Connect with us

Upišite traženi pojam

foto: vlada.hr

Politika

U mandatu naše Vlade osnovica plaće državnih i javnih službenika porasla gotovo 48 posto

U Vladi je potpisan Dodatak IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, a Vlada je prethodno usvojila i odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama za 2025. u istom iznosu kao i za državne službenike. “To je konkretan primjer dobrog socijalnog partnerstva i razumijevanja koje traje već devetu godinu”, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Dodao je kako se nakon susreta prošloga tjedna stekao dojam da će ista stvar biti i sa sindikatima javnih službi, no pokazalo se da nije došlo do prevladavajućeg stava članova sindikata u sektoru obrazovanja da se potpiše i taj sporazum.

“No, neovisno o tome, sukladno uobičajenoj proceduri, Vlada stoji iza dogovorenoga, a dogovorili smo najprije s državnim, a poslije i s javnim sindikatima, rast osnovice od tri posto s 1. veljače s isplatom u ožujku te dodatnih tri posto za rujan s isplatom u listopadu”, istaknuo je premijer

Naglasio je da, kada se pogleda od početka do, sada već devete godine mandata ove Vlade, kumulativan rast osnovice iznosi skoro 48 posto.

Cjelovita reforma plaća – uz rast osnovice uključuje i povećanje materijalnih prava

Rekao je da i dalje očekuje gospodarski rast oko 3,6 posto koji bi, prema podacima, trebao biti među tri zemlje u Europskoj uniji.

Kada se pogleda cjelovita reforma plaća, koja ne znači samo rast osnovice, već uključuje i donošenje novoga zakona te dviju uredbi – za državne i javne službe – riječ je o najvećem povećanju plaća ikada

“Riječ je o ukupno 244.000 službenika i namještenika koji su u travnju ove godine dobili prosječno veću plaću tridesetak posto”, podsjetio je predsjednik Vlade, dodavši da je za tu reformu izdvojeno 1,63 milijarde eura.

Osvrnuo se i na povećanje materijalnih prava: rast regresa, božićnice, dara u prigodi Sv. Nikole te uvođenje uskrsnice. Osim toga, povećane su dnevnice, osnovica za izračun otpremnine prilikom odlaska u mirovinu, naknada prijevoza po kilometru, naknada za sistematske preglede te uveden dodatak za završeni specijalistički studij.

“Kada gledamo od 1. do 9. mjeseca 2024. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika iznosila je 2.357 eura”, kazao je premijer.

Uspoređujući početak mandata 2016. godine te rujan sljedeće godine kada će se plaće uvećati za dogovorenih tri plus tri posto, bruto plaća javnih i državnih službenika rast će za 99 posto.

“Ako gledamo da je u istom razdoblju na razini godišnjeg prosjeka rast inflacije bio 30,2 posto, realan rast plaća je 52,8 posto”, poručio je Plenković, odbacivši tezu da je inflacija pojela rast plaća.

Treći mandat posvećen rastu plaća i mirovina te priuštivosti stanovanja

Premijer se osvrnuo da aktualne gospodarske pokazatelje, kazavši da je rekordna zaposlenost i najniža stopa nezaposlenosti na tragu vladinih prioriteta da ovaj treći mandat bude posvećen rastu plaća, mirovina i, onome što je najvažnije, priuštivosti stanovanja, kazao je.

Izvijestio je da u javno savjetovanje kreće Nacionalni plan stambene politike te podsjetio da početkom godine stupa na snagu nova porezna reforma koja ima cilj porezno rasterećenje i rast plaća građana

“Izravno Vlada, ne više samo delegirajući po načelu lokalne fiskalne autonomije ovlasti jedinicama lokalne samouprave, utječe na rast plaća svih naših ljudi diljem Hrvatske,” kazao je premijer, dodavši da se, osim toga, podiže i osobni odbitak te prag za ulazak u sustav PDV-a za poduzetnike.

Izjavio je da je i porez na nekretnine, koji je zapravo samo preimenovanje poreza na kuće za odmor koji je postoji trideset godina, u funkciji priuštivog stanovanja mladima i mladim obiteljima.

“Rast cijena najma, rast cijena nekretnina je strukturni problem s kojim se želimo baviti. Ljudi moraju imati više plaće, a tu moramo napraviti poticaj koji će obuzdati ovaj preveliki rast cijena nekretnina”, kazao je Plenković.

Najavio je daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 56 posto, što govori o odgovornom upravljanju javnim financijama

Ocijenio je na kraju da je postignut jako dobar dogovor, zahvalio svima na suradnji, dijalogu i razumijevanju, te izrazio žaljenje što nije supotpisan i s predstavnicima javnih službi, dodavši da se ovaj povoljniji aranžman primjenjuje i na one koji nisu pristali na ovo.

“Posebno zahvaljujem gospođi Anici Prašnjak na koordinaciji razgovora u ime sindikata javnih službi, a veselim se, nadam se, u budućnosti i dogovoru sa sindikatima u području obrazovanja”, zaključio je premijer.

Piletić: Podižemo standard zaposlenika

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kazao je da će osnovica za izračun plaće za državne i javne službe u mandatu ove Vlade biti povećana za 48 posto te će s prvim rujnom iznositi 1.004 eura.

“Osnovica za izračun plaće službenika i namještenika tako će u 2025. godini iznositi 947,18 eura bruto od 1. do 31. siječnja, 975,60 eura bruto od 1. veljače do 31. kolovoza te 1004,87 eura bruto od 1. rujna 2025. pa nadalje”, izvijestio je ministar rada Marin Piletić te zahvalio sindikatima na prihvaćanju Vladine ponude

Prašnjak: Postignuto je najviše što se moglo

Koordinatorica sindikata javnih službi Ankica Prašnjak izrazila je zadovoljstvo potpisanim sporazumom i osobito povećanjem naknade za noćni rad sa 40 na 50 posto ocijenivši da je postignuto najviše što se moglo.

Izrazila je žaljenje što dodatak TKU nisu prihvatili i predstavnici obrazovnih sindikata, iako je prihvaćen i njihov zahtjev da ne počne primjena sustava ocjenjivanja.

Jadranka Dimić u ime Sindikata socijalne skrbi najavila je da će početkom iduće godine zatražiti izmjenu Zakona o reprezentativnosti, ublažavanjem kriterija, kako se više ne bi dovodili u poziciju da sedam sindikata javnih službi budu taoci triju obrazovnih sindikata.

Zadovoljstvo potpisanim sporazumom u ime državnih službenika i namještenika izrazio je i predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

Najčitanije

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković jučer je u Dubrovniku predsjedao sastankom Vlade RH sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina....

Politika

Zagrebačka Gradska skupština uvrstila je u dnevni red po hitnom postupku prijedlog zaključka kojim se u prostorima Grada zabranjuje korištenje obilježja, slogana ili poruka...

Politika

Poznati filmski producent i scenarist Fran Juraj Prižmić, poznat po svojim iznimno gledanim dokumentarnim projektima ”VELIKANI HRVATSKOG GLUMIŠTA” i ”DIPLOMATSKA OLUJA”’, osvrnuo se jutros...

Vijesti

Hrvatski glas se čuje unutar Europske unije, a hrvatski građani žive bolje, složili su se u ponedjeljak u Zagrebu sudionici konferencije “Europa za sve...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori