Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: Ivica Galovic/Pixsell

Vijesti

AFP piše o masovnom odlasku ljudi s Balkana: “Hrvatska je upozorenje ostalima”

Uz napuštene trgovine i prazne ulice malo je znakova života u makedonskom gradiću Valandovu, iz kojeg mladi u velikom broju odlaze u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu.

Kao i velik dio siromašnog jugoistoka Europe, Sjevernoj Makedoniji otkucava demografska bomba zbog starenja populacije, sve manje rođenih i masovne emigracije, piše agencija France Presse (AFP).

Ta balkanska zemlja u zadnjih 20 godina izgubila je deset posto svog stanovništva. Danas u inozemstvu živi oko 600 tisuća Makedonaca, pokazuju podaci vlade i Svjetske banke.

Slab ekonomski rast i izostanak investicija usporavaju napredak te zemlje koja 30 godina od svoje neovisnost ima samo 1.8 milijuna stanovnika.

“Ako ste imali 2.4 milijuna stanovnika, a više od četvrtine ih nema, onda se doista morate ozbiljno zabrinuti što se događa”, rekao je francuskoj agenciji Apostol Simovski, šef državnog statističkog zavoda.

Sela i gradići poput Valandova, smještenog 146 kilometara od Skoplja, nude malo radnih mjesta, zbog čega oni s ambicijama moraju tražiti karijere drugdje.

“Duh mladih sustavno je uništavan”, rekao je Pero Kostadinov, 33-godišnji novoizabrani gradonačelnik.

“Entuzijazam za borbu i ostanak u zemlji izgubljen je.”

U Valandovu više od 90 posto prihoda dolazi od poljoprivrede, a slična situacija je diljem Sjeverne Makedonije.

“Petero mojih prijatelja iz razreda u kojem nas je bilo 20 već su se iselili sa svojim obiteljima”, kazao je 24-godišnji Bojan Nikolov, član vijeća mladih u Valandovu.

Egzodus

Prvi rezultati zadnjeg makedonskog popisa stanovništva, provedenog u rujnu prošle godine, pokazuju da je od 2002. zemlja izgubila više od 200 tisuća stanovnika.

Od raspada Jugoslavije i stjecanja neovisnosti mnogi su se u Sjevernoj Makedoniji nadali članstvu u Europskoj uniji i dobrobitima koje ono donosi.

No makedonski put prema članstvu opetovano je blokiran. Prvo je Grčka blokirala pa je Skoplje pristalo preimenovati zemlju, a sada Bugarska, koja negira postojanje makedonskog jezika. Mnogi stoga počinju sumnjati u europsku perspektivu, a onima koji ostanu u zemlji preostaje prosječna mjesečna plaća od 470 eura.

Slična je situacija diljem Balkana.

Iz Albanije je u protekla tri desetljeća otišlo oko 1.7 milijuna ljudi, što predstavlja oko 37 posto populacije, pokazuju podaci vlade.

Stotine tisuća ljudi napustile su i Srbiju. Procjenjuje se da je u zadnjih 20 godina tu državu napustilo do 10 tisuća liječnika.

“Sve zemlje zapadnog Balkana su različitim intenzitetom pogođene emigracijom”, rekao je Ilir Gedeshi, profesor ekonomije iz Tirane.

“Glavni razlozi su ekonomski, no sve više su i socijalni”, dodao je.

“Zadnji vlak odlazi”

Francuska novinska agencija piše kako je Hrvatska upozorenje zemljama zapadnog Balkana na to da članstvo u EU neće promijeniti trend emigracije.

Hrvatska je od učlanjenja 2013., kada je imala nešto više od četiri milijuna stanovnika, izgubila gotovo 10 posto stanovništva, pokazuju prvi podaci popisa stanovništva.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će Hrvatska do kraja stoljeća imati samo 2.5 milijuna stanovnika.

Demografi upozoravaju da se malobrojno stanovništvo neće moći othrvati daljnjim gubicima.

AFP piše o novoj demografskoj mjeri vlade, predstavljenoj u prosincu, kojom bi se onima koji se vrate u Hrvatsku nudila potpora do 200 tisuća kuna.

No za neke dijelove zemlje već je prekasno.

“U mojoj ulici trećina kuća je prazna”

“Na prodaju” je čest natpis u Požegi. Iz tog dijela zemlje, u kojemu je živjelo 80-ak tisuća ljudi, u posljednjih deset godina otišlo je više od 16 posto stanovnika.

“U mojoj ulici trećina kuća je prazna”, rekao je AFP-u 39-godišnji Igor Čančar iz obližnjeg Brestovca.

Među emigrantima su njegova sestra, koja se preselila u Austriju sa suprugom i dvoje djece, kao i njegovi bliski prijatelji.

“Ako želite da mladi ostanu, napravite im kuću i vrtić”, dodao je Čančar.

“Zadnji vlak odlazi, a mi ne činimo ništa, samo stojimo na platformi i mašemo”, zaključio je Slavonac.

Povezane vijesti

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje od 9. do 11. srpnja na samitu NATO-a u Washingtonu. Glavne su teme samita daljnja pomoć...

Politika

Strani turisti s područja Europske unije kao i domaći turisti, osiguranici HZZO-a, moći će tijekom ljeta dobiti zdravstvenu uslugu besplatno kod dodatnih timova u...

Politika

Plinska stanica Cerić u vukovarsko-srijemskoj općini Stari Jankovci investitora kanadske tvrtke Vermilion puštena je danas u rad, a u njoj bi se nakon priključenja...

Politika

Na sutrašnjoj 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice donosi se povijesna odluka kojom vrtići u Velikoj Gorici postaju besplatni za roditelje. Jedno je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori