Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata uputila je nedavno otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, predlažući mu da ih pozove na sastanak jer je “korupcija u zdravstvu dosegnula vrhunac”, a oni nude konkretna rješenja za unapređenje zdravstvenog sustava.
“Kvaliteta usluga, dostupnost i prava pacijenata, nalaze se pod velikim prijetnjama. Korupcija u zdravstvu, kao i sukob interesa između javnog i privatnog sektora, dosegli su svoj vrhunac, što dodatno pogoršava stanje i usmjerava resurse daleko od stvarnih potreba pacijenata”, navodi se u pismu.
U otvorenom pismu premijeru ističe se i kako se gomilaju problemi koji se ne rješavaju sustavno, dok se pacijenti, liječnici i zdravstveni radnici suočavaju s posljedicama tih neodgovorenih izazova. Uvjereni su, kažu, da imaju konkretna rješenja koja mogu značajno unaprijediti stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu te premijeru predlažu sastanak. Naglašavaju i kako Ministarstvo zdravstva treba promjene i potpuno novu strategiju upravljanja.
Pismo je potpisala predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić Zanetti, a poslala ga je uime te udruge i Ureda za zdravstvenu diplomaciju.
Bilo je to znakovito upozorenje zdravstvene struke koje je, nažalost, prošlo ispod radara šire javnosti u sjeni političkih prepucavanja i premijerovih interventnih pokušaja gašenja skandala u zdravstvu. Zdravstvu u kojem korupcija doseže nove vrhunce, ali i koje dodatno razdire sukob interesa između javnog i privatnog sektora. Naravno, u pozadini svega je novac. A u privatno zdravstvo slijeva se novac – od pacijenata, ali i što je iznimno važno naglasiti, i od države.
No, probajmo to uz pomoć dnevnika.hr, iskazati i u brojkama.
Konkretno, HZZO s poliklinikama redovito sklapa ugovore o provođenju zdravstvene zaštite. U prošloj godini sklopljeno ih je 317, a na listi prednjači specijalna bolnica Klinika Magdalena s više od 19 i pol milijuna eura. Slijedi specijalna bolnica Radiochirurgija Zagreb s gotovo 18 milijuna eura, poliklinika Medikol od HZZO-a je dobila gotovo 12 milijuna eura, a na popisu izdvajamo Sveti Duh II te polikliniku Avitum s oko tri milijuna eura.
Iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika kažu da je važno da u tome privatne poliklinike nemaju prednost nad javnim zdravstvom.
“Ugovori koje privatne klinike dobivaju sa HZZO-om, ako obavljaju iste pretrage koje obavljaju i javne bolnice, onda trebaju biti plaćene po istim cijenama koje plaćaju i javne bolnice”, kazao je Boris Ujević dopredsjednik HUBOL-a.
No, osim tih, uvjetno rečeno, redovnih ugovora, nedavno smijenjeni ministar Vili Beroš ove godine hvalio se da kreće u veliko čišćenje lista čekanja, pa je prema njegovoj uputi ugovoreno više od 87.000 pretraga u iznosu većem od pet milijuna eura. Na natječaj su se javile i privatne i javne ustanove, ali najviše novca otišlo je, kako ističe dnevnik.hr, poliklinici Medikol.
“Ono što predstavlja problem je transparentnost, na koji način se to radi, koji broj pacijenata uopće može doći u privatne zdravstvene ustanove na uputnicu”, kazala je Jasna Karačić Zanetti iz Udruge za zaštitu pacijenata .
Kako bi smanjio liste čekanja, Beroš je slao i dopis ravnateljima – o radu liječnika u privatnom zdravstvu te je najavljivao kako možemo ” očekivati daljnje korake u saniranju ove problematične situacije i izmjenjivanje pravilnika”. Izmjene pravilnika nismo dočekali, ali prema popisu ministarstva, od gotovo 9000 liječnika njih čak 1492 istovremeno radi i u privatnim klinikama. Pritom su isplivali i podaci za KBC-ove. Konkretno, prema u javnosti dostupnim podacima, u Osijeku 116 liječnika ima dozvolu za privatni rad, među njima šest pročelnika zavoda te šest predstojnika klinika.
U Rijeci ih 97 radi i privatno, 19 pročelnika zavoda, dva predstojnika klinike. U KBC-u Zagreb od 1200 liječnika njih 179 ima dozvolu za privatni rad. Od toga 14 pročelnika zavoda, šest predstojnika klinika. U Vinogradskoj 162 zaposlenika može raditi izvan radnog vremena. 18 pročelnika ijedan rukovoditelj samostalnog Zavoda.
Iako ti podaci mogu djelovati dramatično, Iz HUBOL-a naglašavaju da rad u privatnim poliklinikama nije zabranjen zakonom niti je sporan ako liječnik radi svoj posao.
“Uvijek može doći do sukoba interesa i postoje priče da neki liječnici na poslu ne obavljaju svoj posao i šalju pacijente u svoju privatnu polikliniku, ali ja opet stavljam težište na to da za vrijeme radnog vremena moraju obavljati svoj posao. Ako nekom zabranite rad privatno, time ga niste natjerali da radi svoj posao”, izjavio je Boris Ujević, dopredsjednik HUBOL-a.
Udruga pacijenata zbog svega što se događa traži sastanak s premijerom, koji je, pak, najavio nove korake u zdravstvu odgovarajući na žestoke prozivke iz oporbenih redova.
”Prvo, naložit ćemo reviziju svih izvanrednih javnih nabava u zdravstvu, ne samo u zadnje vrijeme nego i inače” rekao je premijer Andrej Plenković. Sukladno tome, i iz Ministarstva zdravstva kažu kako će to biti prvi potezi Irene Hrstić, nedavno imenovane vršiteljice dužnosti ministra zdravstva.
I dok struka ističe da bi se regulacija suradnje između privatnog i javnog zdravstva trebala temeljiti na transparentnosti i pravednosti, ističemo četiri točke na kojima inzistira Jasna Karačić Zanetti.
”Prvo je potrebno uvođenje jasnih pravila o dvostrukom radu, gdje bi liječnici trebali imati jasno definirane uvjete pod kojima mogu raditi u oba sektora, kako bi se spriječila zloupotreba javnih resursa i spriječio sukob interesa. Zatim revidiranje ugovora s privatnim ustanovama kroz preciziranje uvjeta pod kojima privatnici mogu koristiti resurse javnog zdravstva. Treće je povećanje nadzora nad provođenjem ugovora i radom liječnika kako bi se osigurala usklađenost s pravilima te uzimanje u obzir iskaza pacijenata koji ukazuju na nepravilnosti. I naposljetku, bolja integracija sustava putem javno – privatnog partnerstva, što bi moglo uključivati dijeljenje usluga na način koji koristi pacijentima, primjerice kroz ugovaranje specifičnih usluga koje privatne ustanove pružaju po nižim troškovima za javni sustav”, smatra predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
No, u svemu tome, slobodni smo ponuditi i radikalno rješenje kojim bi se, i prije provedbe četiri navedene točke, ponajbolje odredio dvostruki rad liječnika u privatnom i javnom sektoru.
Naš prijedlog je krajnje jednostavan – odmah zabraniti doktorima iz javnog sektora da u vlasništvu imaju privatne klinike! To bi, ima li iskrene želje za pravednom regulacijom privatnog i javnog zdravstva, ipak trebao biti prvi i najvažniji korak.
