Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Ostale vijesti

Vujčić: Svi koji imaju puno kuna u gotovini trebaju se pripremiti na uvođenje eura

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić danas je rekao da će ulaskom u eurozonu Hrvatska biti bolje zaštićena u situacijama krize.

Hrvatska ima još samo godinu dana do uvođenja eura, a guverner Vujčić je, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, rekao da je pred njima puno logističkih priprema.

“Na ljeto ćemo znati točan datum ulaska u eurozonu”

“Nadamo se da ćemo za godinu dana ući u eurozonu i ova godina je godina pripreme. To ćemo sa sigurnošću znati na ljeto, kada bi se trebala donijeti odluka, ali mi se pripremamo kao da je 1. siječnja 2023. taj datum. Pred nama je dosta logističkih priprema i za HNB, ali i za ostale – bankarski sektor, poduzeća. Svi moramo biti spremni, ako ništa drugo, od ljeta objavljivati cijene i u kunama i u eurima, moramo biti spremni za opskrbu tržišta s novčanicama, kovanicama, povlačenje novčanica, kovanica”, rekao je.

Istaknuo je kako je paralelno objavljivanje cijena ideja da se na neki način spriječi ‘lov u mutnom’.

“Tražit ćemo da cijene budu istaknute i eurima i u kunama i prije i poslije ulaska u eurozonu, kako bi se ljudi dobro naviknuli na cijene i kako bismo mogli ocijeniti je li netko pokušao iskoristiti to razdoblje za dizanje cijena”, naveo je Vujčić.

“Ne vidim značajne mane uvođenja eura”

Na pitanje koje su prednosti i mane ulaska u eurozonu, guverner HNB-a odgovorio je da značajnijih mana ne vidi.

“Hrvatska će biti bolje zaštićena u situacijama krize. Kad ste dio eurozone, nema napada na vašu valutu. Također, uklanjanje tečajnog rizika, po čemu je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati ulaskom u eurozonu od svih zemalja koje su do sada ušle jer imamo najveću eurizaciju ekonomije već sada”, istaknuo je.

Rekao je i da je u Hrvatskoj većina štednih oročenih depozita u eurima. 140 posto vrijednosti BDP-a duga svih sektora države, poduzeća, stanovništva je vezan za euro, zbog čega je tečajni rizik vrlo velik. Deset postotna deprecijacija tečaja kune prema euru bi povećala dug svih sektora za više od 50 milijardi kuna. Taj rizik je jako velik, može dovesti do recesije i njega ćemo ukloniti ulaskom u eurozonu, naglasio je, prenosi HRT.

“Teoretski, mana je gubitak neovisne monetarne politike. Ali, ja sam objašnjavao da mi svoj tečaj i ovako i onako moramo vezati uz euro, to radimo od kraja 1993. godine i zato ne možemo koristiti tečaj kao aktivni instrument monetarne politike ovako ili onako”, rekao je.

“Svi koji imaju puno kuna u gotovini trebaju se pripremiti”

Na tvrdnju kako je procijenjeno da građani kod kuće drže velike količine gotovine, čak 40 milijardi kuna, Vujčić je rekao: “U opticaju je 36 milijardi kuna gotovine i to bi se trebalo tijekom ovih 12 mjeseci ili položiti u banke, što omogućuje vrlo jednostavnu konverziju, ili polako trošiti tijekom ove godine, da nemamo toliku količinu kuna na kraju ove godine.”

Dodao je da bi se svi koji imaju puno kuna u gotovini u ovih godinu dana trebali pripremiti za konverziju i smanjiti količinu gotovine.

“Oni koji imaju normalne količine gotovine neće imati nikakve probleme”, rekao je i dodao da će se još dva tjedna nakon ulaska u eurozonu omogućiti plaćanje u kunama. Nakon toga kune će se moći zamijeniti u bankama za eure – po fiksnom tečaju i bez mjenjačke provizije, naglasio je Vujčić.

Izvor: Index/HINA

Povezane vijesti

Politika

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić jučer je na zatvorenom dijelu sjednice Vlade izvijestio o napretku Hrvatske u iskorištenju sredstava iz...

Vijesti

Predstavljajući Zakon o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da će se njime izdvajati čak 89 posto više sredstava za osobe s invaliditetom, s...

Vijesti

Pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda, proveden ove godine u pet županija, pokazao je da više od dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme te...

Vijesti

Ministar financija Marko Primorac najavio je u utorak u Saboru da će Vlada idućeg tjedna odobriti 55 milijuna eura za sanaciju dugova u zdravstvu....

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori