Connect with us

Upišite traženi pojam

HINA

Politika

Stručnjakinja za posvajanje: Hrvatska treba provjeriti jesu li sve odluke o posvajanju donesene u DR Kongo bile legalne

Gošća Dnevnika bila je konzultantica za socijalne politike i bivša dujgogodišnja predsjednica udruge Adopta Diana Topčić – Rosenbereg. Osvrnula se na istraživanje Jutarnjeg lista o usvajanju djece iz Konga baca ozbiljnu sjenu na rad hrvatskih sudova, posebno suda u Zlataru.

Na pitanje kako je moguće da se posvajanja odobravaju u roku 10 minuta, da nema zastupnika djece, da se ne navode podaci o biološkim roditeljima, da se u presudama poziva na zakone koji više ne vrijede, Diana Topčić Rosenberg kaže da institucije države malo znaju o međunarodnom posvajanju.

“Najvažnije pitanje je pitanje prava djece”

“Mislim da smo vidili čim se dogodilo uhićenje naših građana u Zambiji da institucije hrvatske države malo znaju o međunarodnom posvajanju iako se ono odvijalo više od 10 godina i to prilično javno”, kaže Diana Topčić – Rosenbereg.

Ističe da članak Jutarnjeg lista otvara više različitih tema, javlja N1.

“Jedna tema je sustavno neprovjeravanje autentičnosti dokumenata o posvajanju, što bi trebao biti ključan dokument koji bi garantirao sigurnost djece koje se posvajaju iz drugih država. Druga tema je iskrenost dužnostnika ove države oko samog procesa odabira sudaca i usklađenosti sudske prakse po pitanju međudržavnih posvajanja na sudovima diljem Hrvatske”, kaže Topčić – Rosenbereg.

Kao najvažnije pitanje ističe zaštitu prava djece.

“Ovo je jedna jako osjetljiva tema da je o njoj jako teško govoriti iz jednog repsekta prema djeci koja trenutno žive u RH, a njih nikada ne smijemo izgubiti iz vida kad o tome govorimo. Ta tema autentičnosti je otvorena onog trenutka kad su uhićeni naši sugrađani u Zambiji. Odgovornost Hrvatske je da provjeri jesu li sve odluke o posvajanju donesene u DR Kongo bile legalne. Ako jesu, onda je sve uredu, ako nisu, onda se time moramo baviti”, kaže Topčić – Rosenbereg.

A na pitanje mogu li se retroaktivno preispitati sve te odluke, kaže da je ovo užasno teško pitanje za djecu koja su već posvojena.

“Mislim da je jedna od najgorih stvari prekriti cijelu temu velom tišine”, rekla je.

“Država treba djeci garantirati sigurnost”

Smatra da Hrvatska treba, po uputama svih konvencija koje je potpisala, pružiti posvojenoj djeci sigurnost.

“Ona moraju biti sigurna, a država im tu sigurnost treba garantirati. Između ostalog, dio te sigurnosti je saznanje i verificirane informacije na koji su način postali hravtski državljani”, rekla je Topčić-Rosenberg.

Također, napominje, da djeca po međunarodnim konvecijama imaju pravo znati od kuda dolaze.

“Posvojitelji imaju dokumente iz Konga kako je posvajanje regulirano, odnosno, kako je sud iz Konga donio presudu sa imenima bioloških roditelja”, kaže Topčić-Rosenberg.

Kaže da je moguće da djeca nikad ne doznaju imena bioloških roditelja i da je to u suprotnosti s Haškom konvencijom o posvajanju koju je potpisala i Hrvatska.

“Ono što proizlazi iz člnaka Jutarnjeg lista, ali i analize koju je morao provesti predsjednik Vrhovnog suda, su trebali ustanoviti tijekom procesa nakon uhićenja u Zambiji, je li došlo do grešaka, kakvih vrsta grešaka i koji su suci za to odgovorni”, kaže Topčić-Rosenberg

Na pitanje je li simptomatično da je najviše takvih slučajeva na sudu u Zlataru?

“Sustav izbjegavanja zakona je jedna teška optužba, ali je jedna nedovoljna pažnja prema konceptu zaštite prava djece se primjećuje iz navoda tog članka. Drugi dio te priče je odgovornost i razumjevanja i sudaca i javnosti što posvajanje znači u svim svojim kompleksnim segmentima”, kaže Topčić-Rosenberg. Dodaje da narativ kako posvajanjem spašavamo djecu, bez obzira da li su to djeca iz domova u Hrvatskoj ili iz Konga je pogrešan narativ.

“Posvajanje nije humanitarni čin, već odgovorni čin roditeljstva. I ljudi koji se odlučuju na taj postupak i odgovornost moraju biti spremni na izazove i to je ogromna i velika uloga”, kaže Topčić-Rosenberg.

Pozvala je sve koji će sjedećih dana govoriti o ovoj temi da upamte da ih djeca slušaju. “Ovo nije politička tema, ovo mora biti tema zaštite prava djece i eventualnih manjkova institucija Hrvatske da im osiguraju ta prava”, kaže Topčić-Rosenberg.

Na pitanje što treba zakonodavac učliniti da se ovo ne ponavlja? Jesu li dovoljne dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu, koje su nedavno predstavljene u Saboru, Topčić-Rosenberg kaže da su dopune samo definirale u Zakonu ono što su sudovi trebali raditi do sada i da je po izjavama čelnika vidljivo da se ne namjerava napraviti ništa više.

“Dakle mi ne namjeravamo unaprijediti sustav posvajanja iz zemalja koje jesu potpisnice Haške konvencije, nego su samo zatvorili neke rupe, koje ni zapravo dosad nisu postojale, ali sad pišu u zakonu pa se moraju odraditi”.

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na uručivanju 12 ugovora za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe rada u jednoj smjeni...

Politika

Vlada je na sjednici u četvrtak osnovala Međuresornu radnu skupinu za utvrđivanje potrebe javnog financiranja distribucije tiska kao usluge od općeg gospodarskog interesa kako...

Politika

Nova makedonska vlast desnoga centra predvođena premijerom Hristijanom Mickoskim iz redova pučke VMRO-DPMNE, suočava se s brojnim izazovima, koje im je u političkom testamentu...

Top Tema

“Hrvatskoj javnosti dobro je poznato da Vujnovac kontrolira otprilike 20 posto hrvatskog BDP-a”, podsjeća odvjetnik Lansky ”Austrijskom odvjetniku Gabrielu Lanskyju, Hrvatska je bez obrazloženja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori