Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

RASTURILI GUVERNERA VUJČIĆA! Izvukli mu sve laži koje je izgovorio oko inflacije, eura, kamata…

‘Guverner HNB-a očito nema pojma što govori’, početak je teksta kojim su u Slobodnoj Dalmaciji pobrojali sve neistine koje je javno izgovorio zadnjih godinu-dvije. A popis je uistinu predugačak. 

Tekst prenosim, koji razotkriva sve ono na što je portal Paraf ukazivao svo ovo vrijeme, prenosimo u cijelosti.

Iza nas je tri mjeseca života s eurom, a tih 90 dana obilježeni su panelom na kojem je izlagao i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB).

Guverner je izjavio da inflacija nije bila značajna, da su cijene u trgovačkim lancima ispravno zaokruživane. Analizirali smo izjave i prezentaciju guvernera.

1. ŠTO JE REČENO

Ukupna cjenovna kretanja početkom 2023. nisu se bitno razlikovala od uobičajenih sezonskih kretanja u istom razdoblju tijekom prethodnih 10 godina, kaže guverner Vujčić.

ŠTO JE REALNOST

Kako to može biti ako imamo najveću inflaciju još od doba uvođenja kune? Jer, inflacija u siječnju ove godine je dvaput veća od najveće inflacije što smo je imali u siječnju svake od prethodnih 10 godina o kojima govori guverner. U siječnju ove godine imali smo 12,7 posto inflacije dok su hrana i bezalkoholna pića bili skuplji 17,3 posto na godišnjoj razini. Kad iz proteklih 10 godina izuzmemo ovogodišnji siječanj, najveću smo inflaciju u siječnju imali u 2008. kada je iznosila 6,2 posto, a hrana i bezalkoholna pića su tada bili 11,2 posto skuplji. Svakog siječnja u proteklih 10 godina inflacija je bila značajno niža pa i negativna.

2. ŠTO JE REČENO

Cijene oko 65 posto proizvoda nisu se promijenile nakon prelaska na euro, stoji u prezentaciji izlaganja guvernera.

ŠTO JE REALNOST

Istina, nisu se promijenile cijene testova za trudnoću, opće liječničke prakse, veterinarske usluge, tečajeva vožnje, telefonskih usluga, cijene obrazovanja, osiguranja, smještaja u hotelima, a međunarodni su letovi značajno pojeftinili…

Ali, čak 78 posto proizvoda iz kategorije hrana i piće je poskupjelo u siječnju u odnosu na prosinac.

Od 59 proizvoda iz kategorije hrana i bezalkoholna pića Državnog zavoda za statistiku u siječnju je poskupjelo njih 46, dok je za 13 cijena ostala ista ili je pala što znači da je 78 posto prehrambenih artikala poskupjelo. Za 22 posto su cijene u siječnju bile niže ili su ostale onolike kolike su bile u prosincu, a radi se o suncokretovu ulju, čaju, riži, brašnu, peradi, iznutricama, suhom povrću, žitnim pahuljicama…

3. ŠTO JE REČENO

Guverner Vujčić je izjavio da su cijene porasle, međutim, ne značajno.

ŠTO JE REALNOST

Koliko bi povećanje cijena trebalo biti da bude nazvano značajnim ako smo prošle godine bili deveta zemlja u Europskoj uniji po rastu cijena hrane u EU-u od 16,5 posto?

Hrvatska je bila prva po poskupljenju vina, treća po rastu cijena odjeće i proizvoda za čišćenje i održavanje kućanstva, peta po poskupljenju kruha, jogurta i mlijeka s niskim udjelom masti, sedma po skoku cijena kave, osma po rastu cijena sira i jaja, deveta po skoku cijena krumpira, 11. po rastu cijena mesu, 12. po skoku cijena tjestenine…

I u veljači je slično, pa su jajima cijene porasle 64,8 posto što je bilo peto poskupljenje u Uniji, a peta je Hrvatska i po poskupljenju kruha od 31 posto, druga po skoku cijena smrznutog povrća od 34 posto…

4. ŠTO JE REČENO

Guverner kaže da su trgovački lanci poštivali pravila o preračunavanju i zaokruživanju cijena.

ŠTO JE REALNOST

Ne sumnjamo u to samo se pitamo kako je to onda u siječnju u odnosu na mjesec ranije hrana poskupjela za 1,5 posto. Krumpiri su u siječnju u odnosu na prosinac poskupjeli za 4,9 posto, maslinovo ulje i suho voće za četiri posto, smrznuto voće za 8,6 posto, šećer 3,6 posto, povrće tri posto, kruh za 2,3 posto…

5. ŠTO JE REČENO

Guverner navodi da je inflacija u siječnju pala na godišnjoj razini.

ŠTO JE REALNOST

Pala je za 0,4 postotna boda manje no što bi pala da Hrvatska nije uvodila euro i to zbog neobično snažnog mjesečnog porasta cijena usluga, prvenstveno u kafićima, restoranima, frizerskim salonima…

I dalje su kafići i frizeri glavni krivci zbog siječanjske inflacije i kvarenja lijepe slike o uvođenju eura! Zanimljivo je da je više u siječnju poskupio kruh nego ženske frizure, a cijene krumpira preskočile su rast cijena u kafićima. Mnoge cijene hrane više su u siječnju skočile od cijena u frizerskim salonima i kafićima, a iz Vlade i središnje banke uporno prozivaju frizere i ugostitelje.

Frizerske usluge za žene poskupjele su u siječnju 2,2 posto, a za muškarce i djecu 4,4 posto, a cijene u restoranima i kafićima 3,2 posto.

Izvanbolničke usluge su također poskupjele u siječnju u odnosu na prosinac i to specijalistička praksa za 8,1 posto, stomatolozi za 5,4 posto, laboratoriji i rendgenski centri za 4,4 posto. Umirovljenički domovi poskupjeli su 2,3 posto, a pogrebnici za 2,9 posto.

Odvoz smeća poskupio je 4,2 posto, od 1,4 do 4,7 posto samo u siječnju poskupjeli su vodoinstalateri, električari, održavanje sustava grijanja, stolari i popravak kućanskih aparata. Usluge pomoći u domaćinstvu i kućanske usluge skuplje su 3,7 posto, usluge čišćenja 5,4 posto. Ima i onih koji nisu poskupljivali pa su pravne i računovodstvene usluge ostale na razini iz prosinca, jer su cijene podigli još u studenom. Za 50 posto.

6. ŠTO JE REČENO

Percepcija javnosti je da je inflacija bila puno viša no što je stvarno bila. No to je uvijek tako, rekao je Vujčić.

ŠTO JE REALNOST

Već se dulje vrijeme konstatira da percepcija građana ne odgovara stvarnoj inflaciji, s naglaskom na to da su građani osjetljivi na poskupljenja hrane, ali ne dovodeći u pitanje samu stopu inflacije.

Poručuje nam se stalno da je percepcija jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo. Što znači da nije problem u inflaciji nego u nama koji je pogrešno doživljavamo. Jesmo li stvarno u zabludi? Čini se da i nismo.

Da percepcija ima itekako veze sa stvarnošću pokazao je istraživanje nejednakosti inflacije u Hrvatskoj Ivice Rubila, Marine Tkalec i Ivana Žilića, a rezultate je objavio Ekonomski institut Zagreb.

Njihovo istraživanje pokazalo je da svako kućanstvo ima svoju stopu inflacije ovisno o potrošnji svakog kućanstva, a službena stopa inflacije predstavlja prosječno ili reprezentativno kućanstvo i mjeri promjene cijena kao da su svi stanovnici jedno veliko kućanstvo. Rubil, Tkalec i Žilić su istraživali inflaciju od 2001. do 2021. godine u kojem su ukupne cijene porasle za 43,4 posto i zaključili da je deset posto kućanstava s najnižim dohotkom imalo stopu inflacije za 10,5 postotnih bodova veću od deset posto najbogatijih kućanstava.

Otkrili su i da službena stopa inflacije najbolje opisuje oko 20 posto najbogatijih kućanstava i da na cijene hrane ne reagira toliko jako što znači da je manje osjetljiva na poskupljenje hrane i režija koje čine oko 70 posto košarice samačkih, umirovljeničkih i siromašnih kućanstava, a tek polovicu košarice bogatih kućanstava.

Dakle, percepcija mnogih kojima glavnina prihoda odlazi na hranu i režije i kojima se čini da je sve skuplje znatno više nego govori službena stopa inflacije nije pogrešna. Pogrešna je samo njihova lisnica, jer da je deblja, više bi im odgovarala stopa inflacije.

12-4-2023 FOTO-yt

Povezane vijesti

Politika

S ciljem osiguranja dostatnog, kvalificiranog i kompetentnog kadra u svrhu razvoja održivog i pristupačnog turizma, ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je odluke...

Top Tema

‘Moj je apatman, nije ti ćaćin”, ”600 posto viši porez po krevetu je pljačka”, ”Svi smo mi domaćini” – neki su do istaknutijih transparenata...

Sport

Andy Murray postat će novi trener Novaka Đokovića. Britanac, koji je u igračku mirovinu otišao nakon Olimpijskih igara u Parizu, dogovorio je da će...

Politika

Udruga U ime obitelji u petak je predala Visokom upravnom sudu prijedlog za ocjenu zakonitosti više od osam tisuća općih akata Grada Zagreba donesenih...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori