Sve ostalo se građanima priviđa, smatra guverner.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je u razgovoru za Dnevnik Nove TV komentirao bankarsku krizu i odgovorio na pitanje može li se bankarska kriza iz Švicarske preliti u Hrvatsku.
Govorio je i o tome jesu li hrvatske banke sigurne, koliko će rasti kamate na kredite i zašto bi uskoro moglo prestati divljanje cijena nekretnina.
‘Hrvatske banke imaju više novaca od švicarskih’
“Novac u hrvatskim bankama je vrlo siguran. Banke su dobro kapitalizirane i imaju vrlo visoku likvidnost, što se vidi iz svih pokazatelja. Kapitaliziranost hrvatskih banaka je 24.6 posto, a prosjek Europske unije je 18.9 posto. Koeficijent likvidnosti je 242 posto u odnosu na prosjek EU-a od 162 posto”, rekao je Vujčić za Dnevnik Nove TV.
Novinar Dnevnika je konstatirao da je i švicarska banka Credit Suisse bila dobro kapitalizirana, ali da ju je na kraju morala spašavati najveća banka u Švicarskoj UBS.
“Ona je bila solidno kapitalizirana, ali ne kao hrvatske banke. Drugo, to je banka koja je već neko vrijeme imala problema s poslovnim modelom i rezultatima. Godinama imaju probleme tako da ono što se dogodilo nije bilo neko veliko iznenađenje.
Osim toga, depoziti hrvatskih štediša su osigurani do 100.000 eura. Tko god ima depozite do tih iznosa se ne mora brinuti. Čak i u najgorem slučaju, kojeg ne predviđamo i koji u ovom trenutku nije realna osoba, njihovi depoziti su sigurni. Otprilike 55-60 posto svih depozita u hrvatskim bankama je osigurano”, tvrdi guverner HNB-a.
‘Inflacija će padati’
Vujčić je upitan o cijenama kredita u Hrvatskoj pa je rekao da cijene kredita rastu, ali blaže nego u eurozoni. Navodi da je to zato što je Hrvatska imala specifične stvari, opuštanja mjera monetarne politike.
“Ono što vidimo je da su krediti poduzećima rasli s dva na tri posto, a stanovništvu za pola posto”, odgovorio je Vujčić te dodao da je vrhunac inflacije prošao i da će ona padati.
Novinar je podsjetio Vujčića na njegov komentar da građani, ako su im cijene previsoke, odu tamo gdje su niže. Pitao ga je kakav bi savjet danas dao građanima.
“Hrvatska narodna banka je pregledala podatke najvećih maloprodajnih lanaca, od prodaje hrane, odjeće, namještaja, kućnih potrepština itd. Vidjeli smo da su zbog eura rasle samo cijene usluga, a ne i proizvoda. To je poslije s podacima o inflaciji potvrdio i Zavod za statistiku.
Jedna cijena koja je stvarno porasla, a to je iskustvo i drugih zemalja, je cijena kave. Porasla je 1. siječnja, očito se zaokruživala na više. Međutim, kada smo gledali periode od 10 dana, polako se to povećanje počelo smanjivati. To znači da su ljudi radili upravo ono o čemu sam pričao i tržište je odradilo svoje”, rekao je Vujčić za Dnevnik Nove TV.
Podivljale cijene u trgovinama se građanima očito priviđaju.
21-3-2023 FOTO-yt
