Connect with us

Upišite traženi pojam

foto: vlada.hr

Politika

EPPO je tu zbog političke volje Vlade i ima svu potporu, a o sukobu nadležnosti odlučuje glavni državni odvjetnik

Nakon što je u Hrvatskom saboru predstavio prijedlog državnog proračuna za 2025., predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru s novinarima osvrnuo se i na druge aktualne teme. Odbacio je tezu oporbe da Vlada kontrolira DORH, kazavši da oporba halucinira da netko nekoga pokušava zaštititi. „Da je ta teza točna, onda valjda ministar ne bi bio uhićen. Kako pomažete nekome tko je bio na dužnosti ministra tako da ga uhitite, tu logičnu akrobaciju još nisam shvatio”, ustvrdio je. “Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj postoji zbog političke volje parlamentarne većine i naše Vlade. Pa nije nam ga netko nametnuo, nije ga dovela opozicija, nisu došli sami po nekom defaultu, mi smo to htjeli. Mi smo sretni da su oni tu i dajemo im svu potporu”, poručio je i dodao kako, sukladno zakonu, kao i u drugih 14 članica Europske unije, o sukobu nadležnosti između europskog javnog tužitelja i nacionalnog tijela kaznenog progona odlučuje glavni državni odvjetnik.

Napuštanje Sabornice za vrijeme trajanja rasprave od strane zastupnika SDP-a nazvao je malim igricama.

“Jer, što će oni drugo reći? Proračun je dobar, ekonomska situacija nikad bolja realno, imamo najveću zaposlenost i najmanju nezaposlenost, visok rast, smanjuje se inflacija, javni dug je sve niži, imamo investicijski kreditni rejting, nema kraja u Hrvatskoj u kojem nema enormnih ulaganja. I onda se love za ovo”, poručio je.

Potpuno nevezano o tom predmetu naglasio je, ponovio je svoj stav o situaciji u kojoj su godinama  u hrvatskom pravosuđu informacije izlazile van u ranoj fazi postupka ne bi li se stvorila medijska slika o nečijoj krivnji.

Poručivši kako to nije normalno i kako toga nema nigdje, naglasio je kako to nema nikakve veze s novinarima, koji su expressis verbis u zakonu isključeni.

“Neka se ispita sve. Sve što god izlazi u ovoj fazi, ne izlazi sukladno zakonu”, kazao je.

Curenje informacija u ranoj fazi istrage na štetu je kaznenog postupka 

Govoreći o suštini, apstrahirano od ovog ili bili kojeg drugog konkretnog slučaja, upitao je tko ima koristi od rane objave informacija u takvim situacijama.

Najviše, dodao je, imaju oni koji su osumnjičeni jer točno znaju što o njima znaju tijela kaznenog progona.

“To je u biti na štetu kaznenog postupka”, kazao je.

Što se tiče nadležnosti EPPO-a i USKOK-a nad ovim konkretnim slučajem, premijer Plenković kazao je da se u javnom prostoru stvara nevjerojatan kontekst u kojem postoje dva paralelna procesa. Nacionalno tijelo kaznenog progona djeluje, uhiti ministra, a na kraju ispada da je to problem, poručio je.

Opozicija, naglasio je, halucinira da netko nekoga nastoji zaštititi i nešto prevenirati, dok nacionalno tijelo kaznenog progona po svemu što vidimo sto posto nadležno za taj slučaj.

Sam je EPPO, dodao je, priopćio da su počinjena tri kaznena djela kojima je oštećen državni proračun, a da je postojalo jedno kazneno djelo gdje nije došlo do štete za financijske interese Europske unije, a radi se o pokušaju davanja mita u KBC-u Split.

Radi se o pretežitoj nadležnosti, dodao je i pojasnio kako postoji načelo lojalne suradnje, a EPPO u Hrvatskoj je dio DORH-a. 

Kada postoj pozitivan sukob nadležnosti u vezi nekog predmeta između europskog javnog tužitelja i nacionalnog tijela kaznenog progona, sukladno zakonu o tome čija je nadležnost odlučuje glavni državni odvjetnik u Hrvatskoj, kao uostalom i u još 14 država članica.

Sada bi EPPO u potpunosti sve informacije koje oni imaju o tom predmetu trebao prepustiti USKOK-u, koji će nakon što sve to sagleda, vjerojatno doći do identičnih zaključaka do kojih su došli njihovi kolege u EPPO-u.

Upitan hoće li se mijenjati taj dio zakona o odlučivanju o nadležnosti, premijer je odgovorio protupitanjem u kojem to zakonodavnom postupku na razini Europske unije postoji bilo čija inicijativa da se taj segment mijenja?

“To je jedna izmišljena priča koja postoji u hrvatskom eteru, ničim opravdana. Postoji negdje nekakva studija koja nije nikakav kredibilni dokument koji bi bio podloga bilo za Komisiji bilo za Vijeće da mijenja uredbu u tom pogledu”, ustvrdio je i naglasio da je još 14 drugih članica izabralo isti način odlučivanja o pozitivnom sukobu nadležnosti.

“Zašto su svi zastupnici oporbe glasali za tako izglasani zakon”, dodao je naglasivši kako nije oporba odlučila da Hrvatska uđe u Mehanizam pojačane suradnje na europskoj razini i pristupi inicijativi dijela članica Europske unije o uredu europskog javnog tužitelja.

“Odlučila je moja Vlada i ja osobno, a ja sam se za to zalagao i dok sam bio zastupnik u Europskom parlamentu”, rekao je predsjednik Vlade.

Za to su se odlučili, dodao je, jer su željeli još jedan kontrolni mehanizam koji će sprječavati zlouporabu europskih sredstava pa time i potencijalnog počinjenja štete za financijske interese to jest proračun Europske unije.

Taj se mehanizam razvio iz inicijative nastala iz konteksta jačanja vladavine prava uopće u Europskoj unije koji i traje 12 godina.

“Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj postoji zbog političke volje parlamentarne većine i naše Vlade. Pa nije nam ga netko nametnuo, nije ga dovela opozicija, nisu došli sami po nekom defaultu, mi smo to htjeli. Mi smo sretni da su oni tu i dajemo im svu potporu”, poručio je.

A je li netko djelo u nadležnosti ureda europskog javnog tužitelja ili nacionalnog tijela kaznenog progona, to je na njima da odluče, a ne na Vladi, dodao je.

Kada su radili na uredbi o osnivanju uredu europskog  javnog tužitelja, nije bio politički cilj svih njih, bilo u Europskom parlamentu, bilo u Vijeću, bilo stručnjaka iz Komisije ili akademske zajednice, da osnivanjem te institucije supstituiraju tijelo kaznenog progona na nacionalnoj razini.

EPPO je osnovan jedino i isključivo, s našom silnom podrškom i angažmanom, da se ne dopusti kaznenim djelima činjenje štete europskom proračunu, naglasio je premijer Plenković.

U ovom konkretnom predmetu, za sada, je više nego jasno da je gotovo devedesetpostotni interes da se njime bavi nacionalno tijelo kaznenog progona.

Oni će, ako bude potrebe na temelju svih informacija i dokaza, proširiti optužnicu dodao je premijer i upitao sve koji negoduju zbog nadležnosti USKOK-a zašto se najednom ne vjeruje USKOK-u.

Izvijestio je da je državnoj tajnici u Ministarstvu zdravstva Ireni Hrstić naložio da napravi reviziju svih nabava na razini bolničkih sustava proteklih godina, a koji su bili van plana nabave.

“Želimo vidjeti što se tamo događalo i koliko ima takvih situacija, kako su se dogodile, tko su dobavljači, kakve su bile cijene i o čemu se radi”, kazao je premijer i dodao da će napraviti pregled jer je ovako nešto nedopustivo.

Još je dodao da je, iz medija tijekom vikenda, saznao da je isti dobavljač samo pod drugim imenom u vrlo sličnoj situaciji bio dobavljač u vremenu SDP-e Vladi 2013. i 2014. godine.

“Ista osoba, gospodin koji je državljanin Srbije, je tada uime druge firme gotovo istu stvar radio sa zdravstvenim sustavom. I to je jako zabrinjavajuće. To znači da je ta vrsta infiltracije u zdravstveni sustav malo dugotrajnijeg karaktera. I to ćemo razotkriti”, rekao je.

Sve treba snažnije nadzirati, naglasio je predsjednik Vlade.

“Još jedan put ću naglasiti – ova je situacija najteža nama, najteža je meni, i u ljudskom smislu, političkom, upravljačkom. Ovo je nešto što ne možete ni zamisliti da se zbiva iza vaših leđa”, rekao je.

Čim je shvatio što se, nažalost, dogodilo, dodao je, reagirao je maksimalno, a sad će napraviti poteze koji će, ne samo pregledati što je bilo u prošlosti, nego će itekako paziti što će biti u budućnosti uz puno čvršći kontrolni mehanizam.

Naglasio je još jednom kako nitko nema mandat da bi bilo što radio protuzakonito.

Članovi Vlade to postaju kako bi provodili Program Vlade i zahvaljujući obrazovanju, dosadašnjem iskustvu, najboljoj praksi dali svoj doprinos, a ne da pridonose nezakonitom djelovanju njih ili bilo koga drugoga. 

Osvrnuo se i na kritike oporbe na datum predsjedničkih izbora.

“Mi smo imali sramotu, katastrofu, užas od udara na hrvatski parlamentarni sustav koji je izveo kršitelj Ustava Milanović na proljeće koji je prvi puta u povijesti organizirao izbore usred tjedna. Odlučio je da izbori budu u srijedu – nepotrebni trošak, kreiranje lažnog izvanrednog stanja, protuustavno angažiranje u kampanji SPD-a i njegovih jataka”, ustvrdio je.

I uz to, naglasio je, SDP je izgubio sa 19 zastupnika razlike. To je bio cirkus, kazao je premijer, koji je parodija demokracije. Nakon toga Grbin, Grmoja i Benčić pokušali su šarmirati Penavu, podsjetio je, i dodao kako u tome nisu uspjeli te je HDZ formirao treću Vladu.

“Pritom Ustavni sud od strane Milanovića ostane sameljen kao da je prošao flajšmašinu. Ustavni suci su gangsteri, glupani, stajske muhe i istrošeni kuhinjski elementi”, podsjetio je na Milanovićeve uvrede prema sucima Ustavnoga suda.

A poniženje tadašnjeg čelnika glavne oporbene stranke SDP-a Grbina, kada je Milanović ispred Državnog arhiva najavio svoju kandidaturu za premijera, ocijenio je takvim koje na političkoj sceni nije viđeno nikad.

Nakon toga, taj isti Milanović, koji nije htio Markiću na čelu SOA-e produljiti treći mandat, uvjetuje imenovanje generala Kundida, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, a kasnije ga zarobi na Pantovčaku tri puta kako ne bi sudjelovao na saborskom Odboru za obranu na kojem je tema bila NSATU aktivnost. U konačnici, ustvrdio je, radi se i o udaru i na Hrvatski sabor takvim nepoštovanjem te institucije.

“U takvom cirkusu mi idemo na predsjedničke izbore koji su 29. prosinca”, kazao je predsjednik Vlade.

Dodao je da su jedina dva moguća datuma bili 22. i 29. prosinca, a Vlada je smatrala da je bolji datum 29. prosinca kako bi se drugi krug održao u što mirnijem ozračju koji je daleko od blagdana.

A kritike oporbe ocijenio je ne previše bitnim jer su se ionako pokazali kao jataci i podupiratelji kršitelja Ustava, nezainteresiranim za proračun.

izvor: vlada.hr

Najčitanije

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković jučer je u Dubrovniku predsjedao sastankom Vlade RH sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina....

Politika

Zagrebačka Gradska skupština uvrstila je u dnevni red po hitnom postupku prijedlog zaključka kojim se u prostorima Grada zabranjuje korištenje obilježja, slogana ili poruka...

Politika

Poznati filmski producent i scenarist Fran Juraj Prižmić, poznat po svojim iznimno gledanim dokumentarnim projektima ”VELIKANI HRVATSKOG GLUMIŠTA” i ”DIPLOMATSKA OLUJA”’, osvrnuo se jutros...

Vijesti

Hrvatski glas se čuje unutar Europske unije, a hrvatski građani žive bolje, složili su se u ponedjeljak u Zagrebu sudionici konferencije “Europa za sve...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori