Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je komentirao potrošnju tijekom blagdanskog vremena, rast cijena, te očekivanja za godinu pred nama.
Poručio je da je ukupni fiskalizirani iznos prometa po računima u prosincu bio preko 3,5 milijardi eura. U usporedbi s prosincem prošle godine broj računa porastao za dva posto, a ukupan promet bio je veći između 11 i 12 posto, ovisno o tome radi li se o prometu u maloprodaji ili prometu usluga smještaja i privređivanja hrane.
“Kada uspoređujemo promete po mjesecima, rekordan je ipak onaj u ljetnim mjesecima odnosno srpnju ili kolovozu. Tada je promet bio preko pet milijardi eura odnosno 50 posto veći nego u prosincu. No, doista je blagdanska potrošnja bila rekordna”, ocijenio je Primorac.
Dodao je da je ova stopa potrošnje dokaz porasta kupovne moći građana u Hrvatskoj, jer oni mogu pratiti cijene i priuštiti si proizvode povišene cijene.
“Rast cijena u Hrvatskoj proizlazi iz kontinuiranog gospodarskog rasta koji je povećavao potražnju pa samim time i održavao cijene na višim razinama”, kazao je ministar.
Osvrnuo se na mjere Vlade kojima je ograničena cijena košarice proizvoda i cijena energenata, što je posebno važno, naglasio je, jer su energenti inputi za sve ostale industrije.
“Uspjeli smo smanjiti inflaciju s 13 posto u studenom 2022. godine na sadašnje razine”, rekao je ministar pojasnio što Vlada može napraviti s rastom cijena.
Kazao je da se, kada se govori o inflaciji, često daje prostor populističkim tezama koje dodatno doprinose podgrijavanju inflacije, budući da je ona vezana uz inflatorna očekivanja.
“Ukoliko nekome stalno govorite da je inflacija velika i da cijene lete u nebo, onda se, u očekivanju dodatnog porasta cijena, događa i povećana potražnja i potrošnja. To sve pozitivno utječe na inflaciju”, rekao je ministar, dodavši da, kad bi se inflacija mogla riješiti nekakvih dekretom ili uredbom, onda inflacije uopće ne bi bilo nigdje u svijetu.
Prosječni rast cijena hrane o početka do kraja prošle godine bio je 3,8 posto
Govoreći o cijenama hrane, Primorac je istaknuo kako je nezahvalno govoriti koliko su te cijene rasle. Statistika, naime, pokazuje kako je kumulativni prosječni porast cijena hrane od početka do netom prije kraja godine, bio 3,8 posto. No, građani imaju dojam da te cijene puno više rastu.
“Da u bilo kojoj državi svijeta pitate građane jesu li cijene previsoke, svugdje bi se građani složili da su cijene previsoke i plaće preniske. Ono što smo mi uspjeli kao Vlada učiniti je situaciju povećanih cijena činiti što priuštivijom za građane, posebice one s najnižim primanjima i to kroz mjere poreznog rasterećenja i povećanja brojnih socijalnih naknada”, poručio je.
Komentirao je podatak o porastu broja podizanja nenamjenskih kredita, kazavši da s rastom kupovne moći i dohodaka rastu i apetiti za potrošnjom.
“Sve ove populističke teze političara koji su imali priliku voditi državu i pokazati što znaju o ekonomiju, bih stavio po strani zato što vjerujem kako je to uzrokovano i političkom situacijom”, rekao je ministar ocijenivši da, ipak, posebno zabrinjava činjenica da se kućni proračuni dominantno troše na prehrambene namirnice.
U ovoj godini očekujemo gospodarski rast, daljnju fiskalnu konsolidaciju i smanjenje udjela javnog duga
Osvrnuo se na očekivanja u ovoj godini, kazavši da Vlada očekuje gospodarski rast od 3,2 posto, daljnju fiskalnu konsolidaciju, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.
“Prošle godine je on bio 57,4%, u ovoj godini ga očekujemo na razini 56%”, objasnio je.
Upitan o rastu bankarskih naknadu, ministar je kazao da su, uvažavajući brigu građana, odlučili za isplatu plaća i podizanje tih sredstava te za vođenje računa kreirati jedan financijski proizvod, poseban račun koji bi građani koristili bez naknada.
Pojasnio je da je istovremeno HNB poslovnim bankama poslala okružnicu u vezi povećanja određenih naknada. Stoga je Ministarstvo financija usporilo s implementacijom najavljenih mjera. Rezultate HNB-ove okružnice očekuju vrlo brzo, već u prvom kvartalu ove godine.
Upitan razmišlja li se o snižavanju stope PDV-a na određene proizvode da bi se na taj način utjecalo na smanjivanje cijena, Primorac je kazao da je analiza pokazala da manji PDV nije rezultirao smanjivanjem cijena.
“To pokazuje da je manevarski prostor Vlade u smislu obuzdavanja cijena relativno ograničen osim onoga što se može donijeti dekretom kao što je košarica proizvoda. Jedan od načina je i odlazak potrošača preko granice “, zaključio je ministar financija Marko Primorac.
