina Komšića ili Predsjedništva, nego jer principijelno smatra da je za kvalitetno funkcioniranje Bosne i Hercegovine te za ravnopravnost između sva tri konstitutivna naroda važno da se ta ravnopravnost očituje i u izbornom procesu.
“On je za sve institucije Republike Hrvatske član Predsjedništva koji predstavlja hrvatski narod bez legitimiteta većinske volje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini”, ustvrdio je premijer Plenković.
Stoga ga, dodao je, nisu primili u Hrvatskoj niti ga posjećuju dok je na toj dužnosti u Sarajevu.
Hrvatska politika, naglasio je premijer, u tome je konzistentna, i to i politika Vlade, ali i svih drugih institucija koje nisu nužno iz iste političke stranke.
“Došao sam ovdje da bih svim srcem, svim svojim znanjem i utjecajem pomogao Bosni i Hercegovini”, poručio je.
Krišto: Potpora Hrvatske BiH na europskom putu od izuzetnog značaja
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je kako je jasno da europska “trojka” snažno podupire proces europskih integracija BiH, a posebice je istaknula pomoć koju u tome dobiva od Hrvatske i premijera Plenkovića.
“Očekujem da ta potpora neće izostati ni početkom ožujka”, kazala je Krišto aludirajući na odluku Europskog vijeća koja se tada očekuje.
Ustvrdila je kako je sadašnja vlast u BiH kroz dijalog, kompromis i razumijevanje ostvarila značajan napredak u provedbi reformi, uključujući tu potpunu usklađenost s vanjskom politikom EU. Očekuje brzo usvajanje niza novih reformskih zakona, uključujući tu i izmjene izbornog zakona.
Von der Leyen: Treba iskoristiti šanse
Predsjednica Europske komisije pohvalila je BiH jer prati vanjsku politiku EU i pokazuje volju za provedbom reformi.
“Vidjeli smo određeni napredak, usvojeni su važni zakoni, a BiH ima šanse u procesu europskih integracija ako nastavi jedinstveno djelovati”, kazala je Von der Leyen, ali je podsjetila kako je još puno posla pred BiH koja mora biti jedinstvena, cjelovita i suverena država.
Rutte: Temeljna pretpostavka je napredak u provedbi prioriteta
Nizozemski premijer Rutte kazao je kako reforme i dalje ostaju temeljna pretpostavka napretka država kandidata za članstvo u EU.
“Značajan napredak potreban je u provedbi 14 prioriteta prije nego što otvorimo pregovore o članstvu”, kazao je Rutte podsjećajući na uvjete postavljene još 2019. godine.
izvor: vlada.hr
