Prema pisanju tjednika Nacional Hrvatska diplomacija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i ministar Gordan Grlić Radman, zaslužna je u značajnoj mjeri za to što je američki Ured za kontrolu inozemne imovine (Office of Foreign Assets Control – OFAC) prolongirao Naftnoj industriji Srbije (NIS) stupanje na snagu američkih sankcija kojima bi im bilo zabranjeno uvoziti naftu JANAF-ovim naftovodom zbog činjenice da je većinski vlasnik NIS-a, ruski Gazprom Neft, pod američkim sankcijama zbog rata u Ukrajini.
U međuvremenu je Gazprom Neft, koji je sve donedavno imao 50 posto udjela u NIS-u, krajem prošloga tjedna smanjio svoj udio u NIS-u na 44,85 posto, prepustivši oko 5,25 posto Gazpromu koji je tako stekao 11,3 posto dionica srpske naftne industrije. Gazprom je jedna od rijetkih ruskih energetskih kompanija koja nije pod sankcijama EU-a i SAD-a, a ovim „vlasničkim manevrom“, kako su ga nazvali srbijanski mediji, Srbija nastoji izbjeći sankcije koje joj je nametnula američka administracija početkom ove godine.
Podsjetimo, američka administracija predsjednika Joea Bidena u odlasku donijela je 10. siječnja ove godine odluku o uvođenju sankcija ruskim kompanijama iz energetskog sektora – Surgutneftegazu i Gazprom Neftu i njihovim podružnicama – kojoj je cilj smanjiti prihode Moskve od prodaje energenata kojima se financira rat u Ukrajini. Sankcije su trebale stupiti na snagu 27. veljače, a među kompanijama koje bi osjetile posljedice tih sankcija je i Naftna industrija Srbije (NIS) kao podružnica Gazprom Nefta u Srbiji, kojoj je na čelu Kirill Tyurdenev. No negativne posljedice te odluke osjetio bi i hrvatski JANAF, operator naftnog sustava u Hrvatskoj čiji je NIS veliki zakupac transportnih kapaciteta za sirovu naftu.
Sankcije su ipak na samom kraju prošloga tjedna odlukom američkog OFAC-a privremeno prolongirane do kraja ožujka. Naime, OFAC je neposredno prije stupanja sankcija na snagu NIS-u izdao licencu na rok od 30 dana s rokom isteka do 28. ožujka, kojom mu je omogućio provedbu određenih transakcija koje bi inače mogle biti pod regulatornim ograničenjima, a odnose se na nastavak uvoza nafte za potrebe srpske rafinerije u Pančevu koja je u većinskom vlasništvu ruske kompanije koja podliježe sankcijama SAD-a. Riječ je o regulatornom odobrenju za određene financijske ili poslovne transakcije koje bi inače bile podložne sankcijama ili ograničenjima, a izdaje ga OFAC kako bi osigurao da su transakcije u skladu s američkim zakonodavstvom.
Posljedice mogućeg stupanja američkih sankcija na snagu dodatno su zabrinule i JANAF, operatora naftnog sustava u Hrvatskoj koji vodi predsjednik Uprave Stjepan Adanić, a čiji je NIS veliki zakupac kapaciteta. NIS je, naime, najveći poslovni partner JANAF-a, s kojim je sklopio trogodišnji ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do kraja 2026. te bi, u slučaju stupanja sankcija na snagu, tu prazninu u zakupu kapaciteta bilo vrlo teško nadoknaditi u kratkom roku. Naftni konzultant Jasminko Umićević Nacionalu je potvrdio da se upravo zato, kako bi zaštitila i vlastite interese, hrvatska diplomacija angažirala u pronalaženju rješenja te je dobrim dijelom zaslužna za ovu privremenu mjeru odgode stupanja na snagu američkih sankcija prema NIS-u koja bi OFAC-u trebala dati dodatno vrijeme da nađe prihvatljivo rješenje za srbijanski NIS i tako spasi JANAF od mogućih gubitaka u poslovanju. On dodaje i da je mađarska diplomacija također pridonijela spašavanju situacije jer Budimpešta ne odustaje od pokušaja da zadrži pravo na uvoz ruske nafte i smanjenje ovisnosti o transportu nafte putem JANAF-ova naftovoda, no tvrdi da je hrvatska diplomacija ipak odigrala ključnu ulogu u tom procesu.
Umićević kaže kako je prilično siguran da će nova Trumpova administracija putem OFAC-a tražiti način da stornira Bidenove sankcije i NIS-u omogući neometani nastavak uvoza nafte putem JANAF-ova naftovoda. On podsjeća da je sankcije izglasao američki Kongres i da ih je puno lakše izglasati negoli naknadno ukinuti. Proces ukidanja sankcija puno je dulji i složeniji, kaže Umićević i upozorava na još jedan mogući problem koji bi mogao nastati, a tiče se prihvaćanja promjene u vlasničkoj strukturi NIS-a od OFAC-a.
„OFAC je u prosincu 2023. godine prihvatio amandman prema kojemu ima pravo odbiti zahtjev za ukidanje sankcija ako se utvrdi da se sankcije pokušavaju izbjeći fingiranim prijenosom dijela vlasništva s tvrtke koja je pod sankcijama na onu koja nije. Stoga treba vidjeti kako će OFAC prihvatiti prijenos dijela dionica NIS-a s Gazprom Nefta na Gazprom“, kaže Umićević.
U svakom slučaju, Srbija ima dovoljno zaliha nafte i naftnih derivata da u slučaju da se rješenje ne nađe u narednih mjesec dana, izdrži tromjesečni prekid isporuke nafte putem JANAF-a. Srbija se uz to, kaže Umićević, pripremila i da plaćanje uvezene nafte vrši dinarskim transakcijama putem domaće Poštanske štedionice s obzirom na to da inozemne banke koje posluju na tlu Srbije, a koje su u većinskom vlasništvu inozemnih bankarskih institucija, vrlo vjerojatno neće biti spremne prihvatiti rizik financijskih transakcija s NIS-om jer sankcijama podliježu i banke koje posluju s tvrtkama u većinskom ruskom vlasništvu.
izvor: Nacional.hr
