Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

Porezna osniva Registar kućanstava. Evo što je to

BOŽIDAR Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, gostovao je u N1 Studiju uživo. Govorio je o izradi Registra stanovnika, obitelji i kućanstava i drugim projektima Porezne uprave.

“Još 2008. godine, uvođenjem OIB-a, stvorio se okvir za digitalizaciju i razmjenu podataka između različitih državnih tijela, jer je OIB jedinstven i nekaziv broj koji je moguće razmjenjivati između različitih institucija i naravno logičan je slijed, da Porezna uprava preuzme i ovakav jedan registar koji ne znači imati samo podatke kojima u ovom trenutku raspolaže Porezna uprava, već i podatke jako šireg kruga tijela državne uprave, od ministarstava do jedinica lokalne uprave i drugih institucija”, kaže Kutleša.

Dodaje da to nije jednostavan zadatak jer bi takav registar, osim podataka životnog stanja, obuhvatio i podatke o svim dohocima i imovini.

Kaže da Poreznoj trenutno nedostaje poveznica između pojedinačnog OIB-a i grupe OIB-a, odnosno prihoda i imovine pojedinca i prihoda i imovine obitelji ili kućanstva. “Takvi podaci su nam do sada uvijek nekako izmicali”, kaže Kutleša i naglašava kako dosad nismo imali ni zakonodavni okvir za provjeru tako nečega.

“Sve to obuhvatiti u jednom registru pridonijelo bi proaktivnoj ulozi tijela javne vlasti, jer bi, s jedne strane, iz tog registra, tijela državne vlasti i jedinice lokalne samouprave mogle vući podatke koji su im potrebni za njihov djelokrug poslova, a s druge strane administrativno bi rasteretili i stanovništvo, koje ne bi moralo pred svakim tijelom opet donašati dokaze da oni stvarno ostvaruju nekakvo pravo na socijalne ili bilo koje druge naknade”, objašnjava Kutleša.

Rok izrade je do dvije godine

Kaže da se Porezna odlučila registar izraditi za 18 mjeseci do dvije godine ako se ne dogodi neka izvanredna situacija.

Rekao je da sama izrada registra znači i ažuriranje podataka te da kad se jednom registar uspostavi, da će u njemu biti moguće mijenjati stanje, kako od strane državnih tijela, tako i od samih građana, koji će imati ne samo pravo na uvid već i na ispravljanje unesenih podataka, kao što je to slučaj u Estoniji.

“Građani će sami moći kontrolirati što ih zanima, ali i omogućiti Poreznoj upravi i drugim tijelima da set podataka koriste proaktivno, da ne mora svaki građanin zahtijevati nekakvu uslugu već da država proaktivno utvrdi da imaju određena prava”, kaže Kutleša.

Rekao je da se iznajmljivanje nekretnine kontrolira inspekcijskim nadzorom određenog tijela, bilo Porezne uprave ili državnog inspektorata, te da će građanima biti omogućena brza i lagana izmjena stanja u registru.

Rekao je da se uvođenjem registra otvara prostor za jako velik napredak tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave te da će sva državna tijela biti u mogućnosti djelovati proaktivno u korist samih građana.

Hrvatska kasni s digitalnim popisom stanovništva

Smatra da 18 mjeseci nije puno vremena za tako sveobuhvatan posao.

“Prije svega moramo donijeti zakon o registru stanovnika, moramo provjeriti zakonodavni okvir u svim drugim registrima koji bi se koristili i čije bi podatke importirali u jedan sveobuhvatan Registar stanovnika, obitelji i kućanstava”, kaže Kutleša i dodaje da će se u budućnosti preko tog registra raditi i popis stanovništva.

Govorio je da Hrvatska dijelom kasni s digitalnim popisom stanovništva i da će se ovim registrom omogućiti da popis bude aktualan i lako provjerljiv te da je preporuka Europske unije da cijeli posao bude gotov do 2030. godine.

Baza od 14 tisuća čelnika državnih tijela

Rekao je da će na izradi Registra kućanstava raditi Porezna uprava i Ministarstvo financija u suradnji s drugim državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave. Kazao je da Porezna uprava ima razrađena aplikativna rješenja o utvrđivanju nerazmjera imovine i da se na tome radi kontinuirano te da je u toj bazi 14 tisuća osoba koji obavljaju neku javnu funkciju.

“Upravo će ovaj registar omogućiti da se vidi tko čini zajedničko kućanstvo. Jer danas nitko više, ako želi nešto utajiti i skriti, neće to sigurno kupiti na vlastiti OIB već na OIB povezane osobe, pravne ili fizičke”, rekao je Kutleša.

Na pitanje koliko često Porezna uprava utvrdi da neki čelnik troši više od onoga što zarađuje, Kutleša kaže da na godišnjoj razini imaju 50 do 100 predmeta.

“Ono čime se mi želimo baviti su veliki slučajevi, predmetima koji iznose milijun ili milijun i dvjesto, dok porezna obveza u tim slučajevima iznosi 60 posto plus prirez, i tu su porezne obveze dosta visoko. To se redovito radi i to je nešto što će kroz registar proširiti. Povezivanjem kroz druge aplikacije koje imamo i koje sad želimo provesti na cjelokupnoj populaciji, stvorile bi se imovinske kartice za sve građane Republike Hrvatske i tu onda više ne bi bilo moguće sakriti imovinu, odnosno ne bi bilo moguće ne utvrditi nesrazmjer imovine”, kaže šef Porezne uprave i dodaje da ćemo već kroz nekoliko godina imati takvu bazu podataka.

O aferi INA

Na pitanje oko uloge Porezne uprave oko Afera INA-e, rekao je da Porezna sudjeluje u svim istragama koje se odvijaju i temeljem kojih su pokrenuti kazneni postupci, ali da ne može komentirati pojedinačne predmete.

“U pravilu u svim slučajevima prevare, korupcije i gospodarskog kriminala sudjeluje u Porezna uprava sa svojim timom ili kroz samostalni sektor financijske istrage ili s timovima Ureda za sprečavanje pranja novca ili s drugim tijelima istrage poput Uskoka, EPE i sa PNUSKOK-om”, kaže Kutleša i dodaje da ima posla tko hoće raditi.

Govorio je o projektu Fiskalizacije 2.0. “To je projekt iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i financira se isključivo sredstvima Europske unije. Dosta smo odmakli s projektom i trebao bi biti gotov do 2024. godine, a plan je da se fiskaliziraju, osim gotovinskih računa, svi računi te napravi elektronsko knjigovodstveno praćenje svih poduzetničkih segmenata”, kaže Kutleša.

Govorio je i o digitalizaciji Porezne uprave.

Povezane vijesti

Vijesti

Nepunu godinu dana od ulaska u europodručje, samo 51 posto građana Hrvatske drži da je zajednička valuta dobra za zemlju, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni...

Vijesti

Predstavljajući Zakon o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da će se njime izdvajati čak 89 posto više sredstava za osobe s invaliditetom, s...

Politika

Kako prenosi najnoviji broj tjednika Dnevno europski istražitelji pokucat će i na vrata ministrice kulture kako bi je saslušali jer kako navode i osumnjičenici...

Vijesti

Europska komisija je u utorak potvrdila i pozitivno ocijenila izmijenjeni hrvatski plan za oporavak i otpornost, koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU. Vrijednost izmijenjenog...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori