Connect with us

Upišite traženi pojam

foto: Ministarstvo zdravstva

Nekategorizirano

Prvi helikopteri medicinske službe kreću 2024. godine,

Prvi helikopteri hitne medicinske službe (HHMS) trebali bi poletjeti u prvom kvartalu 2024. godine, a plan mreže bolničkih helidroma, koji su nezaobilazni dio spašavanja unesrećenih i drugih hitnih slučajeva, još uvijek nije donesen.

Helidromi su predviđeni u KBC-ima Split, Rijeka, Osijek i KB-u Dubrava u Zagrebu, dok bi plan mreže bolničkih helidroma trebao definirati ostale moguće lokacije u bolničkom sustavu na koje bi helikopteri hitne medicinske službe mogli slijetati u akcijama spašavanja. Dobar raspored baza i helidroma bit će ključan za uspostavu efikasne službe HHMS-a u kojoj neće biti bespotrebnog rasipanja resursa, a u konačnici i javnog novca, smatraju u Udruzi Helikopterima liječnici pomažu – HELP.

– Helidromi bi trebali biti locirani tako da se unesrećeni pacijent iz helikoptera premješta u bolnicu samo kolicima, ali su postojeći helidromi mahom locirani tako da pacijente nakon iskrcaja iz helikoptera do bolnice još treba prevesti bolničkim vozilom. Tako se s helidroma na riječkoj Delti pacijenta treba prevoziti do riječke ili sušačke bolnice, što traje dodatnih sedam do osam minuta, a slično je u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu…Takva je praksa katastrofalna, jer se u spašavanju gube dragocjene minute, kaže Mladen Tureček iz Udruge HELP.

Lociranje baze

Drugi su problem lokacije koje su odabrane za baze HHMS-a, gdje se helikopter puni, servisira i održava. Svugdje u svijetu baze su locirane u blizini bolnice koja prihvaća sve vrste životno ugroženih, a ako ne postoji samo jedna bolnica, kao što je to slučaj u Slavoniji, tada se baza stavlja u centar gdje će biti dostupna za obje bolnice. Na primjer, navodi Tureček, u slučaju da KBC Osijek zbrinjava moždane udare, a OB Slavonski Brod srčane udare, helidrom bi trebao biti negdje u sredini, da se na oba mjesta može doći u okviru zlatnog sata.

– Po onome što se zna, helidrom je lociran na aerodrom Klisa, 17 kilometara od Osijeka, a to znači prazan hod helikoptera jer od osječke bolnice do helidroma mora imati let da bi išao na punjenje, servis i slično, a sve to ulazi u ugovorene sate leta. Slično je s Plesom u Zagrebu, slično je s Krkom, gdje helikopter nema gdje drugdje letjeti, nego u KBC Rijeka. Kad bi se iz Istre moglo voziti pacijente u OB Pula, bilo bi to za njih puno brže i sigurnije, a isto tako i ako se radi o pacijentima s Ilovika, Suska, Unija, nabraja Tureček.

Trebalo je, dodaje, pripremiti bolničke centre i helikopterske baze s najboljih pozicija, što se radi na temelju statistike o potrebama nekog područja.

– Nije najsretnije rješenje da se zbog toga što nema hangara da Divuljama ide na Brač. To su parcijalna rješenja koja ne daju optimum. U ugovorene sate HHMS-a uračunava se svaka minuta leta, tu se troši vrijeme koje mi plaćamo, poručuje Tureček. Podsjeća na to da sustav helikopterske hitne pomoći počiva na zlatnom satu i ako se to pravilo ne ispuni, čitav projekt nema smisla jer se neće spasiti ljudski životi.

Povezane vijesti

Top Tema

Liburnia Riviera Hoteli (LRH), nekadašnji ponos opatijskog turizma, danas su simbol lošeg upravljanja i propadanja. Pod vodstvom Ante Barića i Filipa Močiboba, tvrtka je...

Politika

Još je malo prerano da bi se znalo kakav je odaziv na štrajk, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u emisiji...

Vijesti

Helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Mi-171 Sh temeljem naredbe potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Ivana Anušića bit će upućen danas, 18. ožujka 2025. u...

Vijesti

Hrvatske tvrtke prepoznale su potrebu za zajedničkim nastupom na tržištu GCC, gdje gospodarski rast iznosi 4% u usporedbi s 2% u EU. Iako imamo...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori