SLOBODAN PROSPEROV NOVAK: Hrvatska politika nije odradila svoj posao kod srpskog prisvajanja dubrovačke književnosti

Poznati hrvatski književni povjesničar i dugogodišnji profesor na mnogim hrvatskim i svjetskim sveučilištima Slobodan Prosperov Novak gostovao je u subotu u HRT-ovoj emisiji o kulturi u kojoj je govorio o srpskom prisvajanju dubrovačke književnosti.

Na pitanje koliko dugo traje to prisvajanje, Prosporev Novak je kazao kako to prisvajanje ne traje od osamdesetih godina, kako su izvijestili neki hrvatski mediji, već to traje od početka 20-og stoljeća i vremena srpskog povjesničara koji se zvao Pavle Popović i koji je vršnjak Antuna Gustava Matoša. Oni su otad stvorili cijelu jednu školu koja se time bavi, naglasio je Prosperov Novak.

On je dalje istaknuo kako se u Hrvatskoj to njihovo prisvajanje prilično često ne uzima ozbiljno. Tako je naveo primjer da je i prije osam godina u Hrvatskom saboru potaknuto pitanje srpskog prisvajanja dubrovačke književnosti. Tada je, kaže Prosperov Novak, sadašnji predsjednik a tadašnji premijer Zoran Milanović u toj raspravi za srpsku akademkinju Zlatu Bojović koja je napisala knjigu „Historija dubrovačke književnosti“ u kojoj ona prisvaja dubrovačku književnost, nazvao “šibicarkom“ kazavši u stilu kao „što mi imamo gubiti vrijeme na to jer to kao nama nisu važne stvari“.

-Danas, kada je ovaj srbijanski Zakon stavljen u opticaj, mi vidimo da su to ozbiljne stvari, a što mi znamo i otprije. Mi smo znali da kada su međunarodno priznate i Hrvatska i Srbija da će se taj otvoreni problem opet pojaviti. Mene je osobno, nakon Milanovićeve opaske u Hrvatskom saboru ta tema zgadila i nisam više o njoj javno govorio, jer mi se činilo da je nepotrebno. Danas mi se čini da je potrebno govoriti upravo zato što je ova tema ponovno vrlo ozbiljna jer se danas opet zvecka oružjem, opet se spominje „srpski svet“. Ovaj zakonski okvir koji je u Srbiji donešen odnosi se na našto s čim mi u Hrvatskoj ne bi trebali imati problema kada je pitanje jezika i tih starih dubrovačkih knjiga. Naime, 2008. godine stvoren je jedan okvir u kojem je hrvatski jezik dobio međunarodnu kodifikaciju. U svim bibliotekama svijeta uz ime Marina Držića, Ivana Gundulića, …u bibliotečnim kriterijima stoji da su oni hrvatski pisci i da su pisali hrvatskim jezikom, naglasio je Slobodan Prosperov Novak.

Ono što ga šokira, rekao je Prosperov Novak jeste to da hrvatske službe koje bi se trebale baviti time temama o tom srbijanskom Zakonu su doznale tek mjesec dana nakon što je on objavljen u srpskom pravopisu.

Veleposlanik plakao

-Ja pitam što rade analitike u našem Ministarstvu vanjskih poslova, što rade analitike u Ministarstvu kulture, što radi naš veleposlanik u Beogradu? To je njegov posao. Ja ne znam je li za to pandemija kriva, ali sam primijetio da je veleposlanik plakao kada je vidio humanitarnu pomoć (Srbije) za Petrinju. Bilo mu je bolje da se on brinuo o ovoj stvari. Ne može mu se dogoditi da takav jedan zakon, koji se ne donosi preko noći i čija procedura traje, prođe nezapaženo, istaknuo je Prosperov Novak.

Iako je taj srbijanski zakon po mišljenju Prosperova Novaka trivijalan, on nije bezazlen.

-Zakon spominje godinu 1863. kada Ilija Garašanin, čovjek koji je temelj velikosrpskog nacionalizma, šovinizma, imperijalizma itd, potpisuje sa Turcima da će oni napustiti beogradsku tvrđavu i grad Beograd. Dakle, kakve veze ima tursko napuštanje Beograda sa Dubrovnikom. Ima možda sa jednim tadašnjim našim jadnikom koji je živio u Beogradu. Bio je naš renegat (otpadnik, odmetnik, ..op.a) koji se zvao Matija Ban i koji je tada uskliknuo u srpskoj skupštini: Beogradu  budućnost, Dubrovniku prošlost. Danas se Srbi bave tom prošlošću koja im ne pripada i za koju nema argumenata za njihova posezanja dubrovačke književnosti, rekao je Slobodan Propserov Novak.

On je također naglasio kako hrvatska politika ni u ovom slučaju nije odradila svoj posao.

-Oni su to trebali predvidjeti i u tom smislu raditi. Uskoro će se otvoriti, iako se već jednim dijelom otvorio, problem Boke kotorske, gdje su opet srpska prisezanja na književnost Boke kotorske. A mi ni tu ne radimo dovoljno koliko bismo trebali raditi, jer radi se o baštini koja pripada povijesti hrvatskog naroda, istaknuo je povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak.Fenix-magazin/SIM/ Stjepan Ivan Mandić

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close